26.07.2022 Bolesti probavnog sustava
Da bismo uspješno probavili hranu, potrebna nam je želučana kiselina koja je u stanju razgraditi sve, od mesa do žilavih, vlaknastih biljaka. Želudac od njezina djelovanja štiti sluznica, no takvu zaštitnu sluznicu nema jednjak, cjevasti organ zadužen za prenošenje hrane prema želucu. Stoga, dođe li do vraćanja, odnosno refluksa kiseline (gastroezofagealni refluks) prema gore, u jednjak, to uzrokuje bol, upalu i oštećenja.
Refluks kiseline događa se kada donji ezofagealni sfinkter (mišićni "ventil" na donjem dijelu jednjaka pri spoju sa želucem) ne funkcionira kako bi trebao. Vraćanje želučanog sadržaja posebno se lako događa ako smo u ležećem položaju.
Prepoznatljiv simptom refluksa kiseline jest žgaravica koja se očituje pečenjem ispod prsne kosti. Ta se bol može proširiti u vrat, ždrijelo, čak i u lice, a obično se javlja nakon jela ili dok ležimo. Žgaravica može biti praćena izlijevanjem želučanog sadržaja u usta ili pak vrlo jakim slinjenjem.
Imate li simptome refluksa kiseline češće od dva puta tjedno, mogli biste imati stanje poznato kao GERB, odnosno gastroezofagealna refluksna bolest.
Osim žgaravice, ostali simptomi GERB-a mogu uključivati:
mučninu,
bol u prsima,
bol pri gutanju,
otežano gutanje,
promuklost,
loš zadah iz usta.
Kod svake bolesti probavnog sustava, pa tako i kod GERB-a, odgovarajuća prehrana i pravila vezana uz hranu igraju ključnu ulogu u procesu liječenja. Nakon postavljanja dijagnoze liječnik će odrediti terapiju lijekovima te vam dati prehrambene savjete.
Nekoliko je osnovnih smjernica vezano uz planiranje obroka i pripremu hrane koje biste za početak trebali usvojiti:
U vašoj bi prehrani trebala prevladavati hrana pripremljena kuhanjem, parenjem, pasiranjem i blagim pirjanjem.
Izbjegavajte oštre začine, zaprške, pohanu i prženu te hranu s roštilja.
Prednost dajte domaćim juhama, laganim varivima i žitnim kašama.
Birajte beskvasni kruh ili dvopek, izbjegavajte topla i dizana tijesta.
Izbjegavajte dulja razdoblja gladovanja.
Obroke podijelite u pet do šest manjih, s pravilnim razmacima između njih.
Svaka osoba s GERB-om drugačije reagira na različite namirnice te je važno pratiti signale koje vam tijelo šalje. Ipak, poznato je kakva hrana većini osoba može pomoći pa se savjetuje eksperimentirati s prehranom unutar tih okvira.
Birajte hranu bogatu antioksidansima kao što su povrće i voće svih boja: korjenasto i lisnato povrće, potočarka, matovilac, šparoge, brokula, komorač, jabuke, kruške, bobičasto voće, banane i ananas.
Preporučuje se uvrstiti na jelovnik i hranu koja sadrži korisne bakterije, poput jogurta, kefira i biljnih napitaka.
Namirnice koje sadrže složene ugljikohidrate poput integralne riže, kruha i tjestenine te tople kaše od žitarica mogu biti od pomoći jer ne opterećuju želudac.
Pomoći mogu i visokovrijedni proteini i zdrave masnoće koje nalazimo u ribi, jajima, mesu peradi, krtom crvenom mesu te ekstra djevičanskom maslinovom ulju, bučinom ulju, ulju repice i kokosa, avokadu, orašastim plodovima i sjemenkama.
Uvrstite u prehranu dugo kuhane juhe od mesa s kostima (s uklonjenom masnoćom), lagane riblje i povrtne juhe.
Mislite i o tome što pijete. Iskušajte napitke od badema, kokosa, zobi, riže i druge biljne napitke, svježe sokove, kao i smoothieje na bazi biljnih napitaka, mladog zelenog povrća, badema i voća koje ne izaziva smetnje. Blagotvorne mogu biti i čajne mješavine na bazi komorača, anisa, lipe, sljeza, maslačka, kičice i đumbira.
Osobito korisne namirnice su bjelanjak jajeta, bijela riba, bademi i mljevene lanene sjemenke.
Uz namirnice i pravila prehrane koji nam pomažu, treba znati i što nam sve može naštetiti, pa i pogoršati simptome GERB-a. Na toj su listi:
citrusno voće (limun, limeta, naranča, mandarina, grejp), kao i sokovi od citrusa,
rajčice i proizvodi od rajčica,
čokolada,
začini (pogotovo čili, papar i crvena paprika),
oprez je potreban sa svim vrstama luka i češnjaka,
procesirana i industrijska gotova hrana,
slatki gazirani napici,
kravlje mlijeko,
alkohol, kava i čaj,
paprena metvica,
slastice i izrazito masna hrana.
Pri ublažavanju simptoma GERB-a važnu ulogu igraju "dobre" bakterije, odnosno probiotici. Osim što se u prehranu preporučuje uvrstiti hranu koja obiluje probioticima poput jogurta, kefira i biljnih napitaka, oni se mogu naći i u obliku dodataka prehrani. Probiotičke bakterije pokazuju blagotvorni učinak na sastav mikrobiote probavnog sustava te pomažu u njezinu obnavljanju.
Probiotici su živi mikroorganizmi koji primijenjeni u adekvatnim količinama imaju povoljan učinak na zdravlje domaćina. Nazivamo ih još i "korisne" odnosno "dobre" bakterije jer njihovim unosom održavamo i/ili vraćamo normalnu ravnotežu crijevne mikrobiote što može pomoći u borbi protiv crijevnih infekcija, u sprječavanju proljeva uzrokovanog uzimanjem antibiotika ili putničkog proljeva, ali i dobroj funkciji našeg imunosnog sustava.
Za bolje razumijevanje bolesti pogledaj značenje osnovnih pojmova u rječniku Probiotici.
Od pomoći mogu biti i pomno odabrani biljni ekstrakti i blage čajne mješavine te pripravci kalcija i vitamina C u obliku askorbata.
Izbjegavajte odjeću koja vas steže, posebice oko struka.
Ne liježite neposredno nakon jela, radije prošećite.
Ako imate prekomjernu tjelesnu masu ili ste pretili, izgubite suvišne kilograme uz stručnu pomoć.
Izbjegavajte obilne večernje obroke.
Polagano jedite i žvačite hranu.
Izbjegavajte alkoholna pića i pušenje.
ZA SAVJET O SVAKOM KONKRETNOM ZDRAVSTVENOM PROBLEMU OBRATITE SE IZRAVNO SVOJEM LIJEČNIKU ILI NADLEŽNOM ZDRAVSTVENOM RADNIKU. SANDOZ d.o.o. NE POSTAVLJA DIJAGNOZU NITI DAJE OSOBNE MEDICINSKE SAVJETE O BOLESTI I NAČINU LIJEČENJA.
Ostali članci