Da, unatoč tome što nas se redovito podsjeća da "pijemo više vode", s hidratacijom je moguće i pretjerati. Iako se ne događa baš često - jer, statistički, nas većina pije značajno manje vode nego što bismo trebali - vodom se moguće i otrovati. 

Kao i s većinom drugih stvari, "više" ne znači uvijek nužno i "bolje". Kada u organizam unesemo više vode nego što nam je fiziološki potrebno, govorimo o prekomjernoj hidrataciji. Voda nam je ključna za preživljavanje i održavanje tjelesnih funkcija, no unesena u prevelikim količinama, može biti i opasna po život.

Koliko mi dnevno treba vode?

Iako se osam čaša vode često spominje kao preporučena dnevna doza unosa vode u organizam, istina je da ne postoji neki univerzalni standard. Svaki je organizam različit i u skladu s tim ima različite potrebe za vodom, a neki prosjek je dvoje do dvije i pol litre dnevno.

Također, jedan od faktora koji utječu na dnevne potrebe za vodom je i spol. Naime, muškarci, s obzirom na to da uglavnom imaju veću mišićnu masu, a samim time i veću količinu vode u organizmu od žena, trebaju i unositi nešto veću količinu vode od žena. Osim toga, hormonske fluktuacije kod žena, osobito tijekom menstruacije i trudnoće, mogu utjecati na ravnotežu tekućine i potrebe za hidratacijom. Trudnice i dojilje često trebaju više vode kako bi podmirile dodatne potrebe svojih tijela.

Važno je imati na umu da ispijanje čaše vode nije jedini način na koji ona ulazi u naš organizam. Vodu konzumiramo i dok pijemo kavu, čaj ili smoothie, pa čak i putem hrane - pogotovo ako govorimo o namirnicama u kojima je postotak vode visok, kao što je većina svježeg voća i povrća. Procjenjuje se da čak 22 posto potrebnih količina vode zapravo unosimo putem hrane. I da, moguće je i "pojesti" previše vode.  

Simptomi prekomjerne hidratacije

Pijenje previše vode može poremetiti ravnotežu elektrolita, uzrokujući stanje koje se naziva hiponatrijemija. U hiponatrijemiji, količina natrija u krvi postaje opasno niska, što može rezultirati paletom neželjenih simptoma koji pogađaju različite sustave organa. 

Probavne poteškoće

Mučnina i povraćanje su među prvim znakovima da imate previše tekućine u probavnom sustavu.

Utjecaj na mozak

Preopterećenje tekućinom može utjecati na vaš živčani sustav te izazvati simptome kao što su:

• Zbunjenost

• Dezorijentiranost ili moždana magla

• Umor

• Glavobolja

• Razdražljivost

• Mučnina

• Napadaji

• Povraćanje

Utjecaj na kardiovaskularno zdravlje

Prevelika količina tekućine u organizmu može dovesti do preopterećenja srca te uzrokovati simptome kao što su:

• Kongestivno zatajenje srca (u teškim slučajevima)

• Oteklina ili edem

• Hipertenzija 

• Ubrzan ili nepravilan rad srca

• Kratkoća daha

Problemi u radu bubrega

Uloga bubrega je uklanjanje toksina, otpada i viška tekućine iz organizma, a njihovo preopterećenje može se manifestirati kao: 

• Pojačano mokrenje

• Neravnoteža elektrolita

• Hiponatrijemija (niska razina natrija)

• Hipermagnezijemija (previsoke razine magnezija)

Koje su potencijalne posljedice pretjerane hidracije?

Do pretjerane hidratacije dolazi kada konzumiramo više tekućine nego što to naše tijelo može procesuirati i eliminirati putem urina, znoja i drugih tjelesnih procesa. Mnogo je mogućih uzroka i čimbenika rizika za prekomjernu hidraciju.

Jedna od najvećih opasnosti kada je pretjerana hidratacija u pitanju odnosi se na neravnotežu elektrolita. Naime, znojenje, proljev ili povraćanje mogu dovesti do gubitka elektrolita koji se ne mogu nadoknaditi samo unosom vode - tako samo doprinosimo neravnoteži elektrolita.

Čimbenici rizika

U određenim situacijama prisutan je povećani rizik od prekomjerne hidratacije, uključujući:

• Intenzivna fizička aktivnost: kombinacija intenzivnog fizičkog napora i značajnog unosa tekućine mogu dovesti do hiponatrijemije.

• Poremećaji rada bubrega: zatajenje bubrega ili sindrom neodgovarajućeg antidiuretskog hormona (SIADH), poznat i kao Schwartz-Bartterov sindrom, uzrokuje zadržavanje tekućine u organizmu i snižavanje razine natrija u krvi razrjeđivanjem.

• Primjena određenih lijekova: pojedini lijekovi mogu utjecati na ravnotežu tekućina i povećati rizik od prekomjerne hidratacije.

• Dob: dojenčad i starije odrasle osobe osjetljive su na prekomjernu hidraciju zbog dobnih faktora koji utječu na regulaciju tekućine i percepciju žeđi.

Što ako popijem previše vode?

Ako osjetite simptome prekomjerne hidracije poput mučnine, glavobolje ili zbunjenosti, odmah prekinite s konzumacijom tekućine i bez odlaganja potražite liječničku pomoć.

Naime, u težim slučajevima hiponatrijemije koja je posljedica prekomjerne konzumacije vode, potrebna je hitna medicinska intervencija te žurna nadoknada elektrolita. 

Najbolji savjet za optimalnu hidrataciju jest slušati svoje tijelo i što veću količinu vode u organizam unositi u njezinom originalnom obliku - u obliku tekućine.