Woman illustration
Blog post image

Inzulinska rezistencija

se ne smije ignorirati

07.03.2022 Autor: Meddox Šećerna bolest

Inzulinska rezistencija je stanje pri kojem stanice u vašim mišićima, masti i jetri ne reagiraju dobro na inzulin i ne mogu koristiti glukozu iz vaše krvi za stvaranje energije. Da bi to nadoknadila, gušterača proizvodi više inzulina. S vremenom se razina šećera u krvi povećava…

Sindrom inzulinske rezistencije ili, kako ga još nazivaju, metabolički sindrom uključuje skupinu tegoba poput pretilosti, visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola i dijabetesa tip 2. 

Simptomi inzulinske rezistencije

Inzulinsku rezistenciju ne možete prepoznati prema tome kako se osjećate. Morat ćete napraviti analizu krvi kojom se provjerava razina šećera u krvi.

Isto tako, nećete „osjetiti“ većinu drugih stanja koja su dio sindroma inzulinske rezistencije (visok krvni tlak, niske razine „dobrog“, odnosno HDL-kolesterola i visoke razine triglicerida) te ćete ih otkriti tek na liječničkom pregledu.

Neki znakovi inzulinske rezistencije uključuju:

·       obujam struka veći od 100 cm kod muškaraca i 90 cm kod žena,

·       krvni tlak 130/80 mmHg ili viši,

·       razina glukoze natašte preko 100 mg/dL,

·       razina triglicerida natašte preko 150 mg/dL,

·       razina HDL kolesterola ispod 40 mg/dL u muškaraca i 50 mg/dL u žena,

·       viseći madeži na koži,

·       crna akantoza (acanthosis nigricans), odnosno tamnosmeđi, tamnosivi ili crni slojevi koji se stvaraju oko nabora kože ili mekom tkivu.

Čimbenici rizika

Čimbenike rizika je izuzetno važno poznavati kako bismo mogli pravovremeno utjecati na ono što možemo, ponajprije mijenjati nezdrave životne navike te tako spriječiti razvoj inzulinske rezistencije. Skupini čimbenika rizika i uzročnika inzulinske rezistencije pripadaju:

·       pretilost, posebno salo na trbuhu,

·       neaktivan način života,

·       prehrana bogata ugljikohidratima,

·       gestacijski dijabetes,

·       zdravstvena stanja poput nealkoholne masne bolesti jetre i sindroma policističnih jajnika,

·       dijabetes u obitelji, odnosno pozitivna obiteljska anamneza,

·       pušenje,

·       etnička pripadnost – vjerojatnija je kod Afrikanaca, Hispanoamerikanaca i Indijanaca

·       dob – vjerojatnija je nakon 45. godine života,

·       hormonski poremećaji poput Cushingovog sindroma i akromegalije,

·       lijekovi kao što su steroidi, antipsihotici i lijekovi za HIV,

·       problemi sa spavanjem, poput apneje u snu.

Dijagnosticiranje inzulinske rezistencije

Inzulinska rezistencija dijagnosticira se temeljem uzimanja detaljne obiteljske anamneze, fizičkog pregleda te krvnih testova. Pregled uključuje mjerenje obujma struka i provjeru krvnog tlaka.

Više je testova kojima se određuju razine šećera u krvi:

·       Pretraga glukoze u plazmi - uzimanjem krvi iz vene određuje se razina glukoze u krvi. Pretraga se obavlja natašte, a test se najčešće koristi za otkrivanje rizika nastanka dijabetesa.

·       Određivanje glukoze u krvi natašte - pretragu je najbolje napraviti odmah nakon buđenja jer je vrijednost šećera u krvi tada najniža. Kod većine ljudi, vrijednost šećera je 3,8 do 6,0 milimola glukoze po litri. Više vrijednosti upućuju na mogućnost šećerne bolesti te su potrebne dodatne pretrage.

·       Laboratorijskim putem inzulinska rezistencija se potvrđuje 2-satnim OGTT (eng. oral glucose tolerance test), testom kojim se određuju vrijednosti glukoze i inzulina natašte te dva sata nakon standardiziranog ugljikohidratnog opterećenja. Nalaze tumači liječnik stavljajući ih u kontekst simptoma i kliničkih znakova zbog kojih se i posumnjalo na inzulinsku rezistenciju.

·       Na raspolaganju nam je i HbA1c testiranje. Ovaj test krvi pokazuje vašu prosječnu razinu šećera u krvi u posljednja dva do tri mjeseca. Liječnici ga koriste za dijagnosticiranje predijabetesa ili dijabetesa. Ako imate dijabetes, pomaže vam pokazati je li pod kontrolom. 

Liječenje i prevencija 

Dijabetes tip 2 se može spriječiti mjerama prevencije, odnosno može se „preokrenuti“ inzulinska rezistencija. 

Za početak, vježbajte! Bavite se barem pola sata dnevno umjerenom fizičkom aktivnošću poput brzog hodanja tijekom pet ili više dana u tjednu. Ako do sada niste bili aktivni, sada je posljednji trenutak da se pokrenete.

Poradite na kontroli tjelesne težine. Znamo da nije jednostavno, no u vašem je interesu da postignete zdravu tjelesnu težinu. Potražite savjet liječnika, postoje načini na koje se može pomoći osobama koje doista teško skidaju kilograme ili ih „skupljaju“ zbog neke zdravstvene tegobe ili bolesti.

Hranite se zdravo. Obogatite jelovnik voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, grahom, ribom, mahunarkama te drugim nemasnim proteinima. Usvojite pravila mediteranske prehrane.

Možda vam je liječnik propisao lijek metformin koji pomaže u sprečavanju ili odgađanju pojave dijabetesa tip 2. Svakako se pridržavajte uputa pri njegovu uzimanju.

Mogućnost komplikacija inzulinske rezistencije

I na kraju, važno je naglasiti da ako se metabolički sindrom ne liječi, može dovesti do niza komplikacija, poput jako visokih ili niskih razina šećera u krvi, srčanog ili moždanog udara, bolesti bubrega, tegoba s očima, Alzheimerove bolesti, pa i karcinoma.

Kontrolirajte redovito svoje zdravlje, obavljajte sistematske preglede (posebno ako imate neke od nabrojanih čimbenika rizika), a ako sumnjate na mogućnost inzulinske rezistencije, ne oklijevajte se javiti vašem liječniku.

Za bolje razumijevanje dijabetesa pogledaj značenje osnovnih pojmova u rječniku Šećerna bolest. Ne zaboravi da svoju zdravstvenu dokumentaciju možeš jednostavno digitalizirati i čuvati pomoću aplikacije Meddox, preuzmi je u Google Play trgovini.