Bol koja se javlja u području trbuha (ispod prsa i iznad zdjelice). Može biti uzrokovana upalom ili bolešću koja zahvaća bilo koji organ ili krvne žile u trbušnoj šupljini. 

Subjektivan, neugodan osjetni i osjećajni doživljaj, povezan sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva, obično počinje naglo i traje do tri mjeseca. 

Lijekovi koji smanjuju/uklanjaju bol. U tu skupinu spadaju: paracetamol, nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAIL) i opioidni analgetici. Dolaze u obliku tableta, kapsula, sirupa, kapi ili injekcija te u obliku pripravaka za lokalnu primjenu na koži (gelovi, masti, flasteri).

Skupina lijekova koji se primarno koriste u liječenju psihičkih bolesti. No, obzirom da posjeduju i analgetski učinak, liječnik ih može preporučiti kao dio liječenja u slučajevima neuropatske boli, kroničnog bolnog sindroma te fibromialgije.

Skupina lijekova koji se primarno koriste u liječenju epilepsije (padavice). No, obzirom da posjeduju i analgetski učinak, liječnik ih može preporučiti kao dio liječenja u slučajevima neuropatske boli, kroničnog bolnog sindroma te fibromialgije.

Bol koja je dominantno prisutna u području jednog ili više zglobova. Može je uzrokovati ili pogoršavati pokret u zglobu. Uzrok može biti npr. upala, ozljeda ili degenerativno oštećenje (propadanje tkiva uslijed bolesti ili starenja). 

Upala zgloba. Upaljeni je zglob otečen, bolan, topao, ponekad uz crvenilo iznad priležeće kože te narušene funkcije. Monoartritis je naziv za upalu samo jednog zgloba, pojam oligoartritis upalu 2 – 4 zgloba, a poliartritis za upalu pet i više zglobova.

Psihoterapijska metoda liječenja u okviru koje učimo naš organizam, i neke njegove refleksne reakcije, da na novi način reagira na podražaje kao što su bol, stres, nezadovoljstvo i sl. Učinkovita je kod kroničnog bolnog sindroma, a uključuje tehnike opuštanja, aktivacije, rješavanja problema, planiranje postupnog povećanja dnevnih aktivnosti i sl.

Bol koja bolesnika značajnije ne ometa u svakodnevnim aktivnostima, niti mu značajnije remeti san. Na NRS skali za bol označava ju ocjena 1-3. Na VAS skali boli označava ju intenzitet između 5-44 mm.

COX je skraćenica za enzime koji se nazivaju ciklooksigenaza. Postoje dvije vrste COX enzima: COX-1 i COX-2. Ovi enzimi u našem tijelu potiču proizvodnju prostaglandina (molekula koje potiču pojavu upale i boli). COX-1 enzim osim toga sudjeluje i u procesima zgrušavanja krvi, zašititi sluznice probavnog trakta itd., a COX-2 enzim se aktivira u stanjima upale i prisutan je u upalnim stanicama.

Glavobolja koja se javlja jedan ili više puta dnevno u trajanju od 30 min do 3 sata, uvijek u isto doba dana, najčešće po noći. Ime je dobila po tome što se javlja u ciklusima ili nakupinama (engl. cluster) koji traju od 15 dana do 3 mjeseca nakon čega slijedi period bez boli. Uz intenzivnu bol na jednoj strani glave (u području čela, sljepoočnica ili iza oka, može se širiti u gornju čeljust) bolesnik ima i crveno oko, pojačano suzenje iz oka i sekreciju iz nosa. Rijetka je, a nešto češće pogađa muškarce.

Lijekovi koji sprječavaju (inhibiraju) djelovanje enzima ciklooksigenaze (COX). Time se smanjuje proizvodnja prostaglandina, što dovodi do ublažavanja simptoma upale i boli te sprječavanja zgrušavanja krvi. COX inhibitori pripadaju skupini NSAR / NSAIL lijekova, a dijele se na COX-1 selektivne, COX-2 selektivne i neselektivne COX-inhibitore (podjednako inhibiraju oba COX enzima).

Lijekovi koji poglavito sprječavaju učinke COX-1 enzima pa tako smanjuju bol te sprječavaju zgrušavanje krvi.

Lijekovi koji poglavito sprječavaju učinke COX-2 enzima pa tako smanjuju bol i upalu.

Oštećenje živaca uzrokovano šećernom bolešću. Očituje se trncima, bolovima i oslabljenim osjetom, osobito u rukama i nogama. Oslabljeni osjet na stopalima može dovesti do njihovog lakšeg i češćeg ozljeđivanja te do infekcije, što može završiti amputacijom stopala.

Primjena lijekova u pravilnim vremenskim razmacima (svakih 1 ili više sati), čime se osigurava da je lijek cijelo vrijeme dostupan u organizmu u istim razinama, što omogućava kontinuran i ravnomjeran učinak. Primjer su lijekovi protiv boli (doziranje ovisno o jačini boli i potrebama bolesnika) i i antibiotici. 

Primjena lijeka onda kad se pojave simptomi. U slučaju liječenja boli bolesnik uzima analgetik i sam odlučuje koju će dozu lijeka i koliko često uzeti, ovisno o razini boli koju osjeća. Kod ovakvog načina uzimanja lijeka posebna se pažnja treba obratiti na preporučenu i ukupnu maksimalnu dnevnu dozu lijeka.

Pretraga kojom dijagnosticiramo bolesti perifernog živčanog sustava (bolesti živaca, mišića i dr.) U dijelu koji se zove miografija analiza se provodi iglenom elektrodom koja se uvodi u mišić. U dijelu koji se zone neurografija površinskom elektrodom se stimulira koža iznad pojedinih živaca i analiziraju se njihovi parametri (npr. brzina provođenja električnog impulsa).

Bol koju bolesnik osjeća u dijelu tijela koji fizički više nema. Bol je izuzetno jaka i zbunjujuća za bolesnika, a posljedica je promjena u mozgu nakon što je odstranjen (amputiran) neki dio tijela, najčešće ruka ili noga.

Bolni sindrom koji ubrajamo u skupinu neuropatske boli porijekla iz središnjeg živčanog sustava, a koji je karakteriziran bolnošću u tipičnim točkama (stražnji dio vrata, područje lakata i zdjelice, leđa). Uz bol javlja se i loša kvaliteta sna, povremene smetnje probave, bol u čeljusnom zglobu, policistični jajnici.

Lijek ili supstanca koja poboljšava i/ili pojačava djelovanje uzimanog analgetika. Primjer su antiepileptici, antidepresivi, anestetici i kortikosteroidi. Ovi se lijekovi koriste uglavnom protiv neuropatske boli.

Lijekovi koji sprječavaju djelovanje COX-2 enzima i pripadaju skupini COX-2 inhibitora. Obzirom da imaju dobar protuupalni učinak, koriste se za ublažavanje boli i upale npr. kod bolesti zglobova kao što su reumatoidni artritis i giht (ulozi).

Subjektivan, neugodan osjetni i osjećajni doživljaj koji ne prestaje nakon što stvarni bolni podražaj (npr. ozljeda) prođe. Traje više od tri mjeseca. Može biti uzrokovana različitim bolestima te može dovesti i do narušavanja mentalnog zdravlja.

Stanje kod kojeg bolesnik ima dugotrajnu, kroničnu bol i uz nju pridružene simptome kao što su anskioznost, depresija, poremećaj sna, dnevni umor, poremećaj apetita, smanjenje motivacije, promjene raspoloženja i dr.

Neinvazivna pretraga kojom se ispituje funkcija osjetnih živca. Koristi se dokazivanje promjena u osjetu boli, ​​temperature i vibracije. 

Bol, zakočenost i nelagoda u području donjeg dijela leđa sa širenjem u nogu, ponekad sve do stopala. Često može biti praćena osjećajem trnjenja, a kasnije i slabosti noge/nogu.

Bol koja se javlja kod osoba koje imaju karcinom (rak), naziva se i karcinomska bol. Srednjeg je do vrlo jakog intenziteta (ovisno o stadiju bolesti) i najčešće kronična. Bol može biti uzrokovana pritiskom karcinoma na tkiva ili organe, oštećenjem živaca, upalom ili metodom liječenja (operacija, kemoterapija, zračenje). 

Bol u mišićima. Može biti uzrokovana jačim opterećenjem mišića ili intenzivnim treningom (tzv. upala mišića), ozljedom, biti popratna pojava kod drugih bolesti kao što su infekcije (npr. gripa), autoimune bolesti (npr. reumatoidni artritis), a mogu ju uzrokovati i neki lijekovi.

Glavobolja koja se javlja u jednoj polovici glave, a često je praćena mučninom, povraćanjem, osjetljivošću na svjetlo i jake zvukove. Umjerenog je do jakog intenziteta, a prije pojave glavobolje osoba može imati tzv. auru (simptomi koji se javljaju 5-30 min prije same glavobolje kao što su poremećaji vida, govora i drugi neurološki simptomi).

Način liječenja pri kojem se kombinira primjena više skupina lijekova za ublažavanje boli koji imaju različit mehanizam djelovanja (lokalni anestetici, NSAR, opioidni analgetici, antidepresivi i antiepileptici). Najčešće se primjenjuje za liječenje kronične boli koja ima nekoliko mehanizama nastanka te je kao takva često otporna na liječenje samo jednim analgetikom.

Bol uzrokovana upalom, ozljedom ili nadražajem živca. Uglavnom je oštra, žareća i jakog intenziteta, nastupa naglo, no može trajati satima i danima. Pojavljuje se u dijelu tijela koje pripada oštećenom živcu, obično samo na jednoj strani (npr. trigeminalna neuralgija u području lica). 

Oštećenje samo tankih osjetnih vlakana u perifernim živcima (vlakna za osjet boli i temperature). Za posljedicu ima neuropatsku bol. Najčešći uzrok je dijabetes.

Bol koja je posljedica oštećenja dijela živčanog sustava koji sudjeluje u prijenosu osjećaja boli. Opisuje se kao žarenje, mravinjanje, peckanje, a mogu se pojaviti i osjećaj ukočenosti ili pak gubitak osjeta. Jakost boli ne odgovara stupnju oštećenja tkiva, a simptomi traju i nakon što se ukloni uzrok boli. 

Bol koja je posljedica oštećenja tkiva i izravno upozorava na opasnost za organizam. Oštećenje mogu uzrokovati prekomjerna  toplina ili hladnoća, mehaničke ozljede, kemijska sredstva, ali i upala odnosno neke bolesti.

Osjetni receptori koji detektiraju signale iz oštećenog tkiva ili prijetnju od oštećenja. Reagiraju na molekule koje se oslobađaju iz oštećenog tkiva. Nazivaju se i "bolni receptori"

Numerička skala / ljestvica za samoocjenu jačine boli (engl. Numeric Rating Scale). Omogućava liječniku ili ljekarniku da procijeni intenzitet boli te da prati uspješnost liječenja. Ocjena 0 označava potpuno odsutstvo boli, a 1-3 označava blagu bol, 5-7 umjerenu bol i 7-10 tešku bol. 

Skupina analgetika za liječenje blage do umjerene boli i povišene tjelesne temperature, a koji osim toga imaju i protuupalni učinak. Potreban je oprez u bolesnika sa želučanim tegobama i bolestima srca i krvnih žila. U ovu skupinu pripadaju npr. ibuprofen, ketoprofen, naproksen ....Mogu se i kombinirati s paracetamolom.

Skupina analgetika koji se upotrebljavaju za liječenje umjereno jake do jake boli. Djeluju na središnji živčani sustav pa mogu izazvati promjene svijesti, ovisnost i toleranciju. Koriste se samo pod kontrolom liječnika uz mjere opreza i edukaciju o svim detaljima procesa liječenja.

Postupak smanjivanja boli u okviru kojeg bolesnik, najčešće putem posebnog uređaja (npr. kompjutorizirane pumpe s analgeticima), sam kontrolira razinu ublažavanja boli (dozu i vremenske intervale uzimanja lijeka). Najčešće se koristi za liječenje bolova nakon operacije i maligne boli. 

Analgetik, prvi izbor prema smjernicama za liječenje boli i povišene tjelesne temperature kod odraslih, djece, trudnica i dojilja. Potreban je oprez ako konzumirate alkohol i/ili imate oštećenu jetru. Prema savjetu ljekarnika dostupan je u ljekarni i bez liječničkog recepta. S obzirom na to da može biti prisutan u drugim kombiniranim pripravcima za liječenje boli, potrebno je obratiti pozornost da se ne prekorači maksimalna dnevna doza.

Bol u ruci ili nekom drugom dijelu tijela koja je posljedica moždanog udara (inzulta) odnosno oštećenja dijela mozga koji je zadužen za osjet boli u tom području. Ubrajamo je u neuropatsku bol.

90% glavobolja u općoj populaciji su primarne glavobolje. Uzrok nastanka im je najčešće nepoznat. Najčešće primarne glavobolje su tenzijska glavobolja, migrena i cluster glavobolja. Ona je primarni simptom i nije posljedica oštećenja mozga tj. drugih poremećaja. 

Bol koja se povremeno javlja (probija), unatoč tome što se lijekovima protiv boli postiglo trajno smanjenje ili potpuno odsutstvo boli. Stoga ova bol zahtijeva, uz standardnu terapiju boli, povremeno uzimanje dodatnih lijekova prema preporuci liječnika.

Skupina molekula koje se nalaze u svim našim tkivima. Sudjeluju u brojnim procesima, kao što su upalni procesi, bol, prijenos informacija živcima, regulacija krvnog tlaka, pulsa, rad crijeva, reakcija na ozljede i dr. Promjena razine aktivnosti ovih molekula izravno utječe na stupanj doživljaja boli, ali i na druge smetnje koje bolesnik može imati u okviru bolnog sindroma.

Glavobolja koja je simptom neke druge primarne bolesti ili poremećaja. Može biti simptom oštećenja mozga (tumor, upala, infekcija, trauma i dr.), upale sinusa ili zuba, arterijske hipertenzije, vrućice, infekcije, poremećaja krvnih žila ili ozljeda. Oko 10% glavobolja u općoj populaciji su sekundarne glavobolje.

Glavobolja koja zahvaća cijelu glavu, a obično je bolesnici opisuju kao "stezanje obruča oko glave". Bol je tupog karaktera, blaga do srednje jaka i ne prate ju drugi simptomi. Uzroci su najčešće emocionalni stres i napetost mišića vrata i ramena uslijed lošeg držanja pa se još naziva i stres glavobolja ili mišićna glavobolja. Najčešća je vrsta primarne glavobolje.

Bol koja značajno ometa funkcioniranje bolesnika i onemogućava san. Na NRS skali za bol označava ju ocjena 7-10. Na VAS skali boli označava ju intenzitet između 75-100 mm.

Pimjena lijeka protiv boli lokalno (topički), odnosno samo na određeno bolno mjesto (npr. bol u mišiću). Lijek  ne ulazi u sistemsku cirkulaciju i stoga ne djeluje na ostale dijelove tijela. Za topičku analgeziju najčešće se koriste NSAR /NSAIL u obliku gela, kreme, naljepka, obloga i sl.

Bol koja se javlja u jednoj strani lica, probadajuća je, sijevajuća. Ubrajamo je u širu skupinu neuropatske boli a liječimo je lijekovima iz skupine antiepileptika.

Bol koja umjereno ometa svakodnevne aktivnosti bolesnika i utiče na san. Na NRS skali za bol označava ju ocjena 5-7. Na VAS skali boli označava ju intenzitet između 45-74 mm.

Vizualna skala/ljestvica za samoocjenu jačine boli. Omogućava liječniku ili ljekarniku da procijeni intenzitet vaše boli u vrijednosti od 0 – 100 mm te da prati uspješnost liječenja. Granice za jačinu boli na VAS skali su sljedeće: bez boli (0 – 4 mm), blaga bol (5 – 44 mm), umjerena bol (45 – 74 mm) i jaka bol (75 – 100 mm).