Kronična bubrežna bolest je postupni gubitak funkcije bubrega tijekom mjeseci ili godina, oštećuju se krvne žile i nefroni, osnovne jedinice za pročišćavanje krvi u bubrezima, što bubrezima otežava filtriranje otpada i regulaciju vode i kiseline u krvi. Procjenjuje se da od ove bolesti diljem svijeta boluje oko 850 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj čak 300 tisuća.
U ranoj fazi bolesti možda neće biti simptoma, ali je oštećenje progresivno i trajno. Kronična bolest bubrega dijagnosticirati pretragama krvi i urina, a liječenje je usmjereno na upravljanje temeljnim uzrokom oštećenja bubrega – danas znamo da su vodeći uzroci bubrežne bolesti dijabetes i hipertenzija.
Čemu služe bubrezi?
Zdravi bubrezi vrše niz vitalnih funkcija u našem tijelu, a neke od njih su:
- Održavanje ravnoteže vode i minerala (kao što su natrij, kalij i fosfor) u krvi.
- Uklanjanje otpada iz krvi, odnosno nusprodukta probave, mišićne aktivnosti i izlaganja kemikalijama ili lijekovima.
- Proizvode renin, enzim koji sudjeluje u regulaciji volumena tekućina u tijelu, odnosno, naše ga tijelo koristi kontrolu krvnog tlaka.
- Proizvode eritropotein, hormon koji regulira stvaranje eritrocita.
- Proizvode kalcitrol, biološki aktivan oblik vitamina D.
- Svakih 30 minuta filtriraju svu krv u tijelu.
Bolest bubrega može utjecati na sposobnost tijela da očisti vašu krv, filtrira višak vode iz krvi i pomogne u kontroli krvnog tlaka. Također, može utjecati na proizvodnju crvenih krvnih stanica i metabolizam vitamina D koji je potreban za zdravlje kostiju. Gubitak funkcije bubrega može uzrokovati i nakupljanje tekućine ili tjelesnog otpada ili probleme s elektrolitima.
Prouči zdravstveni rječnik Nefrologija
Nefrologija je grana medicine koja se bavi istraživanjem i liječenjem različitih bolesti bubrega. Bolesti bubrega mogu biti akutne ili kronične, stoga je ključno pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje kako bi se sačuvala funkcija bubrega i smanjio rizik od komplikacija.
Za bolje razumijevanje bolesti pogledaj značenje osnovnih pojmova u rječniku Nefrologije.
Simptomi bolesti bubrega
Ako oštećenje bubrega sporo napreduje (a obično je tako), i simptomi se razvijaju tijekom vremena. Ovisno o težini bolesti, gubitak funkcije bubrega može uzrokovati:
- Mučninu
- Povraćanje
- Gubitak apetita
- Umor i slabost
- Probleme sa spavanjem
- Poremećaje mokrenja
- Smanjenu mentalnu oštrinu
- Grčeve mišića
- Oticanje stopala i gležnjeva
- Suha koža koja svrbi
- Visok krvni tlak (hipertenzija) koji je teško kontrolirati
- Kratkoća daha, ako se tekućina nakuplja u plućima
- Bol u prsima, ako se tekućina nakuplja oko sluznice srca
Znakovi i simptomi bolesti bubrega često su nespecifični. To znači da mogu biti uzrokovane i drugim bolestima. Budući da bubrezi mogu nadoknaditi gubitak funkcije, moguće je da će se znakovi i simptomi razviti tek kad dođe do nepopravljivog oštećenja.
Što uzrokuje kroničnu bolest bubrega?
Kronična bolest bubrega obično je uzrokovana drugim stanjima koja opterećuju bubrege, a često je rezultat kombinacije različitih zdravstvenih problema.
Neki od uzroka kronične bolesti bubrega mogu biti:
- Visoki krvni tlak, koji s vremenom to može opteretiti male krvne žile u bubrezima i spriječiti pravilan rad bubrega
- Dijabetes, previše glukoze u krvi može oštetiti sitne filtere u bubrezima
- Visok kolesterol koji može uzrokovati nakupljanje masnih naslaga u krvnim žilama koje opskrbljuju bubrege, što može otežati njihov pravilan rad
- Infekcije bubrega
- Upala bubrega
- Autosomno dominantna policistična bolest bubrega (ADPBB), nasljedno stanje u kojem se u bubrezima razvijaju ciste
- Blokada u protoku urina uzrokovana, primjerice, bubrežnim kamencima ili uvećanom prostatom
- Dugotrajna, redovita uporaba određenih lijekova poput litija i nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID)
Komplikacije bolesti bubrega
Kako kronična boelst bubrega napreduje i bubrezi počinju otkazivati, na udaru se nađu i drugi organski sustavi. Sedam najčešćih komplikacija kronične bolesti bubrega su:
- Visoki krvni tlak: Na isti način na koji visoki krvni tlak može uzrokovati kroničnu bolest bubrega, i kronična bolest bubrega uzrokovati visoki krvni tlak otežavajući srcu pumpanje krvi u glavne arterije bubrega.
- Bolest koronarnih arterija: U tandemu s hipertenzijom, kronična bolest bubrega može uzrokovati aterosklerozu i bolest koronarnih arterija, a obje pridonose povećanom riziku od srčanog udara i zatajenja srca.
- Bolest minerala i kostiju: Nemogućnost održavanja normalne ravnoteže kalcija i fosfora može uzrokovati brojne zdravstvene probleme, uključujući bolove u kostima, krhke kosti, disfunkciju srca i živaca, začepljene krvne žile i usporen rast kod djece.
- Kronična anemija: Kada kronična bolest bubrega ošteti bubrege, oni proizvode manje eritropoetina koji stimulira proizvodnju crvenih krvnih stanica u koštanoj srži. To dovodi do vrste anemije poznate kao anemija kronične bolesti.
- Edem: Nesposobnost bubrega da uravnoteže natrij i vodu može dovesti do oticanja tkiva, poznatog kao edem. Preopterećenje tekućinom, pak, pridonosi visokom krvnom tlaku.
- Metabolička acidoza: Nesposobnost bubrega da filtriraju kiseline može dovesti do nakupljanja kiseline, poznate kao metabolička acidoza. To uzrokuje gubitak koštane i mišićne mase te ubrzava napredovanje kronične bolesti bubrega.
Liječenje
Nažalost, za kroničnu bolest bubrega nema lijeka već je liječenje bolesti usmjereno na usporavanje progresije i sprečavanje komplikacija te kontrolu temeljnog uzroka bolesti. Ovisno o stadiju bolesti i njezinim temeljnim uzrocima, odabire se i pristup liječenju.
Ono što se preporučuje svim bolesnicima, neovisno o gore spomenutim faktorima, jest promjena načina života, a što uključuje:
- Ograničenje unosa soli (osobe s kroničnom bolesti bubrega i hipertenzijom ne bi smile unositi više od 2400 mg natrija dnevno).
- Ograničenje unosa proteina.
- Prestanak pušenja.
- Održavanje zdrave tjelesne mase i redovita fizička aktivnost.
Također, ovisno o temeljnim uzrocima i komplikacijama bolesti, za tretiranje kronične bolesti bubrega mogu se koristiti lijekovi za snižavanje tlaka, antidijabetici, diuretici, statini kao i sredstva za vezivanje kalija i dodaci željeza ili kalcija.
Za bolesnike kod kojih dođe do zatajenja bubrega, kada bubrezi više ne mogu obavljati svoju primarnu funkciju, a to je uklanjanje otpada iz tijela, dvije su opcije liječenja – dijaliza i transplantacija bubrega.
Što je dijaliza?
Dijaliza podrazumijeva umjetnu filtraciju otpadnih tvari i tekućine iz krvi uz pomoć medicinskog uređaj namijenjenog filtriranju krvi. Iako je u pitanju dugotrajan postupak koji je potrebno provoditi više puta tjedno što značajno utječe na kvalitetu života bolesnika, dijaliza dugoročno smanjuje simptome kroničnog zatajenja bubrega.
Međutim, danas se zlatnim standardom u liječenju bolesnika kojima je potrebno nadomjestiti bubrežnu funkciju smatra upravo transplantacija bubrega koja ima brojne prednosti u odnosu na dijalizu, prvenstveno u vidu kvalitete života i smanjenom riziku od smrti. Hrvatski registar nadomještanja bubrežne funkcije iznosi podatak da kod nas godišnje oko 600 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju bubrega.
