Artritis je krovni pojam za skupinu od više od 100 upalnih stanja koja pogađaju zglobove, od kojih su najčešći osteoartritis i reumatoidni artritis. Može biti zahvatiti bilo koji zglob, a određeni tipovi artritisa utječu i na druge dijelove tijela, poput očiju ili unutarnjih organa.

Dijagnosticiranje artritisa može uključivati ​​krvne pretrage, rendgenske snimke i magnetsku rezonancu (MR), zajedno s testovima za isključivanje drugih mogućih uzroka simptoma. 

Liječenje je različito ovisno o uzroku, ali cilj je uvijek ublažiti bol i upalu uz održavanje funkcije.

U ovom članku doznajte:

• Koje vrste artritisa razlikujemo

• Simptomi artritisa

• Uzroci

• Rizični čimbenici

• Kako se postavlja dijagnoza

• Liječenje

• Artritis i mentalno zdravlje

Vrste artritisa

Razlikujemo više od 100 vrsta artritisa, a neki od najpoznatijih oblika su:

Osteoartritis

Osteoartritis ili degenerativni artritis javlja se kada se hrskavica koja osigurava amortizaciju između kostiju u vašim zglobovima “potroši”. Osteoartritis je najčešći tip artritisa i obično zahvaća prste, koljena, kukove i kralježnicu. U Hrvatskoj pogađa oko 25% žena i 20% muškaraca srednje životne dobi. 

Reumatoidni artritis

Reumatoidni artritis (RA) je autoimuna bolest koja uzrokuje oštećenje zglobova kada tijelo greškom napada svoja zdrava tkiva, odnosno sinovijalno tkivo koje štiti zglobove. Bolest se najčešće javlja u mlađoj životnoj dobi i to čak tri puta češće kod žena nego kod muškaraca. Od reumatoidnog artritisa u Hrvatskoj boluje oko 2% stanovništva. 

Giht

Giht ili urični artritis, poznat i kao bolest neumjerenosti u hrani i piću, nastaje kao posljedica poremećaja metabolizma mokraćne kiseline pri čemu dolazi do odlaganja kristala mokraćne kiseline u zglobove i ostala tkiva koji uzrokuju otekline i upalu što se manifestira jakom boli. 

Pogađa otprilike jedan do dva posto odraslog stanovništva u razvijenim zemljama. 

Psorijatični artritis

Psorijatični artritis razvija se kod ljudi koji boluju od psorijaze, autoimune bolesti kože. Uzrok psorijatičnog artritisa je još uvijek nepoznat. 

Podaci o broju oboljelih variraju pa se tako pretpostavlja da 6 do 42% svih oboljelih od psorijaze imaju i pridruženi artritis. Pretpostavlja se da u Hrvatskoj oko 15% oboljelih ima pridruženi artritis.  

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis ili Bechterewljeva bolest je vrsta autoimunog upalnog artritisa koji zahvaća kralježnicu - najčešće na zglobovima koji spajaju kralježnicu i zdjelicu.

Simptomi artritisa

Svaki tip artritisa karakteriziraju specifični simptomi. Primjerice, osteoartritis može zahvatiti zglob na jednoj strani tijela, ali reumatoidni artritis uzrokuje simetrične simptome, često zahvaćajući iste zglobove na obje strane tijela u isto vrijeme.

Međutim, postoje i neki simptomi koji su zajednički svim vrstama artritisa. 

• Bol u zglobovima

• Ukočenost i krutost zglobova

• Oticanje 

• Crvenilo i osjećaj topline

• Smanjena pokretljivost

• Deformacije zglobova

• Umor

• Reumatoidni čvorići (noduli) ispod kože

• Nestabilnost zglobova (zglobovi koji “popuštaju”)

Simptomi osteoartritisa

Osteoartritis također može uzrokovati:

• Osjećaj škrgutanja u zglobovima

• Utrnulost ili trnci (ako stanje vrši pritisak na obližnje živce)

• Bol ili ukočenost koja se pogoršava nakon aktivnosti

Simptomi reumatoidnog artritisa

Simptomi reumatoidnog artritisa mogu uključivati

• Vrućicu

• Gubitak težine

• Pojačana bol i ukočenost ujutro ili poslijepodne

• Malaksalost

Prouči Zdravstveni rječnik upalnih reumatskih bolesti!

U upalnim reumatskim bolestima imunosni sustav greškom napada određene zdrave stanice uzrokujući upalu (bolno oticanje) zahvaćenih dijelova tijela. Ako se upala ne liječi,  dovodi do nepovratnog oštećenja pa je iznimno važno rano prepoznavanje simptoma bolesti te pravodobno liječenje. 
 

Za bolje razumijevanje bolesti pogledaj značenje osnovnih pojmova u rječniku Upalne reumatske bolesti.

Uzroci

Neki oblici artritisa imaju jasan uzrok. Na primjer, giht je uzrokovan visokim razinama mokraćne kiseline koja dovodi do stvaranja kristala u zglobovima. Međutim, u mnogim slučajevima, točan uzrok artritisa je nepoznat.

Osteoartritis se dugo nazivao artritisom "habanja" i trganja, iako postoje i drugi procesi za koje se vjeruje da su uključeni u razvoj bolesti, uključujući upalu i genetiku.

Nekoliko vrsta artritisa, uključujući reumatoidni artritis, psorijatični artritis, aksijalni spondiloartritis i juvenilni artritis, autoimune su upalne bolesti. Do njih dolazi jer imunološki sustav greškom napada zdrava tkiva, što rezultira trajnom upalom i razaranjem zglobova. Kao sistemske bolesti, često imaju posljedice i u drugim dijelovima tijela.

Rižični čimbenici za razvoj osteoartritisa

Određeni čimbenici rizika mogu povećati vaše šanse za razvoj artritisa.

Čimbenici koji pridonose osteoartritisu uključuju:

• Pretilost

• Pušenje

• Ženski spol

• Starija dob

• Prethodna ozljeda zgloba

• Obiteljska povijest osteoartritisa

• Poslovi fizičkog rada koji uključuju ponavljajuće čučnjeve

Rizični čimbenici za razvoj reumatoidnog artritisa

Čimbenici koji pridonose reumatoidnom artritisu uključuju:

• Poodmakla dob

• Spol (žene su pod povećanim rizikom)

• Pušenje

• Pretilost

• Genetika

Iako mnogi čimbenici mogu povećati rizik od reumatoidnog artritisa, određene karakteristike, uključujući dojenje, mogu smanjiti rizik od razvoja ove autoimmune bolesti.

Kako se dijagnosticira artritis?

Dijagnoza artritisa počinje fizičkim pregledom i pregledom vaših simptoma.

Slikovni testovi pomažu u dijagnosticiranju artritisa i određivanju opsega oštećenja zglobova. U tu svrhu koriste se:

• Rendgenske snimke

• Magnetna rezonanca (MR)

• Ultrazvuk

Da bi se utvrdilo je li u pitanju upalni ili autoimuni arthritis, vaš liječnik može zatražiti neku od sljedećih pretraga:

• Razine antinuklearnih protutijela (ANA)

• Ukupni proteini u krvi

• Kompletna krvna slika

• C-reaktivni protein (CRP)

• Reumatoidni faktor (RF)

• Urati u krvi

• Brzina sedimentacije eritrocita

• Kreatinin

Također, moguće je da ćete morati napraviti artrocentezu, odnosno punkciju zglobova. Analizom punktirane tekućine doznajemo jesu li u njoj možda prisutni kristali mokraćne tekućine povezani s gihtom ili bakterije. 

Liječenje artritisa

Artritis se obično liječi lijekovima, fizikalnom terapijom, radnom terapijom, a u teškim slučajevima i operacijom. Cilj liječenja artritisa je remisija simptoma, a ne brzo rješenje ili izlječenje. 

Nažalost, mnoge vrste artritisa su progresivne. Liječenje i upravljanje stanjem važni su za održavanje mobilnosti i kvalitete života.

Upala prouzrokovana artritisom uglavnom se liječi nesteroidnim protuupalnim lijekovima (nesteroidni antireumatici ili NSAR). Neki od njih su bezreceptni, poput acetilsalicilne kiseline i ibuprofena. Ako je prisutna jača bol, liječnik može prepisati i oralni steroid ili injekcije steroida.

Autoimuni artritisi kao što su reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis i juvenilni idiopatski artritis također se liječe lijekovima kao što su antireumatski lijekovi koji modificiraju bolest i biološki lijekovi.

Giht se dugoročno može liječiti lijekovima koji smanjuju mokraćnu kiselinu, međutim, glavno terapeutsko sredstvo za liječenje gihta je promjena stila života, prilagodba prehrane te gubitak suvišnih kilograma.

Alternativne metode liječenja

Iako nisu zamjena za konvencionalnu terapiju, razne metode komplementarne i alternativne medicine koriste se za pomoć u liječenju simptoma artritisa. Neke od njih su akupunktura, masaža, joga te suplementacija kurkumom. Međutim, potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bi se dokazala učinkovitost ovakvog pristupa liječenju. 

Artritis i mentalno zdravlje

Osim fizičkih simptoma, život s artritisom može dovesti do problema s mentalnim zdravljem, kao što su depresija i tjeskoba.

Razgovarajte sa svojim liječnikom ako primjećujete simptome kao što su problemi sa spavanjem, poteškoće s fokusom, nedostatak energije, smanjen interes za stvari koje su vas prije veselile. Razni oblici terapije mogu vam pomoći da se nosite s ovim simptomima i tako poboljšate kvalitetu života. 

Život s artritisom

Simptomi artritisa mogu varirati iz dana u dan. Slušajte svoje tijelo, planirajte obaveze za ono doba dana u kojem se obično osjećate najbolje i odmorite se kada ste umorni. Surađujte s liječnikom kako biste napravili plan za pogoršanje artritisa.

Dovoljna količina sna, zdrava prehrana, tjelovježba i upravljanje stresom može vam pomoći u održavanju cjelokupnog zdravlja i smanjiti ozbiljnost napadaja kada se pojave.