Crna kava topi visceralnu mast – pod jednim uvjetom

Naravno, kava nije čarobna tekućina koja topi kilograme bez ikakvih promjena, nego napitak koji sadrži nekoliko bioaktivnih spojeva s dokumentiranim učinkom na metabolizam masnog tkiva.

Za razliku od drugog masnog tkiva, ono visceralno je metabolički aktivno i otpušta upalne spojeve, doprinosi inzulinskoj rezistenciji i povećava kardiovaskularni rizik. Upravo se zato smatra da je nakupljanje “špeka” u području trbuha najopasniji oblik debljine, što topljenje tog tipa masti čini i klinički relevantnim, a ne samo estetskim ciljem.

Koje korisne spojeve sadrži kava?

Kava sadrži nekoliko bioaktivnih spojeva koji su relevantni za metabolizam masti.

• Klorogenska kiselina (CGA) je polifenol koji se prirodno nalazi u zrnu kave i kojeg je osobito puno u blago prženim kavama. Inhibira apsorpciju glukoze u crijevima, smanjuje produkciju glukoze u jetri i potiče oksidaciju masti.
• Kofein je termogeni spoj koji povećava energetsku potrošnju, potiče lipolizu (razgradnju masnog tkiva) i pojačava oksidaciju masti. Učinak je ograničen i na njega se razvija tolerancija, ali postoji.
• Cafestol je diterpen, prirodni organski spoj koji nastaje prženjem, a nalazimo ga u nefiltriranim oblicima kafe, poput espressa ili turske kave. Novija istraživanja pokazuju da ima vlastiti učinak na visceralnu mast, neovisan o CGA i kofeinu.

Što pokazuju istraživanja?

Nekoliko je recentnih istraživanja koja govore o dobrobiti kave. Prvo je randomizirana, dvostruko slijepa studija objavljena u časopisu Nutrients, koja je pratila je 150 odraslih s prekomjernom tjelesnom masom kroz 12 tjedana. 

Skupina koja je svakodnevno konzumirala kavu bogatu klorogenskom kiselinom (CGA) pokazala je statistički značajno smanjenje površine visceralnog masnog tkiva, ukupne trbušne masnoće, tjelesne mase i opsega struka u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je pila kavu s niskim udjelom CGA. Rezultati sugeriraju da nije svejedno koliko CGA kava sadrži – razlike mogu biti klinički relevantne.

Iduće je studija iz 2024. ispitivala je učinak cafestola na visceralnu mast u zdravih odraslih s povećanim opsegom struka. Nakon 12 tjedana suplementacije, sudionici su pokazali statistički značajno smanjenje visceralne masti i tjelesne mase u usporedbi s placebom. Cafestol nije pokazao nikakvog efekta na inzulinsku osjetljivost, ali smanjenje visceralne masti samo po sebi klinički je značajno. No valja napomenuti da cafestol u većim količinama može povećati razine LDL kolesterola – pa konzumacija nefiltriranih kava svakodnevno u velikim količinama sa sobom nosi rizik.

Također, epidemiološki podaci dosljedno pokazuju vezu između umjerene konzumacije kave i smanjenog kardiovaskularnog rizika što istraživači djelomično pripisuju upravo njezinu učinku na visceralnu mast i metaboličke parametre.

Zašto je crna kava najzdravija?

Učinci koje istraživanja dokumentiraju odnose se na crnu kavu bez dodataka. Naime, šećer, zaslađivači, kravlje mlijeko, ali i biljne alternative mlijeku mijenjaju metabolički profil napitka. Šećer direktno povećava inzulinsku reakciju i potiče skladištenje masti, a cappuccino ili frappuccino s okusom vanilije može u potpunosti poništiti sve benefite kave.

Neovisno o poništavanju potencijalnih koristi koje možemo dobiti od kave, prosječni “napitak na bazi kave” može imati više kalorija od laganog obroka, plus dodani šećer koji u organizmu radi sve suprotno od onog što CGA i kofein pokušavaju postići.

Mogu li smršaviti uz pomoć kave?

Kava nije zamjena za tjelesnu aktivnost niti za kalorijski deficit i sama kava, bez promjene ostalih navika, neće dati mjerljive rezultate. Važno je imati na umu da su istraživanja koja dokumentiraju smanjenje visceralne masti provedena u kontroliranim uvjetima, često uz standardiziranu prehranu. 

Ono što kava može jest doprinijeti povoljnom metaboličkom okruženju – poboljšati osjetljivost na inzulin, pojačati termogenezu i podržati oksidaciju masti – i to kao dio šireg pristupa koji uključuje promjenu prehrane i životnih navika.