Helicobacter pylori (H. pylori) je spiralna bakterija koja inficira želudac, može uzrokovati simptome gastritisa, ali i neka puno ozbiljnija stanja poput čira na želucu te raka želuca. Procjenjuje se da je njome inficirano oko 50% odraslih osoba, a osim što se izuzetno se lako prenosi, H. pylori je sklona otpornosti na antibiotike što liječenje čini izazovnim.   

Dok većina inficiranih osoba nema simptoma, procjenjuje se da je kod 80 do 85 posto osoba koje imaju čir na želucu prisutna i infekcija H. pylori koja, k tome, povećava i rizik od nastanka čira četiri do deset puta. Kod osoba koje imaju čir dvanaesnika, infekcija H. pylori prisutna je u do čak 95% slučajeva.

Također, H. pylori je povezana i s nastankom MALT limfoma, ali i s gastroezofagealnom refluksnom bolesti (GERB), no u slučaju GERB-a još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno na koji način.  

Kako se prenosi H. pylori?

H. pylori je jedna od najprenosivijih vrsta bakterija, a do većine infekcija dolazi u djetinjstvu, iako se neke mogu razviti i u odrasloj dobi. Visoku zaraznost H. pylori duguje upravo svom spiralnom obliku koji joj omogućuje da se "ukopa" u sluznicu želuca, ali i činjenica da luči adhezin, tvar koja joj pomaže da se drži čvrsto na mjestu.

Prenosi se izravnim ili neizravnim kontaktom sa slinom, izmetom ili zubnim plakom, a neki od mogućih puteva prijenosa uključuju:

• Ljubljenje

• Dijeljenje hrane

• Davanje žvakane hrane bebi

• Dijeljenje četkice za zube

• Rukovanje s nekim ili dodirivanje kontaminirane površine, a zatim dodirivanje usta

• Konzumiranje hrane pripremljene prljavim rukama

• Ispijanje vode kontaminirane stolicom

Simptomi infekcije H. pylori

Ako se ne liječi, H. pylori je doživotna infekcija, no važno je napomenuti da oko 80% zaraženih nikada ne iskusi nikakve simptome. S druge strane, procjenjuje se da oko 18% inficiranih iskusi simptome gastritisa, a stanje je obično kronično s napadajima akutnih simptoma. 

Simptomi gastritisa uzrokovanog H. pylori uključuju:

• Nadutost ili podrigivanje

• Osjećaj brze sitosti tijekom obroka (rano zasićenje)

• Osjećaj prenatrpanosti nakon obroka

• Osjećaj grizenja ili peckanja u gornjem lijevom dijelu trbuha

• Žgaravica

• Probavne smetnje

• Gubitak apetita

• Mučnina

Kako se dijagnosticira infekcija H. pylori?

Postoji nekoliko testova koji se koriste kako bi se utvrdila infekcija H. pylori bakterijom, uključujući:

• Analiza stolice: Test stolice na antigene povezane s H. pylori dokazat će njezinu prisutnost u organizmu, kao i PCR testovi stolice

• Ureja izdisajni test: Neinvazivan test kojim se dokazuju prisutnost bakterije u želucu zahvaljujući njezinoj ulozi u razgradnji ureje i to analizom izdahnutog zraka prije i nakon uzimanja otopine 13C ureje

• Gastroskopija: Kod osoba starijih od 50 godina s akutnim simptomima preporučuje se endoskopski pregled jednjaka, želuca i dvanaesnika uz biopsiju tkiva

Liječenje infekcije Helicobacter pylori

Liječenje infekcije H. pylori može biti dugotrajno i zahtjevno, pri čemu se liječenje (eradikacijskoj terapiji) ne preporučuje uvijek. 

Naime, nije općeprihvaćeno liječenje asimptomatskih osoba, osim u slučajevima kada je prisutna pozitivna obiteljska anamneza na rak želuca ili ako osoba uzima neki oblik terapije koji oštećuje sluznicu želuca. U većini slučajeva, kod ljudi bez simptoma i bez dodatnih rizičnih čimbenika, infekcija se ne liječi zbog moguće pojave rezistencije na antibiotike, nuspojava terapije i činjenice da većina zaraženih nikada ne razvije ozbiljne komplikacije.

Prema hrvatskim i europskim smjernicama, liječenje se preporučuje u sljedećim slučajevima:

• Prisutnost želučanog ili duodenalnog (dvanaesnik) čira

• Kronični gastritis s težim histološkim promjenama (atrofični gastritis)

• Niskomaligni MALT limfom želuca

• Nakon djelomične resekcije želuca zbog karcinoma

• Obiteljska anamneza karcinoma želuca

• Prije dugotrajne terapije inhibitorima protonske pumpe (IPP, lijekovi koji smanjuju sekreciju želučane kiseline) ili nesteroidnim antireumaticima (NSAR)

• Kod bolesnika s neobjašnjenom kroničnom sideropeničnom anemijom, idiopatskom trombocitopeničnom purpurom ili manjkom vitamina B12

• Kod kronične dispepsije, kroničnog poremećaja gornjeg probavnog sustava koji karakteriziraju ponavljajući bolovi ili nelagoda u gornjem dijelu trbuha

Terapijski protokol eradikacije H. pylori

Helicobacter pylori je "tvrdoglava" bakterija, a prema dostupnim podacima, uspješnost eradikacije bakterije takozvanom trojnom terapijom je zbog njezine rezistencije na antibiotike oko 70%, što je manje od željenih 80 do 90%.

Kao prva linija liječenja koristi se već spomenuta trojna terapija koja uključuje inhibitor protonske pumpe te dva antibiotika, a traje 10 do 14 dana. Nuspojave liječenja su nažalost česte, a uključuju proljev, mučninu te promjene u okusu. 

U slučaju neuspjeha, koristi se četverostruka terapija, odnosno dodaje se još jedan antibiotik u miks.

Kako bi se poboljšala uspješnost liječenja H. pylori infekcije, ali i kako bi se lakše nosili s nuspojavama, savjetuje se sljedeće: 

• Izbjegavajte kavu, alkohol i začinjenu, masnu ili kiselu hranu koja može uzrokovati iritaciju želuca i proljev.

• Izbjegavajte nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) poput aspirina i ibuprofena.

• U slučaju žgaravice, jedite više manjih obroka

• Prestanite pušiti, što potiče krvarenje i može smanjiti učinkovitost liječenja.

• Uzimajte lijekove prema uputama i do kraja. Nedosljedno doziranje ili rani prekid uzimanja mogu povećati rizik od neuspjeha liječenja i otpornosti na antibiotike.