Sol nam je neophodna za preživljavanje, međutim, zahvaljujući suvremenom načinu prehrane koji obiluje manje i više prerađenim namirnicama, većina nas jede značajno više soli nego što nam je potrebno.

Za razliku od danas, sol nekad nije bila tako široko dostupna i smatrana je luksuzom, "bijelim zlatom", a jedno se čak vrijeme koristila i kao valuta. Upravo zato što je nekad nije bilo na svakom koraku, žudnja za soli je bila mehanizam preživljavanja. Međutim, danas, kada je ima u izobilju, neutaživa potreba za soli može signalizirati neki zdravstveni problem.

Koliko mi soli je dnevno potrebno?

Svjetska zdravstvena organizacija za odrasle osobe preporučuje unos od dva grama natrija dnevno, što odgovora količini od pet grama ili jednoj čajnoj žličici soli dnevno. Međutim, Hrvati soli konzumiraju i više nego dvostruko više - čak 13 grama dnevno. 

 

U samo jednoj godini Hrvati pojedu 20.5 milijuna kilograma soli što odgovara zapremnini od 1138 šlepera.

S obzirom na to da je sol ključna za niz vitalnih funkcija među kojima su i regulacija tekućina, prijenos živčanih impulsa, kontrakcija mišića i probava, kao i da višak, ali i manjak soli u organizmu može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, kroničnu žudnju za soli nikada ne bi smjeli ignorirati. Ovo su neka od stanja koja je mogu uzrokovati.

Dosadno ti je

Možda neočekivano, ali dosada je jedan od vrlo čestih uzroka intenzivne želje za slanom hranom. Istraživanja pokazuju da posezanje za određenom hranom kada vam je dosadno može stimulirati centar za nagrađivanje u mozgu, uzrokujući porast razine dopamina.

Važno je obratiti pažnju na to postaje li jedenje iz dosade obrazac, odnosno ima li ono emocionalnu podlogu te rješavanju tog problema treba pristupiti adekvatno, tretirajući uzrok emocionalnog prejedanja. 

Također, što više slane hrane jedemo, to više i žudimo za slanim, odnosno, u našem organizmu raste potreba za natrijem. Neke studije sugeriraju da previše soli u ranoj životnoj dobi može predvidjeti cjeloživotnu želju za slanom hranom, a druge sugeriraju da nedovoljan unos soli u tom životnom razdoblju može uzrokovati isti ishod.

Tvom organizmu nedostaje vode

Da bi pravilno funkcionirao, našem je organizmu potreban natrij kao elektrolit, a kada dođe do neravnoteže elektrolita, dolazi do dehidracije pa je moguće da žudnja za soli signalizira upravo to, neravnotežu elektrolita. 

Naime, kada dođe do dehidracije, u krvi raste koncentracija natrija, ali moguća je i obrnuta situacija - kada zbog dehidracije razina natrija padne prenisko. Tu pojavu zovemo hipotonična dehidracija. 

Također, s obzirom na to da isti dio mozga kontrolira i glad i žeđ, neka istraživanja sugeriraju da bi naš organizam, kada žudi za slanim grickalicama, zapravo mogao biti žedan.

Kronični stres

Iako se još uvijek istražuje zašto točno žudimo za slanom hranom kada smo pod stresom, postoje dvije teorije koje objašnjavaju tu pojavu. 

Prva zastupa stajalište da sol potiče hipotalamus da luči dopamin, hormon koji ima ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja, motivacije, motoričkih funkcija i osjećaja zadovoljstva. Drugi, pak, smatraju da je riječ o mehanizmu preživljavanja, međutim, žudnja za soli kao odgovor na stres za sada je dokazana samo kod životinja i potrebna su dodatna istraživanja da bi se ta teorija potvrdila i kod ljudi.

Pojačano se znojiš

Ljudi koji se puno znoje, bilo zbog vježbanja ili izlaganja toplini, nerijetko žude za slanom hranom. 

U pitanju je normalna reakcija organizma na neravnotežu elektrolita, odnosno nedostatak natrija, neophodnog za pravilno funkcioniranje organizma. U ovom slučaju želju za nečim slanim obično prati i žeđ, ali i umor.

Nedostaje ti natrija

Kod ljudi koji imaju deficit natrija, obično se javlja žudnja za soli. Ovaj uobičajeni nedostatak elektrolita kojeg zovemo hiponatrijemija može potaknuti mozak da proizvodi signale apetita za sol.

Hiponatrijemiju može izazvati niz uzroka, uključujući proljev, povraćanje, zatajenje srca, uzimanje diuretika, određene bolesti bubrega i druge.

Nedostaje ti željeza

Neka istraživanja sugeriraju da se anemija uzrokovana nedostatkom željeza može manifestirati i intenzivnom žudnjom za soli.

Ovaj oblik anemije uzrokuju razna stanja među kojima su i gubitak krvi, bolest bubrega, određena zdravstvena stanja i genetika. Ako je upravo anemija krivac za povećanu žudnju za soli, moguće je osjetiti i druge simptome kao što su umor, vrtoglavica te hladne ruke i stopala.

Genetski nasljedne bolesti

I određena genetska stanja mogu utjecati na razinu natrija u vašem tijelu, a u pitanju su obično ozbiljna stanja koja treba adekvatno tretirati:

• Addisonova bolest: Poznata i kao adrenalna insuficijencija, Addisonova bolest je rijetko stanje koje uzrokuje smanjenu proizvodnju hormona kortizola i aldosterona koje proizvode nadbubrežne žlijezde. Nakon što se količina ovih hormona smanji, tijelo počinje gubiti natrij, a jedan od simptoma bolesti je i žudnja za soli.

• Bartterov sindrom: Rijetka genetska bolest koja utječe na sposobnost bubrega da ponovno apsorbiraju sol i druge elektrolite, uzrokujući gubitak tih hranjivih tvari mokrenjem. To dovodi do intenzivne želje za slanom hranom.

• Cistična fibroza (CF): Kompleksna, multisistemska bolest koja zahvaća brojne organe i organske sustave te uzrokuje nakupljanje guste sluzi u organima tijela i sprječava transport hranjivih tvari kroz tijelo. Osobe s cističnom fibrozom obično žude za slanom hranom jer lako gube natrij.