Visoki krvni tlak može uzrokovati znojenje, anksioznost, probleme sa spavanjem, smetnje vida i crvenilo u licu. Neki ljudi mogu imati glavobolje ili krvarenje iz nosa, no svi ti simptomi nisu specifični samo za visoki krvni tlak, a osim toga, obično se ne pojavljuju sve dok ne dođe do faze u kojoj je zdravlje ozbiljno narušeno.
Hipertenzija, stručni naziv za visoki krvni tlak, stanje je koje najčešće nije praćeno simptomima, ali utječe na naše krvne žile i tako povećava rizik nastanka zdravstvenih problema kao što su zatajenje srca, srčani udar, moždani udar, aneurizma i zatajenje bubrega.
Na visinu krvnog tlaka utječu volumen naše krvi, količina krvi koju srce ispumpava u minuti i elastičnost arterija. Što srce pumpa više krvi i što su arterije uže, krvni tlak je veći.
Hipertenzija kao globalni problem
Svaka četvrta od deset odraslih osoba iznad 25 godina u svijetu ima visoki tlak. Nažalost, gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišen krvni tlak, a pola onih koji za njega znaju ne poduzimaju ništa – ne liječe se, niti mijenjaju životne navike. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50%, fizička neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih slučajeva hipertenzije.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. Visoka je i prevalencija hipertenzije koja, prema istraživanju EH-UH iz 2005. godine, iznosi 37,5%, što znači da svaki treći odrasli stanovnik Hrvatske ima vrijednosti arterijskog tlaka više od 140/90 mmHg.
Uzroci hipertenzije
Visoki krvni tlak ima mnogo rizičnih čimbenika, a neki od njih su:
- Starost – rizik od visokog tlaka povećava se s godinama. U dobnoj skupini osoba mlađih od 64 godine, visoki krvni tlak je učestaliji kod muškaraca, dok je nakon 65. godine učestaliji kod žena
- Obiteljsko nasljeđe – ako u obitelji imate slučajeva visokog krvnog tlaka, veća je mogućnost da ćete ga i vi imati.
- Određene kronične bolesti – neke kronične bolesti poput bolesti bubrega, dijabetesa i poremećaja spavanja mogu povećati rizik obolijevanja od hipertenzije.
Drugi čimbenici rizika su prekomjeran unos soli, pretilost, fizička neaktivnost, stres, nezdrava prehrana, alkohol i pušenje. Ponekad i trudnoća može pridonijeti razvoju visokog krvnog tlaka.
Simptomi hipertenzije
Simptomi visokog krvnog tlaka često su neprimjetni.
Visok krvni tlak može izazvati:
- znojenje
- anksioznost
- probleme sa spavanjem
- smetnje vida i
- crvenilo u licu.
Određen broj ljudi može imati glavobolje ili krvarenje iz nosa, no ti simptomi nisu specifični za ovo stanje i obično se ne pojavljuju sve dok ne dođe do faze u kojoj je zdravlje ozbiljno narušeno.
Srećom, visoki tlak se lako otkriva mjerenjem pomoću tlakomjera, a liječenjem se stavlja pod kontrolu.
Sistolički i dijastolički tlak
Kod mjerenja krvnog tlaka uvijek se uzimaju dvije vrijednosti:
- gornja vrijednost koja nastaje pri izbacivanju krvi iz srca (sistolički),
- donja vrijednost koja nastaje pri ulijevanju krvi u srce (dijastolički krvni tlak).
Vrijednosti tlaka
- Normalna vrijednost tlaka – 120/80 mmHg
- Prehipertenzija – između 130/80 mmHg i 139/89 mmHg
- Povišen krvni tlak – 140/90 mmHg i veći
- Opasno visok tlak koji zahtijeva hitnu medicinsku pažnju – iznad 180/120 mmHg
Liječenje hipertenzije
Redovita mjerenja krvnog tlaka najbolji su način kontrole.
Krvni tlak se najbolje regulira pravilnom prehranom i zdravim načinom života prije nego što dođe do pojave hipertenzije. Kad se hipertenzija jednom razvije, postoje mogućnosti vraćanja krvnog tlaka unutar granica normalnih vrijednosti, no pravilna prehrana i zdrav stil života i dalje ostaju važni stupovi u liječenju.
Redovita fizička aktivnost
Hipertenzija je usko povezana s povećanom tjelesnom masom pa smanjenje težine obično dovodi i do snižavanja vrijednosti krvnog tlaka.
Liječnici pacijentima s hipertenzijom preporučuju 30 minuta vježbanja umjerenog intenziteta, pet do sedam dana u tjednu. Preporučuju se dinamične, aerobne vježbe kao što su hodanje, trčanje, vožnja bicikla ili plivanje.
Ublažavanje stresa
Iako je danas teško izbjegavati stres, pacijentima s visokim tlakom preporučuje se da ga pokušaju minimalizirati, odnosno pronaći tehnike za lakše suočavanje s njim.
Alkohol i cigarete te pretjerivanje u hrani s ciljem ublažavanja stresa, samo mogu dodatno pogoršati probleme s hipertenzijom.
Smanjenje unosa soli
Čovjek u prosjeku u organizam unese između 9 i 12 grama soli na dan. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje smanjenje unosa soli na ispod pet grama dnevno kako bi se smanjio rizik od razvoja hipertenzije i s njome povezanih zdravstvenih tegoba.
Lijekovi
Osobe s krvnim tlakom čije su vrijednosti povišene mogu uzimati lijekove za liječenje hipertenzije prema preporuci svog liječnika.
Redovito kontrolirajte krvni tlak i tražite stručni savjet svog liječnika.
