Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se unesu u dovoljnoj količini, pospješuju naše zdravlje zbog čega se često preporučuju za probavu i imunitet. Međutim, nisu svi probiotici isti.
Pregled sadržaja:
- Kratka povijest probiotika
- Što su probiotici?
- Mikrobiota i mikrobiom
- Važnost crijevne mikrobiote
- Mehanizam djelovanja probiotika
- Povoljni učinci probiotika
- Kako odabrati probiotik?
- Kako se označavaju probiotici?
- Primjena probiotika
- Koji probiotik uzimati uz antibiotik?
- Istraživanja u tijeku
- Probiotici i sport
Ponuda preparata za prevenciju i održavanje zdravlja danas je nepregledna, a u mnoštvu pripravaka preparati probiotika su uvjerljivo jedni od najbrojnijih. Iako su otkriveni prije više od sto godina, probiotici su na važnosti i shvaćanju njihove primjene dobili tek u novije doba.
Donosimo pregled najbitnijih činjenica o probioticima – što je o njima važno znati, kako prepoznati potrebu za probiotikom, kako odabrati pravi i, naposljetku, kako ga uzimati?
Kratka povijest probiotika
Elie Metchnikoff, ruski znanstvenik i profesor na Pasteurovu institutu u Parizu, davne 1907. iznio je hipotezu da bi smanjenje ili zamjena broja takozvanih “truležnih” bakterija bakterijama mliječne kiseline u crijevima mogla normalizirati zdravlje probavnog sustava i pridonijeti duljem životu. Naime, smatrao je da pojedini crijevni mikroorganizmi proizvode toksične tvari koje ubrzavaju starenje i razvoj bolesti, ali da se sastav crijevne mikrobiote može mijenjati prehranom. Upravo su njegove ideje desetljećima kasnije dovele do uvođenja pojma “probiotik” te ga se zato često i naziva “ocem probiotika”.
Njegov kolega na institutu i suvremenik, Henry Tissier, bio je pak prvi koji je izolirao soj Bifidobacterium iz stolice dojenčeta hranjenog majčinim mlijekom. Pokazao je da bifidobakterije mogu istisnuti proteolitičke bakterije koje uzrokuju proljev, pa je preporučio da se koriste kao terapija kod dojenčadi s ovim simptomom.
Njihovim je stopama krenuo i japanski mikrobiolog, dr. Minoru Shirota, koji je 1930. izolirao soj Lactobacillus casei upravo s ciljem borbe protiv dijareje. Probiotici te vrste na tržištu su se pojavili pet godina kasnije, 1935., a tek će desetljećima kasnije ovi pronalasci kreirati znanstveno polje za istraživanje djelovanja i šire primjene probiotika.
Što su probiotici?
Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se unesu u dovoljnoj količini, pospješuju naše zdravlje. Vrste Lactobacillus i Bifidobacterium su najčešće upotrebljavane, ali tu je i vrsta kvasca Saccharomyces boulardii te neke nepatogene vrste E. coli i Bacillus. U novije vrijeme spominju se i bakterije Clostridium butyricum.
Naša probava je složen sustav u kojem se stalno održava ravnoteža između organizma i crijevne mikrobiote. Veliku većinu crijevnih bakterija čine anaerobne vrste poput Bifidobacterium, Clostridium ili Bacteroides, dok manji udio čine neobavezni anaerobi poput Lactobacillus i Escherichia coli.
Mikrobiota i mikrobiom
Pojam mikrobiote odnosi na sve mikroorganizme koji nastanjuju naš organizam i ne odnosi se samo na bakterije, već uključuje i gljivice, viruse i praživotinje čineći tako složenu lepezu preko 35 tisuća različitih vrsta mikroorganizama.
Mikrobiom je jedinstven za svakoga od nas, on je poput otiska prsta za svakog pojedinca i o tome treba voditi računa kako kod detektiranja pojedinih zdravstvenih problema tako i kod preporuke proizvoda.
Najveća koncentracija mikroorganizama nalazi se u debelom crijevu, gdje njihov broj doseže vrlo visoke vrijednosti (1011 do 1012/ml). Ta se količina izražava u jedinicama CFU (engl. colony-forming units), koje se koriste i za označavanje broja živih mikroorganizama u probiotičkim proizvodima.
Važnost crijevne mikrobiote
Crijevna mikrobiota (nekada poznata pod nazivom mikroflora) važna je za:
- sazrijevanje imunološkog sustava,
- razvoj normalnog izgleda crijevne sluznice,
- održavanje normalne imunološke reakcije na upalu,
- obranu od alergena, kao i mogućih napada patogenih mikroorganizama.
Mehanizam djelovanja probiotika
Općenito je poznato da probiotici, odnosno “dobre bakterije”, pomažu u ponovnom uspostavljanju ravnoteže crijevne mikrobiote nakon napada “loših bakterija”. No, što to znači i kako dolazi do navedene situacije?
Mikrobiota je vrlo složen, ali i vrlo osjetljiv sustav čija ravnoteža može biti narušena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja lijekova (posebice antibiotika i nesteroidnih protuupalnih lijekova npr ibuprofena), izlaganja toksinima, alergenima, pod utjecajem alkohola, kao i ostalih čimbenika koji ponekad utječu na sastav mikrobiote.
Kada je njezina ravnoteža narušena (djelomično uništena), probiotici je ne mogu trajno zamijeniti, ali mogu privremeno preuzeti dio njezinih funkcija. Tako pomažu u stvaranju povoljnog okruženja u crijevima te podržavaju postupnu obnovu vlastite mikrobiote.
Probiotici djeluju kroz više mehanizama:
- ometaju rast štetnih bakterija,
- stvaraju korisne tvari poput kratkolančanih masnih kiselina,
- komuniciraju sa stanicama crijevne sluznice i imunološkog sustava čime doprinose boljoj ravnoteži u probavnom sustavu,
- jačaju crijevnu barijeru,
- smanjuju upalne procese te podupiru imunološki odgovor.
Povoljni učinci probiotika
Iako imaju mnogobrojne povoljne učinke na naš organizam, njihova se primjena najčešće povezuje sa smanjenjem učestalosti i težine proljeva, što je jedan od najpoznatijih i najbolje istraženih učinaka probiotika.
Lista povoljnih učinaka probiotika na zdravlje se najčešće dijeli na imunološke i neimunološke učinke.
Na razini imunološkog sustava probiotici:
- pomažu regulirati obrambene reakcije organizma,
- potiču aktivnost imunoloških stanica,
- utječu na ravnotežu upalnih procesa,
- doprinose razvoju tolerancije na antigene iz hrane.
Neimunološki učinci probiotika:
- probava hrane
- mijenjanje lokalnog Ph,
- u probavnom sustavu stvaraju nepovoljne uvjete za rast štetnih mikroorganizama. To postižu natjecanjem za hranjive tvari i prostor, proizvodnjom korisnih spojeva te jačanjem crijevne barijere. Takvo djelovanje doprinosi očuvanju ravnoteže crijevne mikrobiote te smanjenju upalnih procesa u crijevima.
Kako odabrati probiotik?
Nisu svi probiotički preparati na tržištu isti. Doziranje i kvaliteta ovise od proizvođača do proizvođača.
Kod odabira probiotika važno je obratiti pažnju na broj živih bakterija u proizvodu. Taj se broj označava kao CFU (jedinice koje formiraju kolonije) i odnosi se na količinu bakterija koja je zajamčena do isteka roka trajanja.
Količina bakterija može se razlikovati ovisno o vrsti i soju probiotika, ali je važno da je jasno navedena i utemeljena na dokazanim učincima. Budući da su probiotici živi mikroorganizmi, kvalitetan proizvod treba osigurati da njihov broj ostane stabilan tijekom cijelog roka trajanja.
Kako se označavaju probiotici?
Svaki je probiotik definiran svojim rodom, vrstom i podvrstom te oznakom za specifičan soj, primjerice Lactobacillus casei DN-114 001 ili Lactobacillus rhamnosus GG, poznat kao LGG (izoliran 1983. godine).
Precizno označavanje pojedinog soja je važno jer različiti sojevi mogu imati različite, jasno definirane učinke u organizmu. Time se omogućuje njihovo razlikovanje prema specifičnim područjima djelovanja, poput utjecaja na živčani sustav, imunosni odgovor ili funkciju probavnog sustava.
Primjena probiotika
Većina današnjih probiotika izolirana je iz fermentirane hrane ili iz kolonija zdravog ljudskog organizma. Najzastupljeniji su laktobacili iz fermentirane hrane (bakterije mliječne kiseline) i Bifidobacterium vrste čija se uporaba smatra sigurnom.
Probiotici se danas koriste u medicini za razna stanja, bilo da je riječ o prevenciji ili liječenju, kao što je:
- doprinos prevenciji karcinoma debelog crijeva,
- prevencija i tretiranje dijareje (proljeva),
- prevencija dijareje uzrokovane antibioticima, uključujući infekcije poput Clostridium difficile,
- prevencija dijareje kao posljedica zračenja,
- eradikacija Helicobacter pylori (uz postojeću antibiotsku terapiju),
- pomoć u liječenju crijevnih bolesti poput Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa, sindroma iritabilnog kolona,
- poboljšanje stanja kod intolerancije na laktozu,
- nekrotizirajući enterokolitis,
- prevencija sistemskih infekcija.
Koji probiotik uzimati uz antibiotik?
U slučaju kada se probiotici uzimaju istovremeno s antibioticima, potrebno je pripaziti na vremenski odmak. Naime, probiotike treba uzeti s dva do tri sata razmaka od doze antibiotika kako bi se spriječilo da antibiotik uništi te “dobre” bakterije.
Najčešće se u tu svrhu koriste LGG, Saccharomyces boulardii i Lactobacillus reuteri. Ako proizvod sadrži S. boulardii vremenski odmak od antibiotika nije potreban jer antibiotici ne djeluju na kvasce.
Istraživanja u tijeku
Probiotici povoljno utječu i kod različitih tegoba koje nisu izravno povezane s bolestima probavnog sustava. Istražuje se i dalje njihovo povoljno djelovanje kod:
- bakterijskih vaginoza,
- atopijskog dermatitisa u dojenčadi,
- respiratornih infekcija,
- prevencije alergija u trudnoći,
- metaboličkog sindroma,
- dijabetesa,
- debljine,
- dislipidemije.
Probiotici i sport
Zanimljivo je i važno spomenuti povoljan učinak probiotika kod sportaša, bilo da je riječ o profesionalnim sportašima ili ozbiljnijim rekreativcima koji treniraju barem tri puta tjedno po sat vremena.
Treninzi, poput vježbi izdržljivosti ili težinskih vježbi, mogu utjecati na povećanu propusnost crijeva. To omogućuje ulazak molekula koje inače u zdravoj mikrobioti ne prolaze crijevnu barijeru. Posljedično će to dovesti do tihih upala koje mogu pridonijeti različitim probavnim tegobama i osjetljivosti organizma.
Vježbanjem se većina krvi usmjerava prema mišićima, čime probavni trakt ostaje pod utjecajem smanjenog krvotoka. Također, povećanje temperature u probavnom sustavu uslijed vježbanja može doprinijeti povećanju propusnosti crijeva i disbalansu crijevne mikrobiote.
Budući da crijevna mikrobiota sudjeluje u metabolizmu hranjivih tvari, svako narušavanje njezine ravnoteže kod sportaša može imati posljedice ne samo na zdravlje, nego i na učinkovitu obradu makro i mikronutrijenata što je za svakog sportaša ključno da bi se očuvalo zdravlje i sportska izvedba.
