Iako su jaja bez sumnje jedna od nutritivno najbogatijih namirnica na svijetu, hranjiv i nemastan izvor proteina, ona sadrže velike količine kolesterola. Upravo zato, već se desetljećima vodi rasprava - uklapaju li se jaja u prehranu zdravu za naše srce? Priča oko kolesterola, naime, nije tako jednostavna.

Nova studija pokazala je da da, umjerena konzumacija jaja može biti dobra za naše srce. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi ljudi s postojećom srčanom bolešću ili dijabetesom trebali razgovarati sa svojim liječnikom o tome što će im konkretno pomoći.

U preliminarnoj studiji, istraživači su otkrili da su ljudi koji su jeli 12 obogaćenih jaja tjedno imali slične razine kolesterola nakon četiri mjeseca u usporedbi s onima koji su jeli manje od dva jaja (bilo koje vrste) tjedno. 

Ova mala studija provedena je na 140 ljudi u dobi od 50 godina ili starijih, koji boluju od kardiovaskularnih bolesti ili imaju visok rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti pri čemu čimbenike rizika čine povišen krvni tlak, visok kolesterol, prekomjerna tjelesna težina ili pretilost te dijabetes. 

Sudionici, čija je prosječna dob bila 66 godina, bili su podijeljeni u dvije skupine - jedni su jeli 12 obogaćenih jaja tjedno, a drugi manje od dva jaja (bilo koje vrste). Jaja je bilo dozvoljeno pripremati na koji god način.

Nakon četiri mjeseca režima, nisu uočeni nikakvi štetni učinci na kardiovaskularno zdravlje ispitanika koji su jeli 12 obogaćenih jaja tjedno. Štoviše, razine kolesterola u krvi bile su slične kod ljudi koji su redovito jeli obogaćena jaja i onih koji su jeli malo ili nimalo jaja.

Što su to obogaćena jaja?

 

Obogaćena jaja sadrže manje zasićenih masti i dodatne vitamine i minerale, kao što su jod, vitamin D, selen, vitamin B2, vitamin B5, vitamin B12 i omega-3 masne kiseline. Jaja se obogaćuju posredno, odnosno hranjenjem kokoši specifičnim namirnicama.

Također, kod ispitanika iz skupine obogaćenih jaja uočeno je smanjenje ukupne razine kolesterola, rezistencije na inzulin i troponina visoke osjetljivosti (marker oštećenja srca), pa čak i povećanje razine vitamina B.

Osim toga, rezultati studije daju naslutiti da bi redovita konzumacija obogaćenih jaja mogla imati dodatne dobrobiti za osobe starije životne dobi, kao i za dijabetičare, uključujući rast HDL ("dobrog") kolesterola i smanjenje LDL ("lošeg") kolesterola.

Također, do sličnog je zaključka došla i jedna domaća studija iz 2020., koju su proveli znanstvenici okupljeni oko Znanstvenog centra izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju koje se bavi provođenjem istraživanja iz područja biotehnologije i biomedicine u području funkcionalne hrane. 

Istraživači predvođeni prof. dr. sc. Ines Drenjančević s Medicinskog fakulteta u Osijeku, voditeljicom Znanstvene jedinice za istraživanje, proizvodnju i medicinsko ispitivanje funkcionalne hrane Znanstvenog centra, došli su do zaključka da konzumacija kokošjih jaja obogaćenih polinezasićenim masnim kiselinama i to u većim količinama (do tri dnevno) ne čine nikakvu štetu našem organizmu. 

Također, dokazali su i da jaja imaju preventivni učinak i da poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Naime, kod ispitanika koji su ih konzumirali nalaz je pokazao poboljšanu reaktivnost malih krvnih žila odnosno veću spremnost na odgovor na različite fiziološke ili patološke stresore s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu.

Što je to funkcionalna hrana?

 

Pod "funkcionalnom hranom" podrazumijevamo namirnice koje imaju dokazane zdravstvene prednosti koje smanjuju rizik od određenih kroničnih bolesti ili ima ciljane blagotvorne učinke izvan svojih osnovnih prehrambenih uloga.

Jesu li jaja dobra za srce?

Kada je riječ o konzumaciji jaja i riziku od kardiovaskularnih bolesti, dosadašnja su istraživanja dala šarolike rezultate, djelomično i zbog načina provođenja studija. Za razliku od ove studije koja je iako mala, u pitanju je randomizirano kliničko istraživanje (zlatni standard kada su u pitanju istraživanja), druge su dosad provedene studije bile opservacijske.

Primjerice, meta-analiza ranijih studija iz 2022. otkrila je da konzumiranje jednog jajeta više dnevno može značajno povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, pregled i meta-analiza iz 2020. otkrila je da konzumacija do jednog jajeta dnevno nije povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i da bi čak mogla smanjiti taj rizik u azijskoj populaciji. Slično tome, studija iz 2020. nije primijetila značajnu vezu između konzumiranja dodatne polovice jajeta dnevno i ukupnog rizika od smrti ili od bolesti srca.

Baš kao i ljudski organizam, i utjecaj kolesterola na njega je kompleksan. Naime, kada zdrave osobe konzumiraju kolesterol, njihova jetra smanjuje proizvodnju vlastitog kolesterola što znači da mogu uključiti jaja u svoju prehranu bez pretjerane brige o kolesterolu. 

Zdravstvene prednosti jaja

Osim kolesterola, jaja sadrže i niz hranjivih tvari, vitamina i minerala. U pitanju je vrlo "moćna" namirnica koja ima izuzetno visok postotak nutritivno važnih elemenata u odnosu na kalorijsku vrijednost. Jaja su izvrstan izvor proteina i kolina, a sadrže i nekoliko vitamina B skupine, kao i vitamine A i D.

Pomažu u održavanju mišićne mase

Jaja su dobar izvor proteina. Konzumiranje hrane bogate proteinima može pomoći u izgradnji i održavanju jakih mišića što, kako starimo, postaje sve veći izazov. 

Pruža zdrave masti

Osim što sadrže i zasićene masnoće, u jajima nalazimo i polinezasićene i mononezasićene masti, koje se smatraju "dobrim" masnoćama jer pomažu u snižavanju LDL ili "lošeg" kolesterola dok istovremeno jačaju zdravlje srca. 

Promiče zdravlje očiju

Jaja su također bogata karotenoidima luteinom i zeaksantinom, koji pomažu u zaštiti naših očiju od makularne degeneracije.

Podržavaju zdravlje i razvoj mozga

Kolin, kojeg su jaja izvrstan izvor, pomaže potaknuti kognitivni razvoj u maternici, a ima i zaštitnu funkciju kada je u pitanju gubitak pamćenja povezan sa starenjem i drugim kognitivnim oštećenjima.