Prosječna odrasla osobaprovodi između četiri i pet sati dnevno gledajući u mobitel, a da se pritom ne osjeća kao “ovisnik”. Ipak, naš odnos s pametnim telefonom sve više poprima karakteristike ovisnosti. Telefon je tu, uvijek pri ruci, uvijek s nečim novim, a naš je mozak, nažalost (i na sreću) napravljen za nešto sasvim drugačije.
Za tu prekomjernu izloženost digitalnim sadržajima naš mozak plaća cijenu, što većina osjeća i na vlastitoj koži. Srećom, ima i dobrih vijesti. Istraživanje objavljeno u časopisu PNAS Nexus pokazalo je gašenje internet na mobilnim uređajima na samo dva tjedna može poboljšati sposobnost koncentracije u mjeri ekvivalentnoj povratku deset godina kognitivnog pada.
Izgleda da digitalni detoks nije tek novi self-help trend, nego ostaje postaje predmet ozbiljnih neuroznanstvenih istraživanja s mjerljivim rezultatima.
Što previše ekrana radi mozgu?
Mozak, naime, nije pasivan primatelj informacija. Svaki put kad provjerimo telefon – otvorimo notifikaciju, pročitamo poruku, provjerimo što ima novo na društvenim mrežama – aktivira se dopaminski sustav nagrađivanja. Taj obrazac, kada se ponavlja stotine puta dnevno, mijenja način na koji mozak procesira pažnju.
Što je “brainrot”?
Na tom tragu opisan je i fenomen nazvan brainrot, a o opsegu problema s kojim se brojni susreću govori i činjenica da je taj termin Sveučilište u Oxfordu proglasilo riječju godine 2024. U pitanju je, naime, postupno propadanje kognitivnih kapaciteta zbog prekomjerne izloženosti nekvalitetnim digitalnim sadržajima, posebno na društvenim mrežama. Također, istraživanja pokazuju da konzumiranje takvog digitalnog “smeća” negativno utječe na našu pažnju, narušava radno pamćenje i dovodi do kronične mentalne iscrpljenosti.
Doomscrolling
Još jedan moderan obrazac ponašanja je takozvani “doomscrolling” – beskonačno skrolanje kroz negativne vijesti i sadržaje. On je, pak, posebno štetan jer kombinira kognitivno preopterećenje s emocionalnom aktivacijom. Mozak tako ostaje u stanju permanentne pripravnosti, što troši energiju i smanjuje kapacitet za duboko razmišljanje i koncentraciju.
Apstinencija od ekrana pomlađuje mozak
S obzirom na to da je neupitno da današnji standardi izloženosti ekranima doprinose povoljno ni našem fizičkom, a ni mentalnom zdravlju, sve je veći broj istraživanja fokusiranih na popravljenje štete koju digitalni uređaji čine našem organizmu. Jedno od njih koje daje nadu u koncentriranije sutra je ono koje su proveli istraživači sa Sveučilišta u Texasu, na 467 korisnika iPhonea.
Sudionicima istraživanja je na pametni telefon instalirana aplikacija koja blokira pristup internetu na mobitelu pri čemu im je i dalje bilo omogućeno slanje poruka i telefoniranje, ali ne i korištenje društvenih mreža, pretraživanje weba ni provjeravanje maila na telefonu.
Nakon dva tjedna, sudionici su smanjili prosječno dnevno vrijeme provedeno online s 314 minuta na 161 minutu, i ne samo to, na kraju studije prijavili su primjetna poboljšanja raspoloženja, sposobnosti održavanja pažnje i opće mentalne dobrobiti.
No ključni nalaz je ugodno iznenadio i same istraživače: poboljšanje izmjerene sposobnosti održavanja pažnje bilo je ekvivalentno poništavanju desetljeća kognitivnog pada uzrokovanog dobi. Drugim riječima, dva tjedna smanjenog korištenja mobitela kao da su mozgu vratila deset godina.
Također, i drugi nalazi su ohrabrujući. Prvo, čak i oni sudionici koji su povremeno prekršili pravila i koristili internet na mobitelu i dalje su pokazali benefite, a drugo, pozitivni učinci zadržali su se i nakon što je studija završila. Mozak, čini se, ne treba potpuni detoks, nego samo dovoljno prostora da se oporavi.
Neuroplastičnost mozga
Brisanje svih aplikacija i potpuno odricanje od pametnih telefona (i drugih ekrana) za većinu ljudi jednostavno nije realno, a niti je, ako je vjerovati istraživanjima, nužno. Istraživanja, naime, pokazuju da je tjedan dana smanjenog korištenja društvenih mreža povezano sa smanjenjem simptoma anksioznosti za oko 16%, depresije za gotovo 25% i nesanice za oko 14%.
Za to je zaslužna neuroplastičnost mozga, odnosno njegova sposobnost da se mijenja i reorganizira kao odgovor na iskustvo. Kada ga konstantno ne prekidamo, mozak počinje obnavljati svoje potisnute, ali ne i nepovratno izgubljene kapacitete za zadržavanje pozornosti.
Zanimljivo je i da istraživanje pokazuje da su sudionici u prvim danima “detoksa” prijavljivali simptome slične apstinencijskim – nemir, anksioznost, osjećaj da “nešto nedostaje” – što govori u prilog ovisničkoj prirodi odnosa između čovjeka i pametnog telefona. Srećom, kod većine su se simptomi nakon četvrtog dana povukli, a do kraja prvog tjedna, većina sudionika prijavila je da da se osjeća prisutnije i angažiranije u svojem okruženju.
Kako početi s odvikavanjem?
Cilj, naravno, nije živjeti bez interneta i pametnih telefona, nego prestati biti dostupan svima i, mnogo bitnije, sitnije svemu baš uvijek. Za digitalni detoks koji će našem mozgu biti dostatan i omogućiti mu odmor i oporavak nije potrebno otići na pusti otok na tjedan dana. Dovoljno je uvesti tek neke manje prilagodbe u svakodnevni život.
- Isključite obavijesti za sve aplikacije osim onih koje zahtijevaju hitnu reakciju. Tako ćete ukloniti najveći izvor prekidanja, a pritom nećete ostati bez ključnih funkcionalnosti koje vam donosi pametni telefon.
- Prve sate jutra i posljednje večeri provedite bez ekrana – tako ćete zaštiti mozak u najosjetljivijim fazama dana.
- Uvedite zone (i trenutke u danu) bez mobitela – objedujte s bližnjima i razgovarajte se s njima bez ometanja.
