Čini li vam se da su svi oko vas bolesni? Moguće i da jesu, jer sezona respiratornih infekcija u Hrvatskoj je na vrhuncu. Uz gripu, koronu, hripavac te respiratorni sincicijski virus (RSV) u velikom je postotku prisutna je i obična prehlada koja se kod ljudi, ovisno o dobi i općem zdravstvenom stanju, manifestira na različite načine.

Obična prehlada kod većine ljudi traje između sedam i deset dana. Koliko dugo će trajati ovisi o dobi, općem zdravstvenom stanju i tipu virusa prehlade. Očekivano, starijim odraslim osobama s kroničnim zdravstvenim problemima često treba više vremena da prebole prehladu nego mlađim osobama bez zdravstvenih problema. Isto se odnosi i na vrlo malu djecu koja imaju nepotpuno razvijen imunološki sustav. U takvim slučajevima može proći i 14 ili više dana do potpunog oporavka.

Kada dođe do infekcije, prehlada prolazi kroz četiri karakteristične faze: inkubaciju, rane simptome, vrhunac simptoma i oporavak.

Što je to prehlada?

Prehlada je vrsta infekcije gornjih dišnih putova koju mogu uzrokovati stotine različitih respiratornih virusa, uključujući:

• Rinovirus

• Respiratorni sincicijski virus (RSV)

• Virusi parainfluence

• Adenovirusi

• Koronavirusi

• Humani metapneumovirus (hMPV)

Daleko najčešći uzročnik prehlade je rinovirus, koji čini između polovice i dvije trećine svih prehlada. Od trenutka zaraze pa do stavljanja infekcije pod kontrolu, za što se pobrine naš imunološki sustav, svi ovi virusi slijede karakterističan obrazac.

Kako se razvija prehlada?

Virusi prehlade obično se šire respiratornim kapljicama koje se izbacuju u zrak kašljanjem ili kihanjem. Nakon što virus uđe u tijelo kroz nos ili usta, počinje se razmnožavati i tako potiče imunološki odgovor u obliku upale.

Upala je prirodni odgovor tijela na infekciju. Ona uključuje oslobađanje imunoloških kemikalija koje uzrokuju širenje krvnih žila što omogućuje obrambenim bijelim krvnim zrncima da dođu što je bliže i brže moguće do mjesta infekcije. Širenje žila također uzrokuje i oticanje i preosjetljivost. Ovakvi odgovori imunološkog sustava uzrokuju simptome prehlade. Naime, simptomi koje osjećamo su posljedica reakcije tijela na infekciju, a ne štete koju virus uzrokuje. 

Virus u početku napada obližnja tkiva, odnosno djeluje lokalno, te se tada, kao prvi simptomi prehlade, javljaju curenje nosa i grlobolja koji zatim napreduju do kašlja, kihanja i kongestije (začepljenja) nosa. Širenje upale može izazvati sistemske simptome poput umora, bolova u tijelu i gubitka apetita.

Kako imunološki sustav preuzima kontrolu nad virusom - to se obično događa u roku od sedam do 10 dana - upala se smiruje, a time i simptomi.

Faze prehlade

Tipična prehlada obično prolazi kroz četiri faze tijekom svog životnog ciklusa. Počinje zarazom virus, a završava potpunim oporavkom.

Inkubacija

Prvi stadij prehlade, odnosno razdoblje inkubacije (vrijeme između trenutka zaraze i pojave prvih simptoma) kod svih virusa prehlade, a posebno kod rinovirusa, vrlo je kratko.

Rinovirusi mogu proizvesti simptome u periodu od 12 do 72 sata nakon infekcije, ali obično se to dogodi za 24 do 48 sati. Nekim drugim virusima prehlade, primjerice adenovirusima, potrebno je više vremena.

Prvi simptomi

Druga faza obične prehlade traje otprilike jedan do tri dana od pojave prvih simptoma. Obično počinje s osjećajem grebanja u stražnjem dijelu grla, napredujući do upale grla. Također, obično se javlja curenje iz nosa, kihanje i kongestija, a osjećate se i umornije nego obično. 

Čim se pojave simptomi, zarazni ste. To znači da možete prenijeti virus na druge osim ako ne poduzmete mjere predostrožnosti kao što je ostanak kod kuće, pokrivanje prilikom kašljanja i kihanja te često pranje ruku.

Vrhunac bolesti

Treći stadij obično traje od četvrtog do sedmog dana. U ovoj fazi, imunološka obrana je u potpunosti proradila. Simptomi koji se javljaju mogu uključivati mogu uključivati ​​bolove u tijelu, kašalj, promuklost, stalno kihanje ili curenje iz nosa i jaku kongestiju. 

Moguća je i pojava vrućice, no češće kod djece nego kod odraslih. Također, kod infekcije rinovirusom, povišena tjelesna temperatura se rijetko javlja.

Oporavak

Posljednji prehlade obično traje od sedmog dana bolesti pa sve dok simptomi u potpunosti ne nestanu što može potrajati i do dva tjedna.

Neki ljudi mogu razviti postinfektivni kašalj koji može trajati do osam tjedana. On je uglavnom uzrokovan dugotrajnom upalom koja uzrokuje postnazalno kapanje, odnosno slijevanje sluzi u grlo. Češći je kod gripe i korone, ali se može pojaviti i kod teških prehlada.

Osobe s postinfektivnim kašljem obično nisu zarazne sve dok su drugi simptomi nestali.

Ako razvijete dugotrajni kašalj, razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste bili sigurni da niste razvili komplikacije poput upale pluća.

Što utječe na duljinu prehlade?

Isti čimbenici koji utječu na rizik od prehlade također mogu utjecati i na njezino trajanje. To uključuje imunološki status osobe na koji utječu dob i određena kronična zdravstvena stanja.

Osnovna bolest pluća i dišnog sustava ne samo da može povećati rizik osobe od komplikacija uzrokovanih prehladom, već može otežati borbu protiv infekcije kada su dišni putovi već oštećeni.

Faktori koji negativno utječu na duljinu prebolijevanja prehlade: 

• Dob od 65+ godina

• Dob ispod pet godina

• Neadekvatna prehrana

• Pušenje 

• Dijagnoza astme i kronične opstruktivne bolesti pluća

• Kompromitirani imunitet (uzrokovan, primjerice, virusom HIV-a ili kemoterapijom)

• Općenito loše zdravstveno stanje

Liječenje prehlade

Kako ne postoji lijek za običnu prehladu, liječenje je usmjereno na odmor, unos tekućine i ublažavanje simptoma.

Odmor je ključan za brže preboljevanje prehlade. Bezreceptni lijekovi mogu pomoći u kontroli vrućice, no ako imate temperaturu višu od ali kontaktirajte zdravstvenog radnika ako imate visoku temperaturu ili ona potraje duže od 72 sata, svakako se obratite liječniku.

Također, kako biste izbjegli dehidraciju uzrokovanu povišenom temperaturom, pijte puno tekućine.

Prije samoinicijativnog liječenja djece lijekovima protiv gripe i prehlade, kontaktirajte pedijatra ili liječnika obiteljske medicine. Djeca, pogotovo mlađa od dvije godine, sklonija su nuspojavama.