Sve što moraš znati o infekciji bakterijom Helicobacter pylori

Dok većina inficiranih osoba nema simptoma, infekcija je izravno povezana s nastankom čira. Prisutna je kod više od 90 posto čireva na dvanaesniku i do 80 posto čireva na želucu.

Također, H. pylori je povezana i s nastankom MALT limfoma, ali i s gastroezofagealnom refluksnom bolesti (GERB), no u slučaju GERB-a još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno na koji način.

Koliko je Hrvata zaraženo bakterijom H. pylori?

U Hrvatskoj je prosječna stopa zaraženosti odrasle populacije oko 65 posto, dakle znatno viša od globalnog prosjeka. Zaraženost pritom raste s dobi – mlađe su generacije zaražene rjeđe, a udio raste prema starijim dobnim skupinama. Razlog je generacijski. Stariji naraštaji odrastali su u uvjetima lošije higijene i napučenijim kućanstvima, u kojima se bakterija lakše širi.

Zašto je infekcija H. pylori toliko ozbiljna?

Svjetska zdravstvena organizacija, putem svoje agencije za istraživanje raka (IARC), H. pylori svrstava u karcinogene prve kategorije – istu skupinu u kojoj se nalaze i duhanski dim ili virus hepatitisa B. Gastritis (upala sluznice želuca) razvija se kod 90 do 100 posto zaraženih osoba. Manji dio njih razvije i ozbiljnije komplikacije: čir na želucu ili dvanaesniku kod otprilike petnaest do dvadeset posto zaraženih, a rak želuca kod procijenjeno oko jedan posto. Jedan posto je naizgled mala brojka, no bakterija je toliko raširena da je H. pylori danas vodeći poznati uzrok raka želuca.

Kako H. pylori preživljava u kiselom okruženju želuca?

Želudac je, zahvaljujući želučanoj kiselini, jedno od najneprijateljskijih okruženja u ljudskom tijelu za bilo koju bakteriju. H. pylori u njemu opstaje zahvaljujući enzimu ureazi, koji izlučuje u velikim količinama.

Ureaza razgrađuje ureju – tvar prirodno prisutnu u želucu – na amonijak i ugljikov dioksid. Amonijak je lužnat, pa oko bakterije stvara svojevrstan zaštitni oblačić koji neutralizira kiselinu u njezinoj neposrednoj okolini. Zahvaljujući tom mikrookruženju, H. pylori preživljava dovoljno dugo da se zahvaljujući svom spiralnom obliku “ušarafi” kroz sloj sluzi koji oblaže stijenku želuca, gdje je kiselina slabija i gdje se trajno naseljava.

Kako se prenosi H. pylori?

H. pylori je jedna od najprenosivijih vrsta bakterija. Do većine infekcija dolazi u djetinjstvu, osobito do pete godine života, kad su djeca u bliskom i čestom kontaktu s ostalim članovima kućanstva. Rizik je izraženiji u napučenim obiteljskim uvjetima, gdje je izloženost bakteriji učestalija.

Postoje tri glavna puta prijenosa:

• Želudac-usta (gastro-oralni put): prijenos putem povraćanog sadržaja, primjerice kad je jedan član kućanstva zaražen.
• Usta-usta (oro-oralni put): prijenos slinom, putem ranica u ustima, zubnog plaka ili dijeljenja predmeta poput dudica i žlica, kao i davanjem prožvakane hrane bebi.
• Stolica-usta (fekalno-oralni put): prijenos kontaminacijom, najčešće preko prljavih ruku ili hrane i vode koje su došle u dodir sa zaraženom stolicom.

Simptomi infekcije H. pylori

Ako se ne liječi, H. pylori je doživotna infekcija, no važno je napomenuti da oko 80% zaraženih nikada ne iskusi nikakve simptome. S druge strane, procjenjuje se da oko 18% inficiranih iskusi simptome gastritisa, a stanje je obično kronično s napadajima akutnih simptoma.

Simptomi gastritisa uzrokovanog H. pylori uključuju:

• nadutost ili podrigivanje,
• osjećaj brze sitosti tijekom obroka (rano zasićenje),
• osjećaj prenatrpanosti nakon obroka,
• osjećaj grizenja ili peckanja u gornjem lijevom dijelu trbuha,
• žgaravicu,
• probavne smetnje,
• gubitak apetita,
• mučninu.

Kako se dijagnosticira infekcija H. pylori?

Postoji nekoliko testova koji se koriste kako bi se utvrdila infekcija H. pylori bakterijom, uključujući:

• Analiza stolice: Test stolice na antigene povezane s H. pylori dokazat će njezinu prisutnost u organizmu, kao i PCR testovi stolice.
• Ureja izdisajni test: Neinvazivan test kojim se dokazuju prisutnost bakterije u želucu zahvaljujući njezinoj ulozi u razgradnji ureje i to analizom izdahnutog zraka prije i nakon uzimanja otopine 13C ureje.
• Gastroskopija: Kod osoba starijih od 50 godina s akutnim simptomima preporučuje se endoskopski pregled jednjaka, želuca i dvanaesnika uz biopsiju tkiva.
• Serološki test (krv ili slina): Dokazuje antitijela na H. pylori u krvi ili slini. Ovaj test ima važno ograničenje – ne koristi se za provjeru uspješnosti liječenja. Antitijela u krvi mogu ostati prisutna godinama nakon što je infekcija uspješno uklonjena, pa pozitivan nalaz nakon terapije ne znači da liječenje nije uspjelo.

Liječenje infekcije Helicobacter pylori

Pristup liječenju H. pylori infekcije promijenio se posljednjih godina. Prema aktualnim europskim smjernicama, infekcija H. pylori danas se smatra infektivnom bolešću, a ne stanjem koje se liječi samo kad izaziva simptome. Eradikacijska terapija stoga se preporučuje svim zaraženim osobama, uključujući i one bez ikakvih simptoma. Stariji stav, prema kojem liječenje asimptomatskih osoba nije općeprihvaćeno, više ne odražava trenutne smjernice.

Unatoč tome, u praksi liječenje ostaje prioritet, odnosno hitnije je, u sljedećim slučajevima:

• Prisutnost želučanog ili duodenalnog (dvanaesnik) čira.
• Kronični gastritis s težim histološkim promjenama (atrofični gastritis).
• Niskomaligni MALT limfom želuca.
• Nakon djelomične resekcije želuca zbog karcinoma.
• Obiteljska anamneza karcinoma želuca.
• Prije dugotrajne terapije inhibitorima protonske pumpe (IPP, lijekovi koji smanjuju sekreciju želučane kiseline) ili nesteroidnim antireumaticima (NSAR).
• Kod bolesnika s neobjašnjenom kroničnom sideropeničnom anemijom, idiopatskom trombocitopeničnom purpurom ili manjkom vitamina B12.
• Kod kronične dispepsije, kroničnog poremećaja gornjeg probavnog sustava koji karakteriziraju ponavljajući bolovi ili nelagoda u gornjem dijelu trbuha.

Terapijski protokol eradikacije H. pylori

Helicobacter pylori je “tvrdoglava” bakterija. Klasična trojna terapija kombinira inhibitor protonske pumpe s dva antibiotika. U praksi sve češće ne uspijeva zbog rastuće otpornosti bakterije na antibiotik klaritromicin – uspješnost joj je pala na oko 70 posto, znatno ispod željenih 80 do 90 posto.

Zbog toga aktualne europske smjernice kao prvu liniju liječenja preporučuju bizmutsku četverostruku terapiju, koja uz inhibitor protonske pumpe i dva antibiotika uključuje i bizmutov spoj. To vrijedi za sredine gdje je otpornost na klaritromicin visoka ili nepoznata – a to uključuje i Hrvatsku, jer se otpornost ovdje rutinski ne testira. Trojna terapija s klaritromicinom prvi izbor ostaje samo tamo gdje je dokumentirano da je otpornost niska. Četverostruka terapija tako više nije rezervirana isključivo za slučajeve kad prva linija liječenja ne uspije. Terapija u pravilu traje deset do 14 dana, a nuspojave poput proljeva, mučnine i promjena okusa nisu rijetke.

Probiotici uz terapiju

Uz trojnu ili četverostruku terapiju preporučuje se i uzimanje probiotika, primjerice soja Saccharomyces boulardii ili Lactobacillus reuteri. Istraživanja pokazuju da takvi probiotici smanjuju nuspojave terapije poput proljeva, mučnine i nadutosti, a povezuju se i s nešto višom stopom uspješne eradikacije bakterije.

Kontrola uspješnosti liječenja

Provjera je li terapija uspjela (izdisajni test ili antigen u stolici) ne provodi se odmah po završetku antibiotika. Da bi nalaz bio pouzdan, potrebno je pričekati najmanje četiri do šest tjedana nakon završetka antibiotske terapije.

Za bolju uspješnost liječenja H. pylori infekcije, ali i lakše nošenje s nuspojavama, preporučuje se sljedeće:

• Prednost ima lakše probavljiva hrana koja dodatno ne iritira sluznicu želuca – kuhano povrće, nemasno meso i zobena kaša.
• Kavu, alkohol, prženu i jako začinjenu hranu te citruse najbolje je izbjegavati, jer mogu uzrokovati iritaciju želuca i proljev.
• Nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) poput aspirina i ibuprofena tijekom liječenja treba izbjegavati.
• Kod žgaravice pomaže jesti više manjih obroka.
• Prestanak pušenja je poželjan, jer pušenje potiče krvarenje i može smanjiti učinkovitost liječenja.
• Lijekove je važno uzimati prema uputama i do kraja terapije – nedosljedno doziranje ili rani prekid uzimanja mogu povećati rizik od neuspjeha liječenja i otpornosti na antibiotike.

Najčešća pitanja o Helicobacter pylori infekciji

Mogu li infekcija i gastritis uzrokovati visok CRP ili povišene leukocite u krvi?

Gastritis uzrokovan H. pylori je kronična upala niskog stupnja. Zbog toga CRP kod zaraženih osoba ponekad bude blago povišen, a nakon uspješne eradikacije bakterije zna se lagano sniziti. Riječ je, međutim, o slabom i nedosljednom efektu. CRP kod ove infekcije obično ostaje unutar ili tek malo iznad referentnih vrijednosti, ne visok u pravom smislu. Izraziti povišeni leukociti ili značajno visok CRP nisu tipičan ni pouzdan znak H. pylori infekcije. Takav nalaz uvijek treba dodatno provjeriti kod liječnika, jer vjerojatnije upućuje na neki drugi, akutniji upalni proces. Niski leukociti s H. pylori gastritisom nisu povezani.

Kako prepoznati je li uzrok smetnji stresni gastritis i mogu li se javiti vrtoglavica i mučnina?

Stresni gastritis nastaje kad dugotrajan psihički stres, preko živčanog sustava, poveća lučenje želučane kiseline i oslabi zaštitni sloj sluznice želuca. Mučnina je čest pratitelj takvog gastritisa. Vrtoglavica nije njegov izravan, tipičan simptom, no može se javiti posredno – primjerice zbog preskakanja obroka ili općeg lošeg osjećaja koji prati probavne tegobe. Ako se mučnina i vrtoglavica javljaju zajedno i ne prolaze, vrijedi provjeriti kod liječnika radi li se doista o gastritisu ili o nekom drugom uzroku. Vrtoglavica naime ima mnogo mogućih objašnjenja izvan probavnog sustava.

Mogu li se uz Helicobacter pylori javiti bol u prsima i leđima te niski tlak?

Bol iz gornjeg dijela trbuha kod gastritisa ili čira ponekad se širi prema leđima, a rjeđe se opisuje i kao nelagoda u donjem dijelu prsnog koša. Niski tlak, međutim, nije uobičajen ni bezazlen simptom same infekcije. Kad se javi zajedno s ovakvom boli, može biti znak da čir krvari i da tijelo gubi krv. Upala pluća ima svoje simptome, poput kašlja, vrućice i otežanog disanja, koji se s H. pylori infekcijom ne preklapaju izravno – ta dva stanja ne smiju se miješati. Kod boli u prsima i leđima uz nizak tlak najsigurnije je odmah potražiti liječničku pomoć, jer uzrok treba brzo razlučiti.