27.06.2023 Zdravi savjeti
Zahvaljujući pretragama koje se izvode u okviru spiroergometrije, može se dati ocjena fitnessa odnosno sportske pripremljenosti te precizno i individualno utvrditi zone treninga i planirati sportske aktivnosti u skladu s ciljevima treninga.
Posebno je važna u utvrđivanju rizika za zdravlje te drugih uzroka ograničenja fizičkog opterećenja jer testovi provedeni u mirovanju ili terenski testovi ne mogu identificirati navedene uzroke.
Pretraga je namijenjena sportašima, rekreativcima, osobama koje planiraju gubitak tjelesne težine, osobama koje žele procjenu rizika tjelesne aktivnosti za zdravlje te za izbor odgovarajuće sportske aktivnosti ili sporta, za odrasle i djecu.
Spiroergometrija je posebno važna kod planiranja gubitka tjelsne mase, odnosno mršavljenja jer daje najtočniju procjenu metabolizma masti prilikom tjelesne aktivnosti te time omogućuje osobama koje provode gubitak tjelesne mase ispravan izbor aktivnosti za potporu mršavljenju, pravilni izbor intenziteta i ekstenziteta (trajanja) aktivnosti kao potpore nutricionističkom savjetovanju.
Spiroergometrija omogućuje mjerenje:
Bazalnog metabolizma
Plućne funkcije u mirovanju, tjelesnom opterećenju i oporavku
Srčane funkcije u mirovanju, tjelesnom opterećenju i oporavku
Indirektne kalorimetrije – važna u procjeni odgovarajuće tjelesne aktivnosti za gubitak tjelesne mase (posebice masti)
Indikacije za spiroergometriju:
Evaluacija zaduhe (otežanog disanja)
Razlikovanje srčanog, plućnog i perifernog ograničenja u odnosu na ostalo
Utvrđivanje naporom izazvane bronhokonstrikcije (astme izazvane naporom)
Utvrđivanje desaturacije u naporu
Rehabilitacija
Intenzitet vježbanja/propisivanje tjelovježbe (primjerice u programu mršavljenja)
Odgovor na tjelovježbu
Pre-operativna ocjena i stratifikacija rizika
Prognoza očekivanog trajanja života (preživljenje)
Ocjena privremene ili trajne nesposobnosti i invalidnosti
Ocjena fitnesa (fizičke spreme)
Dijagnostika
Ocjena odgovora na terapiju (medikamentozne i nemedikamentozne mjere)
Postoji niz situacija i slučajeva u kojima se spiroergometrija ne bi trebala provoditi. Kontraindikacije su:
srčani ili moždani udar unazad tri mjeseca,
nestabilna angina,
nestabilna aritmija,
akutni endokarditis, miokarditis i perikarditis,
sinkopa,
teška, simptomatska aortna stenoza,
nekontrolirano kronično zatajenje srca,
akutna plućna embolija, duboka venska tromboza,
respiratorna insuficijencija,
nekontrolirana astma,
SpO2 <88% pri sobnom zraku,
akutni ne-kardiopulmonalni poremećaj koji može značajno pogoršati ili biti pogoršan pod utjecajem napora,
značajni psihijatrijski/kognitivni poremećaj koji ograničava suradnju.
Spiroergometrija se sastoji od niza elemenata. Sama pretraga počinje uzimanjem povijesti bolesti te utvrđivanja indikacije za pretragu.
Slijedi klinički pregled, snimanje EKG-a u mirovanju, mjerenje plućne funkcije u mirovanju (spirometrija), zatim mjerenje krvnog tlaka, srčane frekvencije, saturacije krvi kisikom, izbora protokola testiranja, kratke edukacije o načinu testiranja, testiranja u naporu uz praćenje 12-kanalnog EKG, praćenje plućne funkcije, mjerenja potrošnje kisika i proizvodnje CO2 te praćenja krvnog tlaka.
Ako je indikacija za testiranje astma izazvana naporom, urtikarija izazvana naporom ili anafilaksija izazvana naporom, pola sata nakon napora prati se i svakih 5 minuta mjeri plućna funkcija. Nakon završenog testa provodi se analiza podataka te izdaje nalaz.
Treba ponijeti sportsku odjeću i obuću, ne jesti dva sata prije testiranja, a prije toga pojesti lagani obrok - ne doći natašte.
Testiranje se ponavlja ovisno o ciljevima testiranja - ako se očekuje promjena nalaza. Promjena nalaza se može očekivati zbog terapijske, (re)habilitacijske ili sportske intervencije te se ovisno o provedenom programu test može ponoviti nakon tri, šest ili 12 mjeseci. Također, test se ponavlja u slučaju neočekivanog gubitka funkcionalnih sposobnosti.
Ostali članci