Bilo da se radi o bolovima koji prate endometriozu ili posljedici intenzivnog treninga, neugodnom medicinskom zahvatu ili bolnom kašlju, s vremena na vrijeme svi moramo otrpjeti određenu količinu nelagode i boli.

Štoviše, istraživanja pokazuju da dugotrajna, kronična bol pogađa svakog petog Europljanina, što je više od 100 milijuna ljudi, i da ima razoran učinak na kvalitetu njihovog života. Međutim, suprotno od onoga što smo donedavno vjerovali, ispostavlja se da je osjet bola nešto što možemo kontrolirati. 

Bol je neugodan osjetni i emocionalni doživljaj povezan s oštećenjem tkiva i nizom različitih bolesti (definicija Međunarodnog udruženja za izučavanje boli, IASP). Akutna bol ima zaštitnu ulogu te organizmu omogućuje zaštitu od štetnih podražaja (mehaničkih, kemijskih, toplinskih). 

 

Za bolje razumijevanje boli i pojmova povezanih s njom, prouči Zdravstveni rječnik boli.

Studija provedena u Norveškoj i objavljena u svibnju ove godine otkriva da ne samo da tolerancija na bol nije urođena i nepromjenjiva, već i da stil života ima velik utjecaj na našu otpornost na bol. Naime, u opsežnom istraživanju provedenom na više od deset tisuća odraslih ljudi, pacijenata u Sveučilišnoj bolnici u Tromsøu, otkriveno je da pojedinci koji žive aktivnijim životnim stilom mogu podnijeti zamjetno veću bol nego oni koji se malo kreću. 

Kako su ispitivači došli do ovog otkrića? Ispitanici su prijavljivali svoje razine tjelesne aktivnosti, a istraživači su zatim mjerili njihovu otpornost na bol i to tako da je svaki sudionik ispitivanja gurnuo ruku u ledenu vodu i zatim prijavio razinu boli koju osjeća. Ovaj su postupak istraživači ponovili dva puta u periodu od osam godina.

Rezultat ovog ispitivanja pokazao je da osobe koje češće vježbaju bol prouzrokovanu uranjanjem ruke u ledenu vodu ocjenjuju slabijom nego oni koji se ne kreću, a prvi su, k tome, uspijevali držati ruku potopljenom čak 20 sekundi duže od svojih neaktivnih kolega. 

Tjelovježba je ključna

Uočen je i trend "ovisnosti o dozi" što u prijevodu znači da što su ispitanici češće vježbali, to je više rasla njihova otpornost na bol, a isto tako, oni sudionici koji su tijekom osmogodišnjeg razdoblja istraživanja povećali svoju razinu fizičke aktivnosti, pokazali su i povećanu toleranciju na bol tijekom vremena. Također, studija je pokazala i da su i lagana i intenzivna tjelovježba povezane s većom tolerancijom na bol što znači da nije potrebno provoditi sate u teretani ili trenirati za maraton da biste vidjeli rezultate.

S obzirom na to da broj osoba koje se bore s kroničnom boli neprekidno raste, ova studija donosi više nego dobrodošlu pomoć u upravljanju boli, s obzirom na to da su alati koje trenutačno koristimo kako bi si olakšali nelagodu često neučinkoviti, potencijalno opasni i adiktivni. 

Važno je napomenuti da iako je sasvim sigurno korak u pravom smjeru i daje vrijedne uvide u problematiku trpljenja boli, ova studija ima i neka ograničenja, poput činjenice da su sudionici sami prijavljivali razinu tjelesne aktivnosti. Unatoč tome, zasigurno će promijeniti način na koji ćemo se odnositi prema boli u budućnosti.