Lipidi su masni, voštani ili uljni spojevi neophodni za mnoge tjelesne funkcije i služe kao građevni blokovi za sve žive stanice. Lipidi pomažu regulirati hormone, prenose živčane impulse, ublažavaju organe i pohranjuju energiju u obliku tjelesne masti.

Lipide u većim količinama nalazimo u procesuiranoj i prženoj hrani te mastima životinjskog porijekla i mliječnim proizvodima poput vrhnja, maslaca i sira. Iako su važni za naše zdravlje, konzumiranje prekomjernih količina lipida iz hrane može dovesti do razvoja bolesti poput ateroskleroze, hipertenzije i bolesti koronarnih arterija.

Vrste lipida i gdje ih nalazimo

Razlikujemo tri glavne vrste lipida: fosfolipide, sterole (uključujući različite vrste kolesterola) i trigliceride (koji čine više od 95% lipida u hrani). 

Fosfolipidi

Fosfolipidi grade staničnu membranu kod ljudi i životinja. Uloga stanične membrane je zaštita stanice od vanjskih utjecaja i oštećenja, te prijenos tvari iz okoline u stanicu.

Većina ljudi ne mora brinuti o fosfolipidima. Međutim, oni mogu uzrokovati probleme kod osoba s rijetkim autoimunim poremećajem zvanim antifosfolipidni sindrom (APS). APS se često javlja kod ljudi s koji boluju od lupusa - osobito kod žena. Antifosfolipidni sindrom povećava rizik od krvnih ugrušaka koji mogu dovesti do srčanog i moždanog udara i može dovesti do komplikacija u trudnoći.

Steroli

Steroli su vrsta steroida, skupine hormona koje tijelo proizvodi pomoću lipida. Najpoznatiji sterol kod ljudi je zloglasni kolesterol. Većina kolesterola u našem tijelu proizvodi se u jetri i crijevima, a tek oko 20% dolazi iz prehrane. 

Kolesterol se nalazi u svakoj stanici u tijelu i sudjeluje u mnogim važnim tjelesnim funkcijama, poput stvaranja hormona i vitamina D. Također je ključan za stvaranje soli žučne kiseline, tvari koje pomažu tijelu razgraditi masnoće i apsorbirati vitamine.

Budući da je kolesterol masnoća i nije topiv u vodi, potrebni su mu proteini za prijenos kroz krvotok. Kolesterol (i trigliceridi) se prenose česticama koje se sastoje od lipida i proteina, zvanih lipoproteini. Postoji nekoliko vrsta lipoproteina, ali dvije glavne su lipoprotein visoke gustoće (HDL) i lipoprotein niske gustoće (LDL). HDL nazivamo "dobrim" kolesterolom jer apsorbira kolesterol i vraća ga natrag u jetru, a LDL se "lošim" jer se može nakupljati u krvnim žilama.

Trigliceridi

Trigliceridi su najčešća vrsta lipida u našem tijelu. Važni su jer nam daju energiju, a dobivamo ih iz hrane, odnosno masti i ulja. Lipidi koje unosimo prehranom mogu biti zasićene i nezasićene masti. Zasićene masti su krute na sobnoj temperaturi i obično se dobivaju iz životinjskih proizvoda kao što su meso, maslac i sir. Nezasićene masti obično su tekuće na sobnoj temperaturi i uglavnom potječu iz biljaka.

Nezasićene masti dijelimo na jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline od kojih su možda najpoznatije višestruko nezasićene omega-3 masne kiseline koje nalazimo u hrani poput tune, lososa, orašastih plodova, sjemenki, avokada i zelenog lisnatog povrća. Omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upale te regulaciji krvnog tlaka i triglicerida u tijelu, a smanjuju i rizik od srčanog udara i sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka. 

Transmasti ili "djelomično hidrogenirana ulja" umjetno su stvorena da prerađenoj hrani daju određenu teksturu i, primjerice, koriste se u pekarskoj industriji za produljenje roka trajanja proizvoda. Konzumiranje hrane koja sadrži trans masti može dovesti do visokih razina LDL kolesterola i snižavanja razina HDL kolesterola. 

Visoka količina triglicerida koje unosimo nezdravom, procesuiranom hranom može dovesti do različitih metaboličkih stanja kao što su pretilost, inzulinska rezistencija, dijabetes, pa čak i akutni pankreatitis.

Koja je uloga lipida u tijelu?

Lipidi imaju niz funkcija, uključujući: 

• Potpora stanicama i pomoć u bitnim funkcijama

• Zaštita živčanih stanica

• Pomažu tijelu da apsorbira određene vitamine

• Pomažu u proizvodnji hormona, uključujući estrogen, testosteron i kortizol

• Skladištenje energije (u obliku masti)

• Grade staničnu membranu

Živčani sustav

Lipidi su vrlo važan dio vašeg živčanog sustava. Oni su, uz bjelančevine, gradivni element mijelina, mekane bijele ovojnice koja obavija živčana vlakna, ima ulogu električnog izolatora i omogućuje provođenje žičanih impulsa. 

Apsorpcija vitamina

Lipidi omogućuju tijelu da koristi vitamine i pomažu mu apsorbirati vitamine A, D, E i K koji su topljivi u mastima.

• Vitamin A potreban je za zdravlje vašeg imunološkog sustava, vida i reprodukcije.

• Vitamin D pomaže u zdravlju imuniteta i snazi ​​kostiju.

• Vitamin E jača imunološki sustav, pomaže u sprječavanju krvnih ugrušaka i štiti stanice od nestabilnih molekula koje mogu uzrokovati bolesti (slobodni radikali).

• Vitamin K potiče zdravlje kostiju i pomaže u zgrušnjavanju krvi, što je posebno važno kod ozlijeda.

Proizvodnja hormona

Lipidi su potrebni za proizvodnju određenih hormona, uključujući estrogen, testosteron i kortizol. 

Kako povišene masnoće u krvi ugrožavaju zdravlje?  

Lipidi su neophodni za zdravlje, međutim, ako ih imate previše (hiperlipidemija) izlažete se riziku od razvoja niza zdravstvenih stanja poput bolesti jetre i srca.

Nakupljanje LDL kolesterola može začepiti arterije i uzrokovati aterosklerozu, a sužene arterije pak mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara. 

Visoke razine LDL kolesterola povezane su s prehranom bogatom zasićenim mastima koje nalazmo u masnom ili prerađenom mesu, umacima na bazi vrhnja, sira, duboko pržene hrane i prerađene hrane.

Zdrava prehrana je ključan faktor u kontroli razine LDL kolesterola. Održavanje idealne tjelesne mase, tjelesna aktivnost i sustezanje od pušenja doprinijet će održavanju zdrave razine lipida u krvi, a uz to će pomoći u povećanju razina "dobrog", HDL kolesterola, kao i uključivanje puno ribe, maslinovog ulja, povrća, mahunarki, orašastih plodova i voća bogatog vlaknima u dnevni meni.