Endokrini sustav je žlijezda i organa koji, uz pomoć hormona - signalnih molekula različite biokemijske strukture - reguliraju različite tjelesne funkcije.

 

Dok neki hormoni utječu na naše raspoloženje, drugi pomažu u održavanju najosnovnijih funkcija organizma, a samim time, poremećaj rada endokrinih žlijezda znači i nepravilnosti u funkcioniranju organizma. 

 

Glavne funkcije organizma koje kontrolira endokrini sustav su:

 

• Reproduktivna i spolna funkcija

• Rast i razvoj

• Metabolizam

• Raspoloženje

 

Temeljni problem svih endokrinih poremećaja je manjak ili višak nečega, odnosno tijelo proizvodi ili previše ili premalo hormona ili ih, ako ih proizvodi u pravim količinama, tijelo ne koristi kako bi trebalo. 

 

Kako se reguliraju hormoni?

Proizvodnja hormona je sve samo ne prepuštena slučaju, a odvija se mehanizmima povratne sprege, koja može biti pozitivna ili negativna.

 

Receptorska mjesta i žlijezde koje proizvode hormone međusobno komuniciraju i prilagođavaju proizvodnju hormona na temelju informacija dobivenih iz povratne sprege.

 

Većina endokrinih hormona regulirana je negativnom povratnom spregom koja šalje poruku kada ima previše hormona, što žlijezdi daje doznanja da treba smanjiti proizvodnju hormona u pitanju.

 

Kod pozitivne povratne sprege, situacija je obrnuta: nagli porast koncentracije određenog hormona žlijezdi signalizira da bi trebalo usporiti (ili stati) s lučenjem hormona kako bi se uspostavila hormonalna ravnoteža.

 

Kako prepoznati endokrini poremećaj?

Nisu svi endokrini poremećaji lako uočljivi, štoviše, u brojnim slučajevima vjerojatno nećete ni primijetiti da nešto nije u redu dok se ne pojave uznapredovali simptomi. Primjerice, poremećajima rada štitnjače često treba vremena da dovoljno uznapreduju da se postavi dijagnoza, a takva se stanja nerijetko otkriju tek kada se isključe svi drugi mogući uzroci. 

 

 

U slučaju neravnoteže reproduktivnih hormona, moguće je da ćete otkriti da postoji problem tek u trenutku pokušaja začeća. 

 

Bez obzira na tip simptoma, većina endokrinih poremećaja može se dijagnosticirati jednostavnom analizom hormona u krvi. U nekim slučajevima, kao što su poremećaji rada štitnjače i reproduktivnih organa, ultrazvučne slike su korisne za ispitivanje veličine i strukture endokrinih žlijezda.

 

Koje žlijezde i organe ubrajamo pod endokrini sustav?

Primarne žlijezde (i organi) endokrinog sustava, koje su ujedno i mjesta većine endokrinih poremećaja su:

 

• Hipofiza: Najznačajnija endokrina žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem nalazi se s donje strane mozga i izlučuje devet različitih hormona.

• Pinealna žlijezda: Mala žlijezda smještena između moždanih hemisfera proizvodi melatonin i pomaže regulirati cikluse spavanja i budnosti.

• Štitnjača: Smještene s prednje strane vrata, štitnjača proizvodi metaboličke hormone ključne za rad probave i srca.

• Paratireoidne žlijezde: U pitanju su četiri žlijezde velike otprilike kao zrno riže, smještene iza štitnjače. Reguliraju razine kalcija i fosfora u tijelu.

• Nadbubrežna žlijezda: Proizvodi hormone koji pomažu regulirati funkcije kao što su otkucaji srca, krvni tlak, reakcije na stres i imunološke funkcije.

• Spolne žlijezde: Muške ili ženske reproduktivne žlijezde stvaraju reproduktivne hormone koji kontroliraju vašu spolnu funkciju.

• Hipotalamus: Mala skupina specifičnih živčanih stanica smještena na dnu velikoga mozga odgovornih za metaboličke procese i druge aktivnosti autonomnog živčanog sustava. Luči određene neurohormone koji stimuliraju (ili inhibiraju) rad hipofize.

• Gušterača: Specifična što ima i vanjsko i unutarnje lučenje, a proizvodi hormone koji reguliraju šećer u krvi, ali i enzime koji sudjeluju u kemijskoj razgradnji hrane.

• Timus: Organ smješten u prednjem, gornjem dijelu prsnog koša, proizvodi hormone koji podržavaju imunološku funkciju.

 

Najčešći endokrini poremećaji

Većina endokrinih poremećaja pogađa i muškarce i žene, s tim da su poremećaji reproduktivnih žlijezda i hormona specifični za svaki pojedini spol.

 

Dijabetes

Dijabetes je daleko najčešći endokrini poremećaj koji pogađa muškarce i žene od kojeg u Hrvatskoj boluje najmanje 400 tisuća ljudi. U pitanju je poremećaj rada gušterače koji utječe na to koliko inzulina tijelo proizvodi ili na način na koji ga koristi. 

 

Addisonova bolest

Addisonova bolest, uzrokovana nepravilnim radom nadbubrežnih žlijezda, je stanje koje se razvija kada vaše tijelo ne proizvodi dovoljno određenih hormona, posebno kortizola i aldosterona. Neki od simptoma Addisonove bolesti su ​​umor, pojačana želja za solju i vrtoglavica, a u težim slučajevima i promjene srčanog ritma i nesvjestica. Liječi se nadoknadom hormona u deficitu. 

 

Hipotireoza

Hipotireoza se javlja kada organizam ne proizvodi dovoljno hormona štitnjače koji sudjeluju u kontroli probave, radu srca i drugim metaboličkim procesima. 

 

Kod osoba s hipotireozom, razina hormona štitnjače bit će ispod normalnog raspona, a razina hormona koji stimulira štitnjaču (TSH) visoka što dovodi do simptoma poput umora, suhe kože i zatvora. Hipotireoza se liječi nadomještanjem hormona štitnjače.

 

Hashimotov sindrom

Hashimotov sindrom ili Hashimotov tireoiditis, još jedno stanje povezano sa štitnjačom, oblik je hipotireoze uzrokovan autoimunom bolešću. 

 

Ona je rezultat "napada" imunološkog sustava na štitnjaču i hormone koje ona proizvodi. Hashimotov sindrom može imati genetsku podlogu i javiti se zajedno s drugim autoimunim poremećajima. Liječi se slično kao i hipotireoza.

 

Hipertireoza

Hipertireoza je stanje koje se razvija zbog pretjeranog rada štitnjače i proizvodnje prekomjerne količine hormona štitnjače. 

 

Previše hormona štitnjače u organizmu ubrzava metabolizam i može uzrokovati simptome kao što su gubitak težine, nepravilan rad srca, drhtavica i znojenje. Često se javlja kod osoba s hipotireozom, kao posljedica nadomještanja nedostatka hormona štitnjače.

 

Hipertireoza se obično liječi smanjenjem količine nadomjestaka hormona štitnjače, prilagodbom drugih lijekova, zračenjem ili, u nekim slučajevima, kirurškim uklanjanjem štitnjače.

 

Gravesova bolest

Poznata još i kao Basedowljeva bolest, Gravesova bolest je autoimuna bolest kod koje imunološki sustav pogrešno stimulira štitnjaču da proizvodi prekomjerne količine hormona štitnjače što može uzrokovati hipertireozu.

 

Cushingov sindrom

Cushingov sindrom je endokrini poremećaj koji je posljedica povišene razine kortizola u krvi. Prekomjerna količina kortizola, poznatog i kao hormon stresa, može dovesti do simptoma kao što su debljanje, lakog nastanka modrica na koži i slabosti mišića. 

 

Visoki razine kortizola također mogu rezultirati pojačanom dlakavošću lica i neredovitim mjesečnicama kod žena. Kod muškaraca može doprinijeti smanjenoj plodnosti, erektilnoj disfunkciji i smanjenom libidu.

 

Endokrini poremećaji kod žena

Primarni organ odgovoran za proizvodnju ženskih reproduktivnih hormona su jajnici, odgovorni za proizvodnju estrogena i progesterona. Osim jajnika, i hipofiza sudjeluje u spolnoj funkciji - luči hormon prolaktin, zadužen za početak lučenja mlijeka nakon porođaja.

 

Ovisno o tome koji je hormon "na udaru", razvijaju se različiti poremećaji, s različitim simptomima.

 

 

Sindrom policističnih jajnika (PCOS)

Sindrom policističnih jajnika poznat i pod kraticom PCOS (eng. polycystic ovary syndrome) je najčešći endokrini poremećaj kod žena, uzrokovan neravnotežom nekoliko različitih hormona, uključujući estrogen, inzulin i druge. 

 

Simptomi sindroma policističnih jajnika mogu uključivati:

 

• Akne

• Neredovite mjesečnice

• Problemi s plodnošću

• Višak dlaka na licu

• Stanjivanje kose

• Debljanje

• Promjene na koži

• Povećana inzulinska rezistencija

• Visok kolesterol

• Bolest masne jetre

 

Gestacijski dijabetes

Oblik dijabetesa koji se razvija samo tijekom trudnoće i obično nestaje nakon poroda, a koji može povećati vaše šanse za razvoj dijabetesa tipa 2 kasnije u životu. 

 

Obično nema specifičnih simptoma gestacijskog dijabetesa, zbog čega se kod trudnica koje do tada nisu imale dijabetes između 24. i 28. tjedna trudnoće radi OGTT, odnosno oralni test za toleranciju na glukozu, analiza krvi koja se provodi da bi se provjerila osjetljivost tijela trudnice na glukozu.

 

Menopauza

Menopauza je normalan proces starenja koji se događa kada se ženski reproduktivni hormoni proizvode sve manje i manje, što na kraju rezultira neplodnošću. 

 

Simptomi ovog procesa rezultat su promjene razine hormona i mogu uključivati ​​sljedeće:

 

• Naleti vrućine (valunge)

• Promjene raspoloženja

• Znojenje

• Depresija i anksioznost

• Problemi sa spavanjem

• Suhoća rodnice

• Smanjen libido

 

Endokrini poremećaji kod muškaraca

Testisi su primarno mjesto proizvodnje muških hormona, a najpoznatiji od njih su testosteron i androgeni. Kao i kod žena, endokrini poremećaji kod muškaraca mogu se pojaviti s različitim simptomima, ovisno o tome koji je hormon u pitanju.

 

Testosteron je hormon koji je najčešće pogođen kod muškaraca, ali ima li ga premalo ili previše može biti velika razlika.

 

 

Nizak testosteron 

Neki od simptoma niskog testosterona odnosno hipogonadizma su: 

 

• Nizak libido

• Erektilna disfunkcija

• Nizak broj spermija

• Osjetljivo ili povećano tkivo grudi

• Gubitak kose

• Gubitak mišićne mase

 

Visoki testosteron

Visoki testosteron također može uzrokovati simptome kao što su:

 

• Rani pubertet

• Visok seksualni nagon

• Sudjelovanje u visokorizičnim ponašanjima

• Visoki krvni tlak

• Agresija