Parodontoza, poznata i kao parodontitis, te često nepravilno nazivana "paradentoza" označava upalu zubnog mesa i potpornog tkiva oko zuba. Uzrokovana bakterijskom infekcijom, parodontoza može dovesti do povlačenja zubnog mesa, stvaranja džepova između zuba i desni, oštećenja potpornog tkiva te gubitka zuba. 

Rano prepoznavanje simptoma, poput krvarenja i povlačenja zubnog mesa, ključno je za dijagnostiku, koja se postavlja kroz precizne kliničke preglede. Liječenje varira od profesionalnog čišćenja do kirurških zahvata, prilagođenih stupnju ove bolesti. Naglasak na prevenciji, kroz održavanje redovite oralne higijene i svjesnost o rizičnim čimbenicima, ključan je za očuvanje oralnog zdravlja i sprječavanje ozbiljnih komplikacija parodontoze. 

U ovom članku doznajte:

• Koje vrste parodontoze razlikujemo?

• Što uzrokuje parodontozu?

• Koji su simptomi parodontoze? 

• Kako se bolest razvija?

• Koji su rizični faktori za razvoj parodontoze i je li parodontoza nasljedna?

• Kako se postavlja dijagnoza?

• Kako se liječi parodontoza?

• Koliko brzo bolest napreduje?

• Hoću li izgubiti zube zbog parodontoze?

• Koje su mi opcije ako parodontoza uzrokuje gubitak zuba? 

• Prevencija

Koje vrste parodontoze razlikujemo?

Razlikujemo nekoliko vrsta parodontoze, među kojima su:

• Gingivitis: Početna faza parodontalne bolesti koja se očituje upalom zubnog mesa, crvenilom, oticanjem i krvarenjem prilikom četkanja.

• Kronični parodontitis: Najčešći oblik parodontitisa karakteriziran upalom desni, gubitkom potpornog tkiva i stvaranjem džepova između zuba i desni, često dovodeći do gubitka zuba.

• Agresivni parodontitis: Brzo napredujući oblik parodontitisa, često zahvaća mlade ljude i može dovesti do rane pojave gubitka zuba.

• Nekrotizirajući parodontitis: Ozbiljan oblik parodontitisa koji uključuje odumiranje desni, potpornog tkiva i kosti, s potencijalno ozbiljnim komplikacijama.

Što uzrokuje parodontozu?

Glavni uzročnik parodontoze je bakterija koja tvori plak, ljepljivi film na površini zuba. Kada plak ne uklanjamo redovito redovito četkanjem i koncem za zube, on može otvrdnuti i pretvoriti se u zubni kamenac.

Nakupljanje bakterija iz plaka i zubnog kamenca izaziva upalu desni, poznatu kao gingivitis. Ako se gingivitis ne tretira, infekcija može prodrijeti dublje u potporno tkivo zuba, dovodeći do parodontitisa.

Koji su simptomi parodontoze? 

Tipični simptomi parodontoze obuhvaćaju krvarenje zubnog mesa, koje se često javlja tijekom četkanja ili žvakanja. Upaljeno zubno meso postaje crveno, otečeno i osjetljivo na dodir. Osim toga, prisutan može biti i neugodan zadah, poznat kao halitoza, uzrokovan bakterijskom infekcijom. 

Ovi simptomi ukazuju na potrebu za stručnom dentalnom pažnjom. Važno je prepoznati ove znakove na vrijeme i konzultirati se sa stomatologom kako bi se utvrdila dijagnoza i pružila odgovarajuća terapija.

Krvarenje desni ili stalni loš zadah mogu biti prvi alarmi, a posjet stomatologu u toj fazi može spriječiti daljnje napredovanje bolesti. Dugo odgađanje posjete stomatologu može rezultirati klimanjem zuba, što dovodi i do njihovog ispadanja.

Kako se razvija parodontoza?

Parodontoza prolazi kroz različite faze tijekom svog razvoja. Počinje s fazom gingivitisa, koja obuhvaća upalu zubnog mesa, crvenilo, oticanje te krvarenje prilikom četkanja zubi. Ako se gingivitis ne liječi, bolest može napredovati u fazu parodontitisa. 

U parodontitisu dolazi do prodora infekcije dublje u potporno tkivo zuba, uz gubitak potpornog tkiva, stvaranje džepova između zuba i desni te mogući gubitak zuba ako se ne intervenira pravodobno.

Prepoznavanje i liječenje parodontoze u ranim fazama ključni su za očuvanje oralnog zdravlja i sprječavanje ozbiljnijih komplikacija. Redovite posjete stomatologu, održavanje dobre oralne higijene i brza reakcija na simptome važni su u prevenciji i kontroli ove bolesti.

Koji su rizični faktori za razvoj parodontoze i je li parodontoza nasljedna?

Rizične faktore za razvoj parodontoze možemo podijeliti u dvije skupine - one na koje možemo utjecati i one na koje ne možemo utjecati. 

Faktori na koje ne možemo utjecati, a također igraju ulogu u povećanju rizika, su dijabetes i neka druga medicinska stanja, hormonske promjene i genetska predispozicija.

Nasljedna komponenta može utjecati na podložnost bolesti, ali sama parodontoza nije izravno nasljedna. Važno je svjesno upravljati ovim faktorima kako bi se smanjio rizik od razvoja parodontoze i očuvalo oralno zdravlje. Redovite posjete stomatologu, pravilna oralna higijena i kontrola čimbenika rizika ključni su u prevenciji ove bolesti.

Kako se postavlja dijagnoza parodontoze?

Dijagnoza uključuje klinički pregled, rendgenske snimke te mjerenje parodontalnih džepova kako bi se odredila ozbiljnost bolesti. Nakon postavljanja dijagnoze parodontoze, očekujte individualizirani plan liječenja koji će utvrditi ozbiljnost bolesti i pružiti odgovarajuću terapiju. 

Terapija ovisi o obliku i stupnju razvoja parodontne bolesti, a glavni cilj liječenja je uklanjanje bakterija te zaustavljanje upale i daljnjeg razaranja tkiva, kao i smanjivanje dubina džepova. 

Kako se liječi parodontoza?

Prvi korak u liječenju je takozvana inicijalna parodontna terapija koja podrazumijeva čišćenje površine korjenova zuba (uz anesteziju), ona omogućuje početak cijeljenja tkiva. Ponekad je potrebno nakon ovog zahvata uzimati antibiotik tijekom tjedan dana. Nakon toga slijedi faza cijeljenja i kontrole nakon šest do osam tjedana, kada se procjenjuje postignuto i radi definitivni plan terapije.

Ako je potrebno, provode se i kirurški zahvati kojima se u potpunosti eliminiraju džepovi te se omogućava bolje cijeljenje. Za potpuni uspjeh parodontalne terapije nužno je pravilno održavati oralnu higijenu kod kuće, jer nikada još niti jedan doktor nije uspio izliječiti parodontitis bez pomoći pacijenta.

Nakon završetka aktivne terapije potrebno je u pravilnim redovitim razmacima kontrolirati postignuto stanje, jer se tako dugoročno povećava mogućnosti očuvanja prirodnih zubi, prevencije patoloških stanja te smanjuje rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema koji mogu biti povezani s parodontitisom.

Koliko brzo bolest napreduje? 

Brzina napredovanja parodontoze varira od osobe do osobe. U nekim slučajevima, bolest može napredovati relativno sporo tijekom dugog vremenskog razdoblja, dok u drugima može doći do bržeg pogoršanja. Redovite posjete stomatologu, pridržavanje preporuka za liječenje i održavanje dobre oralne higijene ključni su za kontrolu bolesti i očuvanje zuba.

Hoću li izgubiti zube zbog parodontoze?

Parodontoza može rezultirati gubitkom zuba, ali uz pravilno liječenje i održavanje oralne higijene, taj se rizik značajno smanjuje. Postotak slučajeva s gubitkom zuba varira ovisno o ozbiljnosti bolesti i brzini kojom se primjenjuje odgovarajuće liječenje.

Koje su mi opcije ako parodontoza uzrokuje gubitak zuba? 

Ako parodontoza rezultira gubitkom zuba, postoje brojna dentalna rješenja koja mogu nadomjestiti te zube. 

Dok zubni implantat pružaju doživotno rješenje za nadomještaj pojedinačnog izgubljenog zuba, zubni mostovi mogu zamijeniti susjedne izgubljene zube, odnosno više zuba u nizu. 

Mobilne proteze nude rješenje za zamjenu svih zuba u čeljusti i to je opcija koja se može skidati, dok postoje i fiksna te polufiksna rješenja na implantatima koja omogućuju maksimalnu stabilnost. Važno je konzultirati se sa stomatologom kako bi se odabrala najbolja opcija sukladno individualnim potrebama, oralnom zdravlju i estetskim preferencijama pacijenta.

Što mogu učiniti da preveniram parodontozu?

Jedna od najvažnijih stvari koje možete učiniti kako biste spriječili upalu zubnog mesa je održavanje dobre oralne higijene. Prvi korak u prevenciji i liječenju gingivitisa je redovito pranje zubi.

Redovito pranje i čišćenje zuba
Preporučuje se pranje zubi najmanje dva puta dnevno, uz korištenje paste za zube s fluorom i mekanom četkicom za zube. Također, važno je koristiti zubni konac i interdentalne četkice kako bi se uklonio plak između zubi. 

Perite zube dva puta dnevno i čistite ih koncem barem jednom dnevno kako biste uklonili naslage i ostatke hrane sa zuba i desni. Tekućina za ispiranje usta također može pomoći u smanjenju upale i uklanjanju bakterija u ustima. Potražite tekućinu za ispiranje usta koja sadrži sastojke poput klorheksidina ili vodikovog peroksida.

Redoviti stomatološki pregledi

Ako primijetite da vam se zubno meso upalilo, važno je posjetiti zubara. Na temelju pregleda vaš će liječnik  složiti individualan plan terapije, koji može uključivati dubinsko čišćenje, antibiotike ili druga rješenja.

Zdrava prehrana 

Zdrava prehrana igra važnu ulogu u prevenciji i liječenju gingivitisa. Hrana bogata vitaminima i mineralima, poput voća, povrća i orašastih plodova, može pomoći u jačanju imunološkog sustava i borbi protiv upale. 

Također, treba izbjegavati namirnice koje su bogate šećerom i ugljikohidratima, koji mogu potaknuti rast bakterija u ustima.

Prestanite pušiti

Pušenje također može pogoršati gingivitis i otežati njegovo liječenje. Nikotin sužava krvne žile i smanjuje dotok krvi u zubno meso, što otežava proces ozdravljenja.

Sadržaj je nastao u suradnji s poliklinikom Arena Dental