Čak 30 posto proteina u našem tijelu je - kolagen. On pruža strukturu, potporu i snagu, odnosno otpornost našoj koži, mišićima, vezivnom tkivu i kostima. Kolagen je krut, što znači da se ne rasteže lako, a što mu pak pomaže pružiti strukturnu potporu cijelom tijelu.

Većina je čula za sposobnost kolagena da umanji učinke starenja na koži, no on je vrlo važan za mnogo više od pukog održavanja kože glatkom. Kako starimo, proizvodnja prirodnog kolagena se smanjuje, zbog čega se sve veći broj ljudi odlučuje na suplementaciju kolagena - unatoč tome što većina ne zna što i kako kolagen zapravo radi u tijelu. 

Zašto nam je kolagen važan?

Svi proteini, pa tako i kolagen, napravljeni su od aminokiselina. Glavne aminokiseline koje čine kolagen su prolin, glicin i hidroksiprolin koje se grupiraju kako bi formirale "trojni heliks", odnosno molekulu kolagena. Da bi se stvorila (i održala) "trostruka spirala", organizmu su potrebni i neki drugi spojevi - vitamin C, cink, bakar i mangan. 

Molekule kolagena se zatim, uz pomoć jednostavnih ugljikohidrata kao što je glukoza, spajaju s okolnim proteinima i hijaluronskom kiselinom tvoreći netopljivo kolagensko vlakno koje osigurava strukturnu potporu organizmu. 

Neke od specifičnih uloga kolagena u našem tijelu su:

• Kolagen pomaže u stvaranju fibroblasta u dermisu (srednjem sloju kože), što pak pomaže u rastu novih stanica.

• Igra ulogu u zamjeni mrtvih stanica kože.

• Tvori zaštitnu ovojnicu oko organa.

• Daje strukturu, snagu i elastičnost koži.

• Pomaže u zgrušavanju krvi.

Vrste kolagena

Postoji više od 28 vrsta kolagena koje se razlikuju se po načinu na koji su molekule sastavljene (svi tipovi kolagena barem jednu strukturu trostruke spirale), dodanim staničnim komponentama i mjestu na kojem se specifični kolagen troši. 

Različite vrste kolagena imaju različite molekularne strukture, zbog čega imaju i različitu razinu krutosti zahvaljujući čemu obavljaju različite uloge u tijelu. 

Pet je najčešćih vrsta kolagena:

• Tip 1: Na ovu vrstu kolagena otpada čak 90 posto svog kolagena u tijelu. To je gusta, kruta vrsta kolagena koja daje strukturu koži, tkivima, tetivama i kostima. 

• Tip 2: Čini elastičnu hrskavicu, gradivni materijal koji podupire zglobove.

• Tip 3: Nalazimo ga u arterijama, organima i mišićima.

• Tip 4: Nalazi se duboko u slojevima kože.

• Tip 5: Nalazimo ga u očima, koži i kosi.

Zašto s godinama gubimo kolagen?

Iako naša tijela prirodno proizvode kolagen, što smo stariji, ona to čine sve sporije. Od sredine dvadesetih godina pa nadalje, naš organizam godišnje proizvodi jedan do jedan i pol posto manje kolagena. Otkriveno je da proizvodnja kolagena doseže svoj vrhunac između 25. i 35. godine života, a onda se, tijekom idućih 40 godina, polako smanjuje za čak 25%. 

Također, i neka autoimuna zdravstvena stanja mogu utjecati na formiranje kolagena u organizmu. Kolagenoze, odnosno sistemske bolesti vezivnog tkiva ili kolagene vaskularne bolesti među koje ubrajamo lupus i reumatoidni artritis, mogu negativno utjecati na proizvodnju kolagena. 

Osim toga, kolagen koji stvaramo u starijoj dobi je "labaviji" i fragmentiran što dovodi do karakterističnih znakova starenja kao što su bore i suha, opuštena kože. Uz to, i kvaliteta kolagena koji nalazimo u kostima se smanjuje, što pak dovodi do smanjenja čvrstoće kostiju.

Dok gubitak kolagena i smanjenje njegove kvalitete uzrokovane starenjem ne možemo izbjeći, načinom života i kvalitetom prehrane taj prices možemo ubrzati - ili usporiti. 

Poznato je da pušenje  razgrađuje kolagen i uzrokuje starenje kože, bore i gubitak elastičnosti, a znamo i da prekomjerno uživanje u alkoholu ubrzava starenje kože smanjujući proizvodnju kolagena i oštećujući mehanizme popravka kože. Također, i prehrana bazirana na procesuiranim namirnicama i visokom udjelu šećera doprinosi ubrzavanju procesa starenja. Isto tako, pretjerano izlaganje suncu negativno utječe na proizvodnju kolagena.

Kako potaknuti proizvodnju kolagena?

S obzirom na to da naše tijelo ne može apsorbirati kolagen u njegovom cjelovitom obliku nego ga razgrađuje do aminokiselina, konzumacija namirnica bogatih kolagenom ne može direktno dovesti do veće razine kolagena u organizmu. 

Međutim, niz je namirnica koje sadrže tvari koje podržavaju prirodnu proizvodnju kolagena. U pitanju su namirnice koje sadrže prolin i glicin, gradivne aminokiseline kolagena, te one koje sadrže vitamin C, cink i bakar, nužne za sintezu kolagena. 

• Vitamin C nalazimo u narančama, jagodama, paprikama, brokuli, prokulicama i krumpiru. Najbogatiji izvor vitamina C je svježe voće i povrće.

• Prolin nalazimo u gljivama, kupusu, šparogama, kikirikiju, pšenici, ribi, bjelanjcima i mahunarkama.

• Glicin nalazimo u crvenom mesu, puretini, pilećoj i svinjskoj koži, kikirikiju.

• Bakar se nalazi u jetri, jastogu, kamenicama, shiitake gljivama, orašastim plodovima i sjemenkama, lisnatom povrću, tofuu i tamnoj čokoladi.

• Cink se nalazi u kamenicama, crvenom mesu, peradi, svinjetini, grahu, slanutku, orašastim plodovima, brokuli, zelenom lisnatom povrću, cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima.

Kolagen kao suplement - da ili ne?

U posljednje vrijeme na tržištu se javlja sve veći broj dodataka prehrani s kolagenom, međutim, struka je daleko od složne kada je u pitanju stav o dodacima prehrani i kremama s kolagenom. Dok jedni smatraju da redovitom suplementacijom možemo nadoknaditi izgubljeno, drugi tvrde da je riječ ni o čemu drugome nego o dobrom marketinškom triku. 

Naime, neka istraživanja pokazuju da kolagen može pomoći u poboljšanju elastičnosti kože i zaglađivanju bora uzrokovanih starenjem i okolišnim čimbenicima, no većina je tih istraživanja financirana od strane kozmetičkih konglomerata što dovodi u pitanje njihovu vjerodostojnost. Upravo zato, znanstvenici pozivaju na provođenje većeg broja nezavisnih istraživanja o učinkovitosti suplemenata kolagena. 

Također, slična je stvar i kada je u pitanju nanošenje kolagena na kožu, putem seruma i krema. Većina dermatologa složna je u tome da od toga vrlo vjerojatno nema neke koristi jer se proteini kolagena ne nalaze na površini već unutar dermisa - pa nanošenje dodatnog kolagena na površinu kože nema učinka, jer on, zbog veličine molekule, ne može prodrijeti do dermisa.

Kada govorimo o kolagenu kao dodatku prehrani, obično se radi o hidroliziranom kolagenu ili peptidima kolagena. Istraživanja sugeriraju da bi kolagenski peptidi mogli biti učinkoviti u poboljšanju hidratacije i elastičnosti kože te u zaglađivanju kože, te da mogu pomoći u ublažavanju bolova u zglobovima i pospješivanju simptoma uzrokovanih osteoartritisom.