07.03.2022 Bolesti probavnog sustava
Gastritis se može dogoditi iznenada, pa tada govorimo o akutnom gastritisu ili se razvijati polako tijekom vremena, kao što je to slučaj s kroničnim gastritisom. U nekim slučajevima, gastritis može dovesti do razvoja čira (vrijeda) na želucu te povećati rizik razvoja karcinoma želuca.
Ipak, za većinu pacijenata gastritis ne predstavlja opasnost te se brzo povlači uz odgovarajuću terapiju.
Više je mogućih uzroka gastritisa koji uključuju bakterijsku infekciju Helicobacter pylori, prekomjernu konzumaciju alkohola, pušenje, redovito uzimanje lijekova kao što su aspirin, ibuprofen ili drugi analgetici iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova, stresni događaji, fizičke ozlijede ili teške bolesti, a rjeđe i autoimuna reakcija.
Infekcije bakterijom H. pylori su vrlo česte – istraživanja pokazuju da je čak oko 50% svjetske populacije inficirano ovom bakterijom te da je upravo ona odgovorna za razvoj različitih stupnjeva gastritisa u 80 do 100% slučajeva. Međutim, oko 80% zaraženih osoba će tijekom života biti bez značajnijih simptoma zbog čega se infekcija ne liječi.
No, H. pylori može biti odgovorna i za neka druga patološka stanja kao što su vrijedovi na želucu i dvanaesniku, atrofični gastritis, MALT limfom, dispepsija i GERB (gastroezofagealna refluksna bolest). U tim slučajevima svakako se preporučuje odgovarajuća terapija, odnosno eradikacija (uništenje) infekcije. Terapija se preporučuje i osobama kod kojih je u obitelji bilo slučajeva karcinoma želuca. Općenito, na eradikacijsku terapiju se bilo tko može odlučiti u dogovoru s liječnikom.
Simptomi gastritisa nisu kod svakoga isti, no najčešće uključuju:
Probadajući ili pekući osjećaj nelagode ili bol u gornjem dijelu trbuha koji se mogu pogoršati ili poboljšati s jelom,
težina i bol u "žličici" između obroka i noću,
mučnina,
povraćanje,
nadutost,
žgaravica,
štucanje,
gubitak apetita.
No gastritis može biti i bez simptoma.
Gotovo svi smo u nekom trenutku života imali probavne smetnje, odnosno želudac bi nam bio "uznemiren". U većini slučajeva su probavne smetnje kratkotrajne te ne zahtijevaju liječničku skrb, no svakako se javite svom liječniku ako osjećate simptome gastritisa tjedan dana ili dulje. Posebno naglasite ako su se smetnje počele javljati nakon što ste počeli s uzimanjem nekog lijeka.
Ako povraćate krv, imate tragove krvi u stolici ili je stolica crna, hitno se javite liječniku.
Liječenje ima za cilj smanjenje količine kiseline u želucu kako bi se ublažili simptomi, dopuštajući zacjeljivanje želučane sluznice i rješavanje temeljnog uzroka koji je u konkretnom slučaju doveo do razvoja gastritisa.
U dogovoru s liječnikom, za ublažavanje simptoma se koriste bezreceptni (OTC) lijekovi:
antacidi – djeluju tako da neutraliziraju kiselinu u vašem želucu, što može pružiti brzo ublažavanje boli,
antagonisti histaminskih H2 receptora – smanjuju lučenje kiseline za više od 90%,
inhibitori protonske pumpe (IPP) – ovi također smanjuju lučenje kiseline, čak učinkovitije od antagonista histaminskih H2 receptora. Dio IPP lijekova dostupan je samo na recept vašeg liječnika.
Osim lijekova, za ublažavanje simptoma, odnosno tegoba izazvanih gastritisom, razmotrite i sljedeće savjete:
jedite manje, ali češće obroke (pet do šest puta dnevno),
jedite polako i dobro žvačite zalogaje,
izbjegavajte hranu koja može nadražiti želudac, kao što je začinjena, kisela ili pržena hrana,
izbjegavajte ili smanjite unos alkohola,
prestanite pušiti,
imate li prekomjernu tjelesnu težinu, svakako uložite trud u gubitak kilograma,
izbjegavajte stres u najvećoj mogućoj mjeri te prakticirajte tehnike njegova ublažavanja,
najmanje tri sata prije spavanja prestanite jesti i
spavajte s uzdignutim uzglavljem.
Ukratko, posvetite pažnju svojoj probavi. Pazite na izbor jela i količine obroka, kontrolirajte tjelesnu težinu, omogućite probavi vrijeme da "obavi svoj posao", izbjegavajte nezdrave navike poput pušenja i uživanja u alkoholu te se nastojte odmarati i opustiti. Zdrav stil života najbolji je način izbjegavanja i ublažavanja simptoma gastritisa.
Ostali članci