Ugljikohidrati, bjelančevine i masti: Što tijelo radi s onim što jedemo?

Makronutrijenti su hranjive tvari koje tijelu trebaju u najvećim količinama, za razliku od vitamina i minerala, kojih je potrebno manje. Razlikuju se i po količini energije koju daju: prema NHS-u gram ugljikohidrata ili bjelančevina daje oko 4 kcal (kilokalorije, jedinica kojom se izražava energija iz hrane), a gram masti 9 kcal, što je više nego dvostruko.

Čemu služi koji makronutrijent?

Svaka skupina tijekom probave prolazi drugačiji put i u tijelu ima drugu ulogu:

• Ugljikohidrati – Glavni izvor energije za naš organizam, a postoje tri vrste: šećeri (male slatke molekule, poput glukoze i fruktoze), škrob (dugi lanci molekula glukoze, kojim su bogati kruh, riža i krumpir) i vlakna. 
• Bjelančevine ili proteini – Građeni su od lanaca aminokiselina i nalaze se u svakoj stanici. Probavom se razgrađuju na aminokiseline, od kojih tijelo popravlja i stvara stanice. Devet aminokiselina, takozvanih esencijalnih aminokiselina, naše tijelo ne može samo proizvesti pa ih moramo unijeti hranom. Sve ih nalazimo u mesu, peradi, ribi, jajima i mliječnim proizvodima, dok biljni izvori – poput mahunarki, orašastih plodova i sjemenki – uglavnom sadrže samo dio njih, pa ih je dobro kombinirati.
• Masti – Tijelu daju energiju, pomažu apsorpciju vitamina A, D i E i opskrbljuju ga esencijalnim masnim kiselinama, koje ono samo ne stvara: linolnom (omega-6) i alfa-linolenskom (omega-3). Linolne ima u biljnim uljima, orašastim plodovima i sjemenkama, a alfa-linolenske u lanenom, sojinom i repičinom ulju te u orasima i chia sjemenkama. Omega-3 masnih kiselina ima i u životinjskim izvorima: masna riba, poput srdela, skuša i lososa, sadrži eikozapentaensku (EPA) i dokozaheksaensku kiselinu (DHA), koje tijelo iz alfa-linolenske može stvoriti samo u vrlo maloj mjeri.

Koliko nam kojeg makronutrijenta treba?

Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije masti ne bi trebale činiti više od 30 posto ukupne energije koju unosimo hranom i pićem, a zasićene masti manje od 10 posto.

Kad je riječ o bjelančevinama, zdrave odrasle osobe bi trebale 10 do 35 posto ukupnih kalorija dobivati iz bjelančevina dok  bi škrobna hrana, poput kruha, riže, tjestenine i krumpira, trebala činiti nešto više od trećine onoga što unosimo u organizam.

Kako složiti izbalansiran obrok?

Većina namirnica sadrži više makronutrijenata odjednom: mlijeko i jogurt, primjerice, sadrže bjelančevine, masti i mliječni šećer, a grah ugljikohidrate i bjelančevine. Zato se obrok ne slaže po skupinama, nego po namirnicama, u čemu pomaže poznavanje glavnih izvora pojedinih makronutrijenata.

Pečene srdele uz blitvu začinjenu maslinovim uljem i krišku kruha tako sadrže sve tri skupine: srdele daju bjelančevine i nezasićene masti, kruh ugljikohidrate, a maslinovo ulje nezasićene mast.

Kako Dibeticin podržava normalan metabolizam makronutrijenata?

Dio svakodnevne podrške metabolizmu makronutrijenata dolazi iz same prehrane, a kad to nije dovoljno, i iz dodataka prehrani. Tri kapsule Dibeticina dnevno sadrže krom, ekstrakt cimetove kore i alfa-lipoinsku kiselinu:

• Krom (120 µg, 300% preporučenog dnevnog unosa) – doprinosi normalnom metabolizmu makronutrijenata (bjelančevina, ugljikohidrata i masti) i održavanju normalne razine glukoze u krvi
• Ekstrakt cimetove kore (Cinnamomum zeylanicum, 540 mg)
• Alfa-lipoinska kiselina (150 mg)

Dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteženoj prehrani. Važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.