Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti kod žena u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Dok do srednjih godina žene imaju manji rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti nego muškarci, s ulaskom u menopauzu taj rizik značajno raste.
Do relativno nedavno u istraživanjima zapostavljana, istraživači su u posljednjih dvadesetak godina počeli uviđati koliku ova hormonalna tranzicija ulogu igra u zdravlje srca i krvnih žila kod žena pa je tako proveden niz longitudinalnih studija na ženama koje prolaze kroz menopauzu, a koje su značajno doprinijele našem razumijevanju odnosa između menopauze i rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Spomenute studije dokumentirale su različite obrasce promjena endogenih (prirodnih) spolnih hormona i nepovoljnih promjena u raspodjeli tjelesne masti, lipida i lipoproteina, kao i fizičke i funkcionalne promjene na krvnim žilama. Sve to ukazuje na činjenicu da menopauza ima zaista veliku ulogu u promjeni kardiovaskularnog rizika kod žena, ali i na važnost preventivnih pregleda i potencijalnih intervencija tijekom srednje životne dobi.
Što je menopauza?
Klimakterij označava kritičnu fazu fazu koju karakteriziraju značajne promjene u hormonalnim i menstrualnim obrascima, kao i fiziološki i psihosocijalni simptomi, a menopauza trajni prestanak funkcije jajnika i prijelaz žena iz reproduktivne u nereproduktivnu fazu života. Pojednostavljeno, klimakterij je proces, a menopauza posljednja menstruacija.
Prirodnu menopauzu definira iskustvo amenoreje (izostanka menstruacije) od 12 uzastopnih mjeseci, a koja nije posljedica nekih drugih uzroka. Prema meta studiji objavljenoj 2018. koja je analizirala podatke gotovo 235 tisuća žena, utvrđeno je da je medijalna dob u kojoj nastupa prirodna menopauza 50 godina (48 do 53).
Prirodna menopauza smatra se preuranjenom ako se dogodi prije 40. godine života, a ranom ako se dogodi između 40. i 45. godine života. Otprilike deset posto žena doživi menopauzu prije 45. godine života.
Ključni mehanizmi povećanja kardiovaskularnog rizika u menopauzi
Rizik od kardiovaskularnih bolesti kod žena se, dakle, povećava nakon menopauze, a kardiovaskularne bolesti, nažalost, postaju vodeći uzrok smrti kod žena, a upravljanje rizičnim faktorima za žene postaje imperativ.
Pad razine estrogena tijekom i nakon menopauze ključan je čimbenik povećanja kardiovaskularnog rizika kod žena. Ovaj “ženski” hormon na razne načine štiti srce i krvne žile, a njegove gubitak dovodi do niza za žene zdravstveno vrlo nepovoljnih promjena.
Estrogen, naime, ima ključnu ulogu u regulaciji krvnih žila (odgovoran je za vazodilataciju i elastičnost) te posljedično i u regulaciji krvnog tlaka. Također, utječe na lipide, tako da povisuje razinu “dobrog”, a snižava “loš” kolesterol čime pak utječe na razvoj ateroskleroze, održava povoljan metabolizam glukoze i masnoća i tako smanjuje rizik od inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2, koji su također faktori rizika za razvoj bolesti krvožilnog sustava. Posljednje, ali ne i najmanje bitno, estrogen smanjuje upalu i oksidativni stres u krvnim žilama.
S gubitkom estrogena u menopauzi nestaju i sve navedene zaštite, što dovodi do niza metaboličkih, strukturnih i funkcionalnih promjena koje povećavaju rizik od srčanih i moždanih udara kod žena.
Kako simptomi menopauze utječu na kardiovaskularni rizik?
Međutim, ne treba zanemariti i negativan učinak samih simptoma menopauze na kardiovaskularni rizik. Vazomotorni simptomi odnosno valunzi, iznenadni naleti vrućine praćeni crvenilom, obilnim znojenjem i povremeno ubrzanim radom srca, a koje doživljava 75% žena koje prolaze kroz klimakterij povezani su s većim rizikom od subkliničke ateroskleroze i koronarne kalcifikacije.
Isto tako, palpitacije – osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca – čest su simptom menopauze koji, ako se javlja zajedno s drugim simptomima mogu ukazivati na ozbiljnije srčane tegobe. Palpitacije su opasne i zahtijevaju liječničku pomoć ako ih prati:
- Bol, pritisak ili nelagoda u prsima.
- Kratkoća daha ili otežano disanje.
- Vrtoglavica ili nesvjestica.
- Osjećajem izrazite slabosti ili znojenje.
- Jako ubrzan/usporen puls.
Ako palpitacije traju duže od nekoliko minuta, često se ponavljaju bez jasnog okidača ili se pogoršavaju, potrebno je potražiti pomoć stručnjaka.
Također, i kronični poremećaji spavanja i depresija karakteristični za menopauzu dodatno pogoršavaju kardiovaskularno zdravlje.
Koji su dodatni faktori rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti u menopauzi?
Uobičajeni kardiovaskularni rizični faktori u kombinaciji s menopauzom žene stavljaju u posebno nepovoljan položaj kada su u pitanju bolesti srca i krvnih žila.
Posebnu pažnju na svoje kardiovaskularno zdravlje treble bi obratiti žene koje se pronalaze u sljedećim stavkama:
- Dijabetičarke
- Pušačice
- Žene koje pate od hipertenzije
- Žene koje imaju visok LDL (“loš” kolesterol) i nizak HLD (“dobri” kolesterol)
- Pretile žene
- Žene koje žive neaktivnim, sjedilačkim načinom života
- Obiteljska anamneza srčanih bolesti
Kako smanjiti kardiovaskularni rizik u menopauzi?
Smanjenje kardiovaskularnog rizika u menopauzi zahtijeva multidisciplinarni pristup, odnosno kombinaciju promjena životnih navika, praćenje svih relevantnih zdravstvenih parametara te po potrebi medicinsku intervenciju u vidu hormonske nadomjesne terapije (HNT) te lijekova za snižavanje kolesterola i kontrolu krvnog tlaka.
Redovita tjelovježba, održavanje zdrave tjelesne težine te prehrana koja podržava kardiovaskularno zdravlje temelj su prevencije, kao i prestanak pušenja te upravljanje stresom koji dodatno pogoršava simptome menopauze, ali i nepovoljno djeluje na zdravlje srca i krvnih žila.
Istraživanja pokazuju da pravovremeno započinjanje s hormonskom nadomjesnom terapijom može smanjiti rizik od ateroskleroze i poboljšati lipidni profil, kao i da adekvatan unos vitamina D i kalcija koji se primarno koriste za prevenciju osteoporoze smanjuju i rizik od kardiovaskularnih bolesti.
