Psorijaza je kronična, nezarazna autoimuna bolest kože koju tipično karakteriziraju jasno definirani, crveni i ljuskavi plakovi. Iako se može javiti u bilo kojoj fazi života pa čak i u djetinjstvu, najčešće se javlja u dobi od 15 do 25 godina te u kasnijoj fazi života, u dobi od 50 do 60 godina.

Od psorijaze boluje oko dva do četiri posto svjetske populacije, a pojaviti se može u bilo kojoj dobi, uključujući djetinjstvo. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od ove teške kožne bolesti pati otprilike 1.7% stanovništva, odnosno nešto više od 66 tisuća ljudi.

Psorijaza ima tendenciju cjeloživotnog trajanja, varirajući u opsegu i težini. Otprilike jedna trećina bolesnika s psorijazom ima članove obitelji koji također imaju psorijazu.

Što uzrokuje psorijazu?

Psorijaza je multifaktorijalna bolest koja se klasificira kao imunološki posredovana genetska bolest kože. To podrazumijeva složenu interakciju između urođene i stečene imunosti. 

Za kliničke značajke psorijaze odgovorni su imunološki čimbenici i upalni citokini (glasnički proteini) kao što su IL1β i TNFα, IL-23 i IL-17. Upravo zato, oni su postali ''meta'' za biološke lijekove i doveli do odličnog terapijskog učinka u vidu kontrole bolesti.   

Je li psorijaza zarazna?

Važno je napomenuti da psorijaza nije zarazna bolest i ne možete ju dobiti od nekog drugog. Psorijaza se ne prenosi ni ljubljenjem ni grljenjem, spolnim odnosom, kao ni dodirivanjem tuđih kožnih lezija pa čak niti dijeljenjem predmeta za osobnu njegu.

Simptomi psorijaze

Psorijaza se obično manifestira simetrično raspoređenim, crvenim, ljuskavim plakovima s dobro definiranim rubovima. 

Ljuskice su obično srebreno bijele, osim na naborima kože gdje se plakovi često čine sjajnima s vlažnom površinom koja se ljušti. Najčešća mjesta na kojima se psorijaza javlja su vlasište, laktovi i koljena, ali može biti zahvaćen bilo koji dio kože. 

Svrbež je uglavnom blag, ali ako je prisutan jak svrbež, kao rezultat češanja dolazi do lihenifikacije (zadebljanja) kože uz komplikacije poput rezidualnih hiperpigmentacija te pukotina na koži, osobito na dlanovima i tabanima. 

Koje vrste psorijaze razlikujemo?

S obzirom na klinički sliku psorijaze, razlikujemo više oblika bolesti:

• Kapljičasta psorijaza, koju karakteriziraju brojni sitni kapljičasti ljuskavi plakovi. Često se javlja nakon akutne upale ždrijela.

• Plak psorijaza, koja je ujedno i najčešći oblik psorijaze

• Inverzna psorijaza, koja se pojavljuje u mjestima pregiba kože, a karakteriziraju je i plakovi bez ljusaka

• Psorijaza vlasišta

• Psorijaza noktiju

• Palmoplantarna psorijaza, oblik koji zahvaća samo dlanove i tabane

• Eritrodermijska psorijaza, rijedak i težak oblik bolesti koji zahvaća skoro cijelu površinu tijela

• Pustulozna psorijaza, rijedak i težak oblik bolesti često praćen simptomima opće upale (slabost, mučnina, zimice i tresavice, glavobolja, ubrzani rad srca, bolovi u zglobovima i mišićima)  

Kako se dijagnosticira psorijaza?

Psorijaza se dijagnosticira prema kliničkim obilježjima. Ako je potrebno, dijagnoza se verificira tipičnim nalazima biopsije kože.

Čimbenici koji pogoršavaju psorijazu

Psorijazu karakteriziraju razdoblja u kojima je bolest manje izražena te faze pogoršanja, kada se simptomi pogoršavaju. Okidači za pogoršanje bolesti mogu biti razni i ovise od osobe do osobe. 

Streptokokna upala ždrijela i druge infekcije

Do pogoršanja simptoma psorijaze može doći dva do čak šest tjedana nakon infekcije. Smanjite rizik od pogoršanja simptoma pravovremenim i prikladnim liječenjem infekcija i uzmite si vremena za oporavak.

Ozljede i suhoća kože

Ozljeda kože poput ogrebotine, modrice, ugriz kukca ili opeklina od sunca, može uzrokovati pogoršanje psorijaze, osobito na području ozljede. Kako biste smanjili rizik od izbijanja novih plakova, tretirajte ozlijeđeno mjesto, kontrolirajte svrbež i izbjegavajte češanje.

Alkohol i pušenje

Kod nekih osoba alkohol može izazvati ili pojačati upalu te uzrokovati pogoršanje simptoma. Štoviše, alkohol može i smanjiti učinkovitost nekih lijekova te prouzročiti ozbiljne nuspojave. Također, i pušenje se smatra okidačem za psorijazu.  

Pretilost

Masno tkivo oslobađa upalne proteine ​​koji se nazivaju adipokini, a koji sudjeluju u regulaciji upalnih procesa i imunosnih odgovora. Istraživanja pokazuju da gubitak težine može blagotvorno utjecati i na simptome psorijaze, kao i poboljšati odgovor na liječenje psorijaze.

Lijekovi

Pojedini lijekovi mogu uzrokovati pogoršanje simptoma psorijaze. U pitanju su lijekovi poput litija, beta-blokatora, antimalarika, nesteroidnih protuupalnih lijekova, terbinafina…

Također, kao i kod svih drugih autoimunih bolesti, stres djeluje kao okidač za psorijazu. Imunološki sustav stvara upalni odgovor na stres što može pogoršati simptome psorijaze. Osobe koje boluju od psorijaze trebale bi aktivno raditi na usvajanju tehnika upravljanja stresom.

Kako psorijaza utječe na cjelokupno zdravlje?

Pacijenti s psorijazom imaju veću vjerojatnost od razvoja drugih povezanih zdravstvenih problema kao što su:

• upalni "psorijatični artritis" i spondiloartropatija (zabilježena u do 40% bolesnika s ranim početkom kronične plak psorijaze),

• upalna bolest crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis),

• uveitis (oblik upale oka),

• celijakija,

• lokalizirana palmoplantarna pustuloza, generalizirana pustuloza i akutna generalizirana egzantematozna pustuloza,

• nealkoholna masna bolest jetre,

• metabolički sindrom,

• kronična upala pokreće i psorijatičnu upalu kože i aterosklerozu - psorijaza je neovisni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti.

Promjene načina života kao što su gubitak tjelesne težine, smanjenje lipidnog profila i stroga kontrola razine glukoze smanjuju smrtnost od kardiovaskularnih događaja kod pacijenata s psorijazom.

Liječenje psorijaze

S obzirom na težinu kliničke slike liječenje psorijaze uključuje lokalnu i/ili sustavnu terapiju. 

U lokalnom liječenju psorijaze primjenjuju se emolijensi, hidratantne kreme, keratolitički agensi, kortikosteroidi, inhibitori kalcineurina i analozi vitamina D. 

Umjerena do teška psorijaza zahtijeva liječenje sustavnim lijekovima. Lijekovi koji se koriste spadaju u skupinu imunosupresiva (umanjuju djelovanje imunološkog sustava) te se najčešće primjenjuju metotreksat, ciklosporin i acitretin.

Također, provodi se i fototerapija - svjetlosna terapija ultraljubičastim (UV) zračenjem, često u kombinaciji s lokalnim ili sustavnim lijekovima. 

Najmoderniji oblik sustavnog liječenja psorijaze uključuje liječenje biološkim lijekovima. Biološki lijekovi su lijekovi dobiveni iz živog materijala (ljudi, biljke, životinje ili mikroorganizmi). Oni ometaju određene puteve imunološkog upalnog odgovora te na taj način postižu svoj terapijski učinak. Biološka terapija rezervirana je za tešku psorijazu i psorijatični artritis koji nisu uspjeli odgovoriti na do tada primijenjenu konvencionalnu sustavnu terapiju.

Osim ciljane terapije, kao pomoć pri liječenju psorijaze, poželjno je provoditi i opće mjere kao što su prestanak pušenja, ograničena konzumacija alkohola te održavanje optimalne tjelesne težine. 

Život sa psorijazom

Živjeti sa psorijazom nije lako. Oboljeli nerijetko osjećaju osjetiti bol u koži koja uzrokuje peckanje, peckanje, pucanje, krvarenje i svrbež. Također, može uzrokovati bolove u zglobovima i oticanje prstiju na rukama ili nogama i entezama, područjima gdje se tetive i ligamenti pričvršćuju na kosti. Međutim, postoje načini za ublažavanje ovakvih simptoma.

• Održavajte kožu hidratiziranom - tako ćete spriječiti pucanje kože i pospješiti obnovu.

• Za omekšavanje ljuskica koristite proizvode koji sadrže salicilnu ili glikolnu kiselinu. Oni će pomoći u razgradnji mrtvih stanica kože koje se nakupljaju na plakovima.  

• Razgovarajte sa svojim liječnikom o proizvodima koji vam mogu pomoći u kontroli svrbeža.

• Hladni oblozi pomažu kod otečenih zglobova i svrbeža.