05.12.2023 Oralno zdravlje
Naime, loša oralna higijena povezana je s drugih nizom zdravstvenih stanja. Bolesti desni i karijes mogu doprinijeti razvoju niza zdravstvenih stanja, a također, situacija može biti i obrnuta - i neka zdravstvena stanja mogu negativno utjecati na stanje zubi.
Sve je više istraživanja koja potvrđuju značajne veze između cjelokupnog zdravlja i zdravlja zubi i usne šupljine. Danas se loša oralna higijena izravno povezuje s upalom pluća, nizom ozbiljnih srčanih problema, kao i komplikacijama tijekom trudnoće i poroda.
Povezanost između oralnog zdravlja i srčanih problema nije samo površinska. Parodontalna bolest (u narodu poznata i kao "parodontoza" i "paradentoza") koja proizlazi iz nakupljanja bakterijskog plaka koji pak kalcifikacijom postaje zubni kamenac i posljedično uzrokuje upalu zubnog mesa i destrukciju kosti može biti znak većeg rizika od srčanih oboljenja. Kako? Bakterije iz zubnog plaka mogu ući u krvotok, izazivajući upalne procese u arterijama. Ovo može povećati rizik od srčanih bolesti poput infarkta i ateroskleroze.
Endokarditis, infekcija unutarnjeg sloja srca, povezan je s bakterijama koje se šire iz usne šupljine. Loša oralna higijena može poslužiti kao faktor rizika za ovu ozbiljnu srčanu bolest. Bakterije iz zubnoga plaka i njihovi proizvodi, pogotovo kod uznapredovalih oblika bolesti, mogu između ostalog prigodom žvakanja, a pogotovo prilikom raznih terapeutskih zahvata (kao što su kirurški zahvati i kiretiranje) dospjeti u krv. Posljedice se mogu očitovati na udaljenim organima, a to se u prvom redu odnosi na utjecaj parodontnih bakterija na razvoj subakutnog endokarditisa.
Čini se da je veza između lošeg oralnog zdravlja i trudnoće dublja nego što se mislilo. Loše zdravlje desni može rezultirati ozbiljnim komplikacijama tijekom trudnoće poput preranog poroda ili niske porođajne težine djeteta. Također, hormonalne promjene tijekom trudnoće mogu povećati osjetljivost desni i povećati rizik od upale i krvarenja desni.
Bakterije iz usne šupljine mogu udahnutom slinom putovati do pluća, potencijalno doprinoseći razvoju upala i infekcija, pogotovo u pacijenata s parodontitisom. Osobe s lošim oralnim zdravljem mogu imati povećan rizik od respiratornih problema kao što su upala pluća. Redovito održavanje oralne higijene može smanjiti ovaj rizik.
Nedavna istraživanja pokazuju povezanost između reumatoidnog artritisa i oralnog zdravlja.
Bakterija Porphyromonas gingivalis može putovati od desni do mozga, gdje emitira enzime koji oštećuju neurone.
Ne samo da pojedini problemi s oralnim zdravljem kao što su gingivitis ili karijes mogu pogoršati određena zdravstvena stanja ili dovesti do razvoja novih, problem ide u oba smjera. I pojedina zdravstvena stanja negativno utječu na oralno zdravlje.
Osobe koje boluju od šećerne bolesti (i slabo je kontroliraju) imaju trostruko veći rizik od razvoja parodontitisa, a samim time i od parodontoze. Također, i osobe koje imaju parodontitis imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Osteoporoza je bolest koja utječe na zdravlje i gustoću kostiju i može uzrokovati značajna oštećenja zuba i desni. Naime, gubitak koštane mase može utjecati i na čeljusnu kost, uzrokujući tako klimanje pa čak i ispadanje zuba. Nažalost, oslabljene kosti u čeljusti također mogu uzrokovati probleme sa zubnim protezama i mostovima.
Razne autoimune bolesti, kao i lijekovi kojima se tretiraju mogu oslabiti prirodnu obranu tijela od infekcija čineći tako desni osjetljivijima na upale. Uz to, oslabljeni imunitet omogućava lakše razmnožavanje bakterija.
Psihološki poremećaji hranjena poput anoreksije i bulimije osim na mentalnom, emocionalnom i fizičkom zdravlju, mogu ostaviti i veliki trag na zubima.
Naime, u slučaju bulimije prisutnost želučane kiseline u ustima kao posljedice učestalog izbacivanja hrane povraćanjem uzrokuje eroziju cakline, zubi se troše, mijenjaju boju i smanjuje im se volumen, a javlja se i preosjetljivost. Kada je anoreksija u pitanju, pothranjenost, odnosno unos nedovoljne količine hranjivih tvari može dovesti do osteoporoze koja slabi čeljusnu kost, što pak može dovesti do gubitka zuba.
Za održavanje zubi čvrstima i zdravima, potrebno je biti revan i o njima voditi brigu čitav život. To uključuje korištenje prikladnih proizvoda za oralnu njegu, kao i vođenje računa o svojim svakodnevnim navikama kao što su redovito i ispravno četkanje i korištenje konca za zube.
Neugodan zadah je tek jedan, ali ni približno najbitniji razlog iz kojeg je važno zube četkati barem dva puta dnevno. Dosljedna njega zubi pomaže u prevenciji bolesti desni, karijesa i održava vaše prirodne zube čvrstima.
Tehnika četkanja je ključna, bez obzira na vrstu četkice. Zubi se četkaju laganim kružnim pokretima pod blagim pritiskom, četkica mora biti naslonjena pola na desni, pola na zub, pod kutem od 45 stupnjeva.
Vrsta četkica: Meka četkica često se preporučuje jer može nježno očistiti zube bez oštećenja desni ili cakline. Srednje i tvrde četkice mogu biti preagresivne, posebno za osobe s osjetljivim desnima ili postojećim problemima s desnima.
Veličina i oblik glave četkice: Manje glave četkice mogu biti praktične za čišćenje teže dostupnih područja, poput stražnjih zuba.
Električne četkice vs. klasične četkice: Električne četkice mogu biti korisne za osobe s parodontozom ili sklonima parodontozi. One često imaju tehniku oscilacije ili pulsiranja koja može pružiti temeljitije čišćenje, uklanjajući plak i pomažući u smanjenju upala desni.
Koliko često trebam mijenjati četkicu?
Bez obzira na vrstu, važno je redovito mijenjati četkicu za zube svaka 2-3 mjeseca ili čim primijetite da su čekinje istrošene ili oštećene.
Izbor paste za zube može biti ključan u prevenciji, posebno za osobe s određenim oralnim problemima. Evo nekoliko faktora koji bi mogli biti važni pri odabiru:
Važno je konzultirati se s stomatologom kako bi se prilagodio izbor paste za zube prema specifičnim oralnim problemima. Stomatolog može preporučiti pastu koja odgovara potrebama vaših zubi i desni, uzimajući u obzir posebne uvjete, kao što su osjetljivost, parodontoza ili druge zdravstvene probleme u usnoj šupljini.
Osim što imaju veći rizik za oboljenje od karcinoma usne šupljine, pušači imaju mnogo veće šanse za razviti bolesti desni poput gingivitisa i parodontitisa, za gubitak zubi, ali i nastanak komplikacija nakon gubitka zuba.
Način prehrane značajno utječe na oralno zdravlje, a može utjecati i na razvoj i progresiju karijes, parodontoze, dentalne erozije… Mikronutrijenti iz hrane, poput kalcija kojeg nalazimo u mliječnim proizvodima, te fosfora, kojim obiluje meso, perad, riba i jaja, doprinose zdravlju zubi štiteći i obnavljajući zubnu caklinu.
Pojedini lijekovi, i receptni i bezreceptni, mogu značajno utjecati na zdravlje zubi, uzrokovati ili pojačati upalne procese desni, izazvati krvarenje. Ako redovito primate neku terapiju, obavezno se savjetujte sa svojim stomatologom.
Kada je zdravlje zubi u pitanju, prevencija je najbolji lijek. Uz pravilno i redovito četkanje i korištenje zubnog konca, odlascima na kontrolne preglede barem jednom godišnje potencijalni problemi će se uočiti dok su još u začetku kada je mogućnost izlječenja još uvijek velika.
Udarac u zub, posjekotina usne i jaka zubobolja problemi su koje obično ne zanemarujemo jer je dovoljno očito da je potrebna "hitna intervencija". Međutim, postoji nekoliko manje očitih simptoma koje nikada ne treba zanemariti, jer oni mogu biti temeljni uzrok većeg problema.
Ako imate bilo koji od sljedećih problema, obratite se stomatologu što je prije moguće.
Zubobolja
Krvarenje desni
Poteškoće sa žvakanjem
Suhoća usta
Bol u vilici
Točke i ranice na jeziku, desnima ili unutar usta
Sadržaj je kreiran u suradnji s poliklinikom Dentum
Ostali članci