Većini je poznat pojam hipotermija, a rijetko kada pričamo o hipertermiji, dijametralno suprotnoj pojavi koja označava stanje u kojem sustav regulacije topline našeg tijela, uslijed visokih temperatura ili produljenog izlaganja suncu više ne može podnijeti toplinu u našoj okolini. 

Hipertermija je zapravo krovni pojam, a odnosi se na nekoliko stanja - od blažih pa do po život opasnih - koja se mogu pojaviti kada se poremeti sustav regulacije topline našeg tijela. Najpoznatiji među njima su toplinski udar i sunčanica.

Neka od drugih stanja koja pripadaju pod kišobran hipertermije su:

• Toplinska bolest ili toplinska iscrpljenost

• Toplinski edem, oticanje tkiva uzrokovano nakupljanjem tekućine, obično u nogama i gležnjevima, kao odgovor na izloženost toplini

• Toplinska sinkopa ili nesvjestica povezana s toplinom

• Grčevi 

• Toplinski osip ili miliarija, kožna reakcija koja nastaje uslijed pretjeranog znojenja, obično u toplim i vlažnim uvjetima

Što je toplinski udar?

Toplinski udar je najteži oblik bolesti povezane s hipertermijom, a uzrokuje porast tjelesne temperature na opasne razine, obično iznad 40 stupnjeva Celzijusa.

Razlikujemo dva oblika toplinskog udara:

• Klasični toplinski udar pri kojem toplina u okruženju nadmašuje sposobnost tijela da se ohladi, najčešće pogađa djecu i starije osobe

• Toplinski udar pri naporu koji je rezultat oslobađanja velike količine topline (metabolička toplina) prilikom vježbanja, više nego naše tijelo može podnijeti. Toplinski udar pri naporu često se javlja prilikom kombinacije velikih napora i visokih temperatura, ali se može pojaviti i pri normalnim vremenskim uvjetima. Ova vrsta toplinskog udara obično pogađa mlade, zdrave odrasle osobe.

Simptomi toplinskog udara

Najčešći simptomi toplinskog udara su:

• visoka tjelesna temperatura,

• jaka glavobolja,

• vrtoglavica,

• mučnina i povraćanje,

• ubrzani puls,

• crvenilo kože,

• otežano disanje,

• konfuzija.

Kako pomoći osobi koja doživljava toplinski udar?

Toplinski udar uzrokuje smanjen protok krvi i oštećenje vitalnih organa i zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju. Ako se ne liječi, vrlo brzo može izazvati oštećenja mozga, srca, bubrega i mišića. Što se dulje odgađa liječenje, nastala šteta sve je veća, a povećava se i rizik od ozbiljnih komplikacija ili smrti. Za svakoga sa simptomima toplinskog udara odmah potražite liječničku pomoć.

Ako netko u vašoj blizini ima simptome toplinskog udara, dok čekate hitnu pomoć, odmah poduzmite mjere za hlađenje osobe. Također, treba imati na umu da toplinski udar utječe na sposobnost osobe da ostane svjesna i budna i da joj treba aktivno pomoći.

Evo što biste trebali učiniti za nekoga sa znakovima toplinskog udara:

• Premjestite osobu sa sunca ili topline na hladnije mjesto.

• Prelijte im kožu vodom i upotrijebite bilo što dostupno da je hladite.

• Namočite ručnik u ledenu vodu i stavite ga na kožu. Pokrijte što je više moguće površine kože. Zamijenite ga svježe namočenim ručnicima otprilike svake minute.

• Stavite led ili hladne obloge na pazuhe ili vrat.

• Pratiti vitalne znakove (puls, disanje i temperatura).

Jednako je važno znati što ne treba raditi. Evo ključnih savjeta:

• Nemojte davati osobi lijekove za snižavanje temperature jer oni u ovom slučaju ne pomažu, štoviše, mogu napraviti mnogo više štete nego koristi i pogoršati komplikacije kao što je oštećenje organa.

• Nemojte im davati tekućinu za piće jer postoji mogućnost da će osoba koja doživi toplinski udar slučajno udahnuti tekućinu, što može biti opasno.

Koja je razlika između toplinskog udara i sunčanice?

Iako nije riječ o istoznačnicama, sunčanica i toplinski udar su međusobno povezani. Sunčanica je, naime, poseban oblik toplinskog poremećaja koji nastaje zbog izravnog izlaganja glave i potiljka sunčevim zrakama.

Najčešće se javlja ljeti, a posebno je opasna za djecu i starije osobe. Sunčanica može biti blaža, ali i ona može prijeći u toplinski udar ako se ne reagira na vrijeme.

Simptomi su glavobolja, vrtoglavica, mučnina, crvenilo lica, ponekad i nesvjestica ili grčevi. Za razliku od sunčanice, toplotni udar karakteriziraju još i poremećaji svijesti i suha koža kao i, naravno, vrlo visoka temperatura.

Također, i pristup zbrinjavanju bolesnika nešto je drugačiji kod sunčanice. S obzirom na to da u ovom slučaju nema poremećaja svijesti, osobama koje se suočavaju s ovom neugodnom boljkom važno je osigurati dovoljno tekućine i to vode, prirodnih voćnih sokova izotoničnih napitaka ili blago posoljene vode - nadoknada elektrolita u ovom je stanju ključna. Također, važno je izbjegavati kavu, alkohol i napitke koji dodatno zagrijavaju tijelo.