04.04.2025 Zdravi savjeti
Iako nema čarobne formule za produljenje životnog vijeka, brojna istraživanja pokazuju da osobe koje u životni stil uvedu neke male, ali zdrave promjene, imaju tendenciju dulje živjeti. Istražili smo što sve možete učiniti već danas kako biste produljili očekivani životni vijek.
Sada već postoji niz studija koje su donijele isti zaključak po pitanju deficita vitamina D: nedostatak sunčanog vitamina povezan je s većim rizikom od sveukupne smrtnosti te čak dvostruko većim rizikom od smrti od raka.
Stoga, izađite iz kuće, prošećite, izložite kožu suncu i tako potaknite proizvodnju vitamina D u organizmu. Samo 15 minuta sunčanja dnevno dovoljno je za održavanje razine vitamina D kod zdravih ljudi.
Vitamin D neophodan je za brojne vitalne funkcije, među ostalim i pravilan rad imunološkog sustava, rast kostiju i regulaciju mišićnih kontrakcija.
Prema studiji provedenoj na više od 300 tisuća ljudi i objavljenoj u časopisu PLoS, osobe koje su prijavile snažne društvene odnose imale su 50% manji rizik od smrti u odnosu na one koji nisu.
To je tek jedna od niza studija koje ističu važnost njegovanja prijateljskih i društvenih odnosa i ulogu društvenosti u cjelokupnom zdravlju pojedinca. Međutim, još uvijek sa sigurnošću ne znamo zašto je to tako, no vjerojatno je povezano s redukcijom stresa.
Produženje očekivanog životnog vijeka usko je povezano sa svakodnevnom tjelovježbom. Meta studija objavljena u časopisu Journal of Aging Research pokazala je da su ljudi koji redovito vježbaju - čak i samo tri sata tjedno - živjeli do 6,9 godina dulje od onih koji to nisu činili.
Kada je u pitanju produljenje očekivanog životnog vijeka, važnije je kontinuirano vježbati godinu za godinom nego vježbati stihijski te raditi veće pauze koje se izmjenjuju s razdobljima intenzivne posvećenosti fitnessu.
Pritom, važno je imati na umu da "svakodnevna tjelovježba" ne znači samo odlazak u teretanu. Joga, vježbe istezanja, brzo hodanje, plivanje, pa čak i vrtlarenje i čišćenje računaju se kao kretanje, pogotovo kada su u pitanju osobe starije životne dobi.
Koliko god čudno zvučalo, svakodnevno korištenje zubnog konca može produžiti životni vijek!
Naime, loša oralna higijena povezana je s drugih nizom zdravstvenih stanja. Bolesti desni i karijes mogu doprinijeti razvoju niza zdravstvenih stanja, i sve je više istraživanja koja potvrđuju značajne veze između cjelokupnog zdravlja i zdravlja zubi i usne šupljine.
Danas se loša oralna higijena izravno povezuje s upalom pluća, nizom ozbiljnih srčanih problema, kao i komplikacijama tijekom trudnoće i poroda.
Igranje aktivne uloge u vlastitom zdravlju ključno je za osiguranje optimalnog životnog vijeka. A to znači godišnji odlazak na sistematski pregled, kako bi se sva potencijalna stanja uočila na vrijeme i kako bi se osigurali željeni ishodi liječenja.
Koje je sve pretrage i koliko često potrebno raditi ovisi o nekoliko faktora - dobi, spolu i eventualnim zdravstvenim stanjima i potencijalnim dijagnozama.
Sistematski pregledi bez ikakve sumnje spašavaju živote. Istraživanje koje je Meddox proveo na više od 100 onkoloških pacijenata pokazalo je da je više od 30% bolesnika svoje stanje otkrilo upravo na preventivnom pregledu.
Više seksa znači i dulji životni vijek! Smatra se da intimni odnosi poboljšavaju naš osjećaj zadovoljstva životom i samim sobom, ali i potiču nas da se brinemo za vlastito zdravlje.
Također, jedno je istraživanje pokazalo da su muškarci koji su prijavili višu učestalost orgazama od drugih imali 50% manju smrtnost od svih uzroka. Iako zvuči sjajno, potrebno je učiniti dodatna istraživanja da bi se ovi nalazi potvrdili (što vas, naravno, ne treba sprečavati u testiranju ove teorije, štoviše).
Istraživanja pokazuju da načela vegetarijanstva mogu osjetno unaprijediti zdravlje i pozitivno utjecati na očekivani životni vijek, i to na više načina.
Ovo nije sugestija da izbacite meso iz prehrane (ako već niste), ali činjenica je da vegetarijanski način prehrane smanjuje rizik od pretilosti, tjera vas na veću konzumaciju zdravih namirnica poput cjelovitih žitarica, mahunarki, povrća i voća, istovremeno smanjujući unos prerađenih šećera i zasićenih masti što zauzvrat smanjuje rizik od bolesti povezanih sa starenjem kao što su visok krvni tlak, dijabetes, bolesti srca, pa čak i rak debelog crijeva.
Stres može smanjiti naš na očekivani životni vijek na dva načina. Prvi je negativan učinak dugotrajnog stresa na naše tijelo i to zahvaljujući hormonu kortizolu, takozvanom "hormonu stresa” koji luči naša nadbubrežna žlijezda.
Dugoročno, prevelika količina kortizola u organizmu ima posljedice - može oslabiti imunološki sustav, doprinijeti razvoju dijabetesa i hipertenzije te prouzročiti još niz zdravstvenih komplikacija.
Drugi način na koji nam stres šteti je putem slobodnih radikala kojima “stari” stanice na molekularnoj razini, a čija se količina u našem organizmu povećava zahvaljujući ubrzanoj razgradnji stanica uslijed povišene razine kortizola. Slobodni radikali su molekule koje oštećuju staničnu DNK, uzrokujući prerano starenje i neispravan rad stanica, što pak može dovesti do mnogih različitih vrsta raka.
Osim što ćete bolje spavati, smanjenjem količine vremena koje provodite pred televizijom, unaprijedit ćete svoje zdravlje, ali i produljiti životni vijek i to iz nekoliko razloga
Provođenje vremena pred ekranom čini nas neaktivnima i samim time povećava naš rizik od pretilosti.
Dugotrajno sjedenje može dovesti do kronične boli u leđima i vratu.
Pretjerano gledanje televizije čini vas neaktivnima i veća je vjerojatnost da ćete se udebljati.
TV nas sprječava u kvalitetnoj društvenoj interakciji i može doprinijeti anksioznosti i depresiji.
Za mlade ljude najveći uzroci smrti nisu bolesti ili problemi povezani s godinama. Najčešći uzroci su nesreće, ozljede i nasilje pa je jasno kako povećanjem pozornosti koju pridajemo svijetu oko sebe i izbjegavanjem rizičnih situacija možemo pozitivno utjecati na dužinu svog životnog vijeka.
S druge strane, kako starimo, postoje određena rizična ponašanja koja korespondiraju sa značajnim gubitkom godina života. Prema studiji iz 2021. objavljenoj u časopisu Aging, tona uključuju sljedeće:
Dugotrajno sjedenje - gubitak dvije do četiri godine
Visok krvni tlak - gubitak od četiri, pet godina
Kronični manjak težine - gubitak četiri do osam godina
Pušenje - skraćuje život za pet do sedam godina
Prekomjerno uživanje u alkoholu - skraćuje život za pet do sedam godina
Tjelesna neaktivnost - gubitak pet do sedam godina
Dijabetes tipa 2 - gubitak sedam do 10 godina
K tome, nekoliko čimbenika rizika u kombinaciji dodatno škodi organizmu. Primjerice, procjenjuje se da neaktivni ljudi s dijabetesom i pretilošću zahvaljujući svojem stilu života gube osam do 13 godina.
Ostali članci