Bol, crvenilo, toplina, oteklina i gubitak funkcije su glavni, kadinalni znakovi upale koji liječnicima pomažu u postavljanju dijagnoze. Međutim, u nekim slučajevima možda uopće neće biti simptoma upale što, dakako, otežava i postavljanje ispravne dijagnoze kao i liječenje.

Uzroci upale mogu biti razni, uključujući infekcije, ozlijede i razne bolesti, a razlikujemo dva tipa upale: akutnu upalu i kroničnu upalu. 

Što je to upala?

Upala je složen proces koji uključuje različite stanične i signalne proteine ​​koji štite tijelo od infekcija i patogena, poput bakterija i virusa. Upala je zapravo obrambeni mehanizam koji pomaže tijelu u borbi protiv infekcije i to stvaranjem bijelih krvnih stanica koje su tijelu potrebna za "bitku".

Međutim, postoje i situacije u kojima tijelo reagira na nepostojeću upalu, kao što je to slučaj s autoimunim bolestima. Tijelo tada napada vlastita, zdrava tkiva, ponašajući se kao da su zaražena ili abnormalna. 

Kada započne proces upale, bijela krvna zrnca se otpuštaju u krv i zahvaćena tkiva kako bi zaštitila tijelo. Ona povećavaju protok krvi u zaraženim ili ozlijeđenim dijelovima tijela, uzrokujući crvenilo i toplinu, a također, mogu uzrokovati i oticanje. Ovaj zaštitni proces također može stimulirati živce i tkiva, uzrokujući bol.

Vrste upale

Akutna upala

Akutna upala zdrava je i neophodna funkcija koja pomaže tijelu u napadu na bakterije i druge strane tvari u organizmu. Nakon što tijelo ozdravi, upala se smanjuje. Akutna upala može uključivati ​​i porast tjelesne temperature ili osjećaj topline u zahvaćenom području.

Neka od stanja koja uzrokuju akutnu upalu:

• Akutni bronhitis

• Inficirani urasli nokat

• Bol u grlu (povezana s gripom ili prehladom)

• Dermatitis

• Fizička trauma

• Sinusitis

• Posjekotine i ogrebotine na koži

Akutna upala javlja se na početku ozljede koja traje nekoliko dana, a sačinjena je od dvije komponente:

• Stanična komponenta, u kojoj se aktivira prva linija bijelih krvnih zrnaca, leukociti i makrofagi, koja zatim odlaze na mjesto upale.

• Vaskularna faza, u kojoj se krvne žile šire, a tkiva bubre kako bi se prilagodila brzom priljevu imunoloških stanica i antimikrobnih kemikalija.

Kronična upala

Kroničnom upalom nazivamo stanje u kojem je imunološki sustav previše angažiran u obrani organizma, toliko da nastavlja "štititi" organizam dulje vrijeme. Simptomi kronične upale nisu toliko vidljivi kao kada je u pitanju akutna upala. 

Neka od kroničnih upalnih stanja su:

• Upalni artritis (uključujući reumatoidni artritis, lupus i psorijatični artritis)

• Astma, koja uzrokuje upalu u dišnim putovima koji prenose kisik u pluća. Upala uzrokuje sužavanje dišnih putova i otežava disanje.

• Parodontitis, koji uzrokuje upalu desni i drugih potpornih struktura zuba. Uzrokuju ga bakterije izazvane lokalnom upalom.

• Upalna bolest crijeva (engl. inflammatory bowel disease, IBD), koja, poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa, uzrokuje znakove upale u crijevima i/ili ostatku probavnog trakta

• Ekcem je kronična upala kože koja uzrokuje crveni, upaljeni osipe koji svrbi na područjima gdje se koža savija (primjerice, na pregibima laktova i koljena)

Simptomi upale

Bol

I kod akutne i kod kronične upale, upalne kemikalije mogu stimulirati živčane završetke, uzrokujući osjetljivost zahvaćenih područja.

Također, upala može izazvati i bolove u zglobovima i mišićima. Kada je upala kronična, moguće je osjetiti visoku razinu osjetljivosti na bol te ukočenost, a upaljena područja mogu biti i osjetljiva na dodir.

Toplina

Razlog iz kojeg su mjesta na kojima se događa upala topla jest povećani protok krvi na tom području. Primjerice, zglobovi osoba koje boluju od artritisa mogu biti topli na dodir. Također, upala može izazvati porast tjelesne temperature kao rezultat upalnog odgovora u slučaju bolesti ili infekcije.

Crvenilo

Upaljena područja tijela mogu djelovati crvenima, a uzrok tome su krvne žile proširene uslijed upale. 

Oteklina

Otoka ili edem su česte posljedice upale. Do njega dolazi nakupljanja tekućine u tkivima u cijelom tijelu ili na zahvaćenom području. S obzirom na to da pritišće kožu i okolna tkiva, otok je nerijetko i bolan. 

Međutim, otok se može pojaviti i bez prisutnosti upale, osobito kod ozljeda.

Gubitak funkcije

Upala može uzrokovati gubitak funkcije određenog dijela tijela. Primjerice, upaljeni zglob se možda neće pravilno pomicati, a respiratorna infekcija koja uzrokuje znakove upale u plućima može otežati disanje.

Drugi simptomi upale 

Kada je u pitanju teška upala, mogu se javiti i drugi simptomi koji mogu uključivati:

• Iscrpljenost

• Vrućicu

• Opći osjećaj mučnine

• Probleme sa spavanjem

Upala uzrokovana bolešću može imati opasne komplikacije, a jedna od njih je sepsa. Do toga dolazi kada imunološki sustav u pretjerano reagira na ozbiljnu infekciju, što može dovesti do općeg, po život opasnog oštećenja tkiva.

Što uzrokuje upalu?

Uzročnici upale mogu su najrazličitiji, ali se mogu grupirati u tri osnovne kategorije: 

• Biološki, kao što su infekcije, bolesti i abnormalni imunološki odgovori (uključujući autoimune bolesti, atopiju, alergiju i preosjetljivost na lijekove)

• Kemijski, što uključuje otrove, toksine i alkohol

• Fizički, poput ozljeda, opeklina, ozeblina ili izloženosti zračenju

Kako se dijagnosticira upala?

Nažalost, ne postoji pojedinačni test kojim možemo dijagnosticirati upalu. O vrsti i opsegu pretraga koje ćete morati napraviti odlučit će vaš liječnik, no glavna kao glavna dijagnostička sredstva se koriste analiza krvi i slikovne pretrage poput magnetne rezonance i ultrazvuka. 

Analizom krvi mogu se detektirati određeni biološki markeri koji ukazuju na prisutnost upale. Međutim, ta se analiza smatra više "informativnom" nego dijagnostičkom, a rezultati zapravo služe kao putokaz liječniku u kojem smjeru dalje gledati. 

Osim kompletne krvne slike, neke od pretraga na koje vas liječnik može uputiti su:

• C-reaktivni protein: CRP je protein koji se prirodno proizvodi u jetri kao odgovor na upalu. Visoke razine CRP-a uobičajene su kod ljudi s kroničnom upalom, upalnim bolestima i akutnom upalom.

• Stopa sedimentacije eritrocita, koja se obično provodi kako bi se utvrdilo postoji li upala. Ta je razina obično visoka kod određenih kroničnih upalnih bolesti, poput lupusa.

Prevencija kronične upale

Kao i kod većine drugih zdravstvenih stanja, kada je kronična upala u pitanju, prevencija je izuzetno važna. Uz pomoć manjih promjena u načinu života, moguće je spriječiti, ali i preokrenuti kroničnu upalu:

• Krećite se minimalno dvadeset minuta dnevno

• Kontrolirajte razinu stresa

• Ako pušite, prestanite

• Održavajte zdravu tjelesu masu

• Uključite protuupalne namirnice u dnevni meni