29.06.2023 Vitamini i minerali
On je jedan od 13 vitamina koje su liječnici otkrili početkom 20. stoljeća, proučavajući oboljenja uzrokovana lošom prehranom. Tada su vitamini definirani kao organske kemikalije koje moramo dobiti iz hrane jer ih naše tijelo ne može samo proizvesti. Upravo je zato klasifikacija vitamina D kao vitamina diskutabilna: on se proizvodi u ljudskom tijelu, nema ga u svim namirnicama osim u ribi i žumanjcima, a čak i kada ga dobijemo iz hrane, naše ga tijelo mora transformirati da bi ga moglo koristiti.
U ovom članku doznajte:
Kako se naš način života i prehrane mijenja, sve se manje možemo oslanjati na dobivanje vitamina D na "staromodan" način. Većini ljudi izlaganje suncu 15 - 20 minuta dnevno neće biti dovoljno da bi zadovoljili dnevne potrebe za "sunčanim vitaminom". Umjesto toga, sve više ovisimo o hrani umjetno obogaćenoj vitaminom D te dodacima prehrani kako bismo organizmu osigurali dovoljne količine ovog vitalnog vitamina.
Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti.
Preporučeni dnevni unos vitamina D su, prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) te nacionalnim smjernicama, sljedeći:
Zdrave odrasle osobe dnevno bi treble unijeti 600 IJ (internacionalna jedinica, eng. IU international unit) vitamina D dnevno, a kao najviši dopušteni unos navodi se 4000 IJ dnevno.
Osobe starije životne dobi trebale bi unositi 800 IJ vitamina D dnevno
Preporučuje se unos 400 IJ za svu dojenčad tijekom prve godine života
Djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom smatraju se rizičnom skupinom za deficit vitamina D zog čega im se i nakon prve godine života preporučuje dnevni unos od 600 IJ vitamina D
Vitamin D2 i vitamin D3 kemijski su slični, oba se dobro apsorbiraju u crijevima, no značajno se razlikuju u izvorima:
Vitamin D2 prirodno se nalazio u gljivama, uključujući shitake i šampinjone. Što su gljive više izložene suncu, to je i veća koncentracija vitamina D u njima
Vitamin D3 se prirodno nalazi u životinjama i proizvodima životinjskog porijekla kao što je mlijeko. Također, izravno se sintetizira u koži nakon izlaganja UV zračenju.
Osim činjenice da ga je lakše konzumirati u svakodnevnoj prehrani - osim ako niste vegan ili vegetarijanac - vitamin D3 se pokazao superiornijim od oblika D2 i u još dvije važne kategorije:
Vitamin D3 ima bolju bioraspoloživost, što znači da više vitamina ulazi u krvotok i tijelo ga može iskoristiti
Vitamin D3 ima bolji poluživot, što znači da dulje ostaje u cirkulaciji
Poznat i kao sunčani vitamin, jer njegov oblik D3 tijelo prirodno proizvodi nakon izlaganja suncu, vitamin D ima brojne funkcije u organizmu, a neke od glavnih su:
Rast i razvoj kostiju
Regulacija mišićnih kontrakcija
Pretvorba glukoze iz krvi u energiju
Nedostatak vitamina D može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući:
Ometanje pravilnog rasta kod djece
Rahitis kod djece
Osteomalacija, stanje u kojem kosti “omekšavaju” zbog reducirane apsorpcija kalcija u probavnom sustavu, odnosno povećanog procesa gubitka kalcija iz kostiju
Osteoporoza kod odraslih
Osim niza vitalnih funkcija koje vrši u našem tijelu, vitamin D podupire niz sustava u našem tijelu i pomaže u prevenciji niza zdravstvenih stanja.
Zdravlje srca
Sve je više dokaza koji potvrđuju vezu između razine vitamina D u organizmu i zdravlja srca. Istraživanja pokazuju da je deficit vitamina D povezan s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, bolesti koronarnih arterija, zatajenja srca, moždanog udara i dijabetesa tipa 2.
Rak
Istraživanja pokazuju povezanost između suplementacije vitaminom D i smanjene smrtnosti od raka. Studija objavljena 2019. pokazala je da se kod pojedinci koji su nadomještali vitamin D smanjila smrtnost od raka za 15%. Uz to, rezultati pokazuju znatno manju smrtnost kod osoba koje su uzimale vitamin D3 naspram onih koji su koristili D2.
Imunitet
Vitamin D igra veliku ulogu u pravilnom radu imunološkog sustava. Istraživanja pokazuju da osobe s nedostatkom vitamina D imaju povećani rizik od razvoja infekcija, kao i autoimunih bolesti kao što su dijabetes tipa 1, reumatoidni artritis i upalne bolesti crijeva.
Osim toga, postoje veze između odgovarajućeg statusa vitamina D i smanjenog rizika od respiratornih infekcija.
Dobro raspoloženje
Postoje relevantna istraživanja koja govore u prilog pozitivnim učincima vitamina D na naše raspoloženje i smanjenje depresije.
U studiji provedenoj na 7534 osobe, suplementacija vitaminom D pokazala je poboljšanje simptoma kod osoba s velikim depresivnim poremećajima. Rezultati ove studije također govore u prilog suplementaciji za osobe koje se bore s negativnim emocijama i tjeskobom, no potrebna su dodatna istraživanja da bi se ove tvrdnje nepobitno potvrdile.
Vitamin D se, također, često propisuje kao dodatna terapija u liječenju širokog raspona zdravstvenih stanja uključujući:
Zubni karijes i prevencija bolesti desni
Umor
Fibromialgija
Stanja kože uključujući psorijazu, akne i ekceme
Bolesti štitnjače i bubrega
Važno je naglasiti da još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo sa sigurnošću znali igra li vitamin D ulogu u liječenju ovih stanja. Prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani, a pogotovo ako i sami patite od neke bolesti, obavezno se posavjetujte s liječnikom.
Deficit vitamina D jedan je od najčešćih vitaminsko-mineralnih deficit i pogađa oko 50% svjetske populacije. Osobe koje su u većem riziku od deficit su tamnopute osobe, jer njihova koža apsorbira manje UV zračenja, te starije osobe i one koje uglavnom borave u zatvorenim prostorima.
Manjak vitamina D se dijagnosticira uz pomoć krvnih pretraga, međutim, to nije redovita pretraga i uglavnom se ne provodi ako ne postoji sumnja na deficit. Ipak, neće se kod svih osoba koje pate od deficit vitamina D manifestirati simptomi.
Neki od simptoma deficita vitamina D su:
Bol u mišićima i/ili kostima
Slabost u mišićima
Povijest prijeloma kostiju
Trzanje mišića
Uzroci deficita vitamina D su mnogi, uključujući bolesti ili stanja koja ograničavaju apsorpciju masti i razgradnju vitamina D u crijevima. Veći rizik od deficita vitamina D imaju osobe koje pate od:
Celijakije
Crohnove bolesti
Cistične fibroze
Bolesti jetre
Pothranjenosti
Pretilosti
Ulceroznog kolitisa
Vitamin D3 općenito se smatra sigurnim, ali u rijetkim slučajevima može izazvati toksične učinke ako ga uzmete previše. To se naziva hipervitaminoza D. Međutim, nedavne studije su pokazale da odrasle osobe mogu podnijeti i dnevne doze vitamina D3 od 20 000 IJ, bez znakova toksičnosti. Danas se trovanje vitaminom D smatra rijetkom pojavom.
Osim što je u velikim količinama toksičan, suficit vitamina D narušava ravnotežu minerala poput kalcija i kalija što pak može dovesti do stanja poznatog kao hiperkalcijemija, u kojem se previše kalcija nakuplja u tijelu. Simptomi su:
Mučnina
Povraćanje
Zatvor
Bol u kostima
Slabost mišića
Povećan rizik od prijeloma kostiju
Ostali članci