Šećer u krvi: Što sve utječe na njegovu razinu tijekom dana?

Kada govorimo o šećeru u krvi, mislimo na glukozu, jednostavni šećer koji tijelo dobiva razgradnjom ugljikohidrata iz hrane. Krv je prenosi do svih tkiva, među njima i do mozga i mišića, a njihove je stanice koriste kao izvor energije. 

Razina glukoze u krvi nije stalna – nakon obroka raste, a zatim se uz pomoć inzulina, hormona gušterače koji stanicama omogućuje da preuzmu glukozu iz krvi, vraća na uobičajenu vrijednost. Upravo se zato razina šećera u krvi mijenja tijekom dana, što je sasvim uobičajeno.

Koliko je slobodnih šećera dovoljno?

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da slobodni šećeri čine manje od 10 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa, odnosno energije koju tijelo dobiva iz hrane i pića. Dodatne zdravstvene koristi donosi i daljnje smanjenje na manje od 5 posto, što je oko 25 grama, odnosno šest žličica šećera dnevno. 

Slobodne šećere najlakše je smanjiti na tri mjesta:

• Pića – Zaslađeni sokovi, ledeni čajevi i gazirani napici čest su izvor slobodnih šećera. Zamijenite ih vodom ili nezaslađenim čajevima.
• Čitanje deklaracija – Nutritivna tablica prikazuje ukupne šećere, a popis sastojaka otkriva odakle dolaze: šećer, glukozno-fruktozni sirup, med ili koncentrat voćnog soka znak su dodanih šećera, a razlike među sličnim proizvodima, primjerice jogurtima, mogu biti prilično velike.
• Slatko nakon obroka – Zamjena komada kolača voćem zadovoljit će “slatki zub” i pritom pomoći da se dosegnu dnevno preporučene količine svježeg voća i povrća.

Kako sastav obroka utječe na šećer u krvi?

Na to koliko postupno šećeri iz obroka dospijevaju u krv utječu i vlakna. Prehrambena vlakna dio su biljne hrane koji tijelo ne može probaviti ni apsorbirati, a topiva vlakna u probavnom sustavu stvaraju gel koji usporava probavu i može usporiti apsorpciju šećera. Topivih vlakana ima u ječmu, grahu, grašku, jabukama, bananama i agrumima.

Prema preporukama američke National Academy of Medicine, žene do 50. godine trebale bi dnevno unositi oko 25 grama vlakana, a muškarci do 50. godine oko 38 grama. Nakon 50. godine preporuka je 21 gram za žene i 30 grama za muškarce.

Najviše vlakana nalazi se u vanjskom sloju zrna žitarica, takozvanim posijama ili mekinjama. Kod rafiniranih žitarica taj je sloj, zajedno s klicom, uklonjen, a ostaje endosperm, unutarnji dio zrna koji je uglavnom škrob, ugljikohidrat koji se u tijelu razgrađuje do glukoze, i sadrži vrlo malo vlakana. Cjelovite žitarice zadržavaju sva tri dijela zrna, pa su bolji izvor vlakana od bijelog kruha, bijele riže i obične tjestenine.

Već i malim promjenama u pripremi obroka moguće je povećati dnevni unos vlakana:

• Doručak – integralni kruh s jajem i rajčicom umjesto bijelog kruha s marmeladom.
• Ručak – pola tanjura povrća i uz njega integralna tjestenina umjesto bijele.
• Prilog – leća umjesto bijele riže ili krumpira.

Kako Dibeticin podržava normalnu razinu šećera u krvi?

Dio svakodnevne podrške normalnoj razini šećera u krvi dolazi iz prehrane i kretanja, a kad to nije dovoljno, i iz dodataka prehrani. Dibeticin u tri kapsule dnevno sadrži ekstrakt cimetove kore, alfa-lipoinsku kiselinu i krom:

• Ekstrakt cimetove kore (Cinnamomum zeylanicum, 540 mg)
• Alfa-lipoinska kiselina (150 mg)
• Krom (120 µg, 300% preporučenog dnevnog unosa) – doprinosi održavanju normalne razine glukoze u krvi i normalnom metabolizmu makronutrijenata (bjelančevina, ugljikohidrata i masti)

Dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteženoj prehrani. Važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.