Opstruktivna apneja u snu (OSA) jedan je od najčešćih poremećaja sna i pogađa otprilike 15 do 20 posto odraslog stanovništva. U pitanju je ozbiljan poremećaj spavanja pri kojem dolazi do prekida disanja koji, ako se ne liječi, može uzrokovati glasno hrkanje, ali i ozbiljnije komplikacije poput bolesti srca.

Nažalost, apneju nije jednostavno prepoznati i dijagnosticirati. Naime, osobe koje boluju od apneje u snu obično nisu svjesne simptoma koji se javljaju tijekom noći kao što su hrkanje, teško disanje, gušenje i naglo buđenje. Čak i ako ih prekid disanja probudi, vrlo brzo nanovo usnivaju, bez sjećanja na buđenje.  

Što je apneja?

Termin apneja označava kratkotrajan prekid disanja, a opstruktivna apneja u snu označava stanje u kojem se, uslijed blokade gornjih dišnih putova, taj prekid događa tijekom spavanja. 

Za razliku od opstruktivne apneje u snu koja je uzrokovana blokadom dišnih putova, i koja je daleko češća, centralna apneja u snu je neurološki problem - nema opstrukcije, nego respiratorni mišići ne dobivaju signal od mozga da se kreću pa se samim time disanje ne odvija. 

Treći oblik apneje u snu je kompleksna apneja u snu, uzrokovana kombinacijom ova dva stanja - i fizičkom blokadom, i izostankom signala. 

Važno je znati da se apneja u snu može dijagnosticirati i da se uspješno liječi.

Simptomi opstruktivne apneje u snu

Iako je u pitanju poremećaj spavanja, apneja u snu ima veliki utjecaj na kvalitetu života danju. Također, simptome apneje od samih pacijenata češće primijete njihovi partneri - u pitanju je glasno hrkanje, hvatanje zraka ili kratke pauze u disanju u snu. 

Simptomi apneje u snu uključuju i:

• Umor tijekom dana

• Glavobolje

• Poteškoće s koncentracijom

Dugotrajna, neliječena opstruktivna apneja u snu povezana je s nizom zdravstvenih komplikacija uključujući hipertenziju (visoki krvni tlak), bolesti srca i poremećaje raspoloženja.

Kada se trebam obratiti liječniku?

Ako imate simptome apneje za vrijeme spavanja ili vam je partner u spavanju rekao da ih imate, trebali biste razgovarati s liječnikom. Hvatanje zraka, umor tijekom dana i hrkanje mogu biti uzrokovani OSA-om, ali ih mogu uzrokovati i druga zdravstvena stanja. Ako primijetite ove simptome kod nekog drugog, kao što je partner koji spava, potaknite ga da posjeti liječnika.

Bez obzira imate li OSA ili neku drugu bolest, medicinska procjena i plan liječenja pomoći će vam da poboljšate svoje cjelokupno zdravlje i ublažite simptome.

Što uzrokuje opstruktivnu apneju u snu?

Glavni uzrok OSA je opstrukcija odnosno blokada gornjih dišnih putova tijekom spavanja. Tijekom sna opuštaju se mišići cijelog tijela, uključujući mišiće grla što može uzrokovati začepljenje gornjih dišnih putova. 

Ako dođe do fizičkog začepljenja gornjih dišnih puteva u snu, to će dovesti do prekida disanja i, posljedično, smanjene količine kisika. Kada tijelo osjeti smanjenu razinu kisika, oboljeli se bude, dolaze do zraka i brzo ponovno usnivaju. Ta razdoblja buđenja traju svega nekoliko sekundi zbog čega većina ljudi ni ne osvijesti vlastito stanje. 

Rizični čimbenici za apneju

Određeni čimbenici rizika mogu povećati vjerojatnost razvoja apneje u snu, nisu nužni preduvjeti za OSA-u.

Neki od poznatih čimbenika rizika su:

• Pretilost

• Povećani krajnici

• Pušenje

• Pretjerana konzumacija alkohola

• Poodmakla dob

• Obiteljska povijest apneje za vrijeme spavanja

• Metabolički sindrom 

• Dijabetes tipa 2

• Trudnoća

• Plućne bolesti

Muškarci su skloniji apneji u snu nego žene. Također, spavanje na leđima povećava vjerojatnost začepljenja gornjih dišnih putova tijekom spavanja.

Kako se dijagnosticira apneja?

Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja uglavnom se dijagnosticira na temelju povijesti bolesti, simptoma, čimbenika rizika i dijagnostičkih testova. Kombinacija hrkanja, traženja zraka tijekom spavanja i umora tijekom dana upućuje na značajnu vjerojatnost da je u pitanju opstruktivna apneja u snu.

Također, u pojedinim je slučajevima potrebno pratiti spavanje oboljele osobe u bolnici - radi se o dijagnostičkoj pretrazi polisomnografiji.

Što je to polisomnografija?

Polisomnografija je dijagnostički test koji uključuje više uređaja koji se koriste za mjerenje različitih parametara tijekom spavanja. U pitanju je cjelonoćno, neinvazivno snimanje pacijenata, pri čemu se monitorira njihovo spavanje, disanje i kretanje. 

Polisomnografija je najpouzdanija i najtočnija pretraga za ispitivanje spavanja kojom je moguće dijagnosticirati ili isključiti brojne tipove poremećaja spavanja. Prilikom polisomnografije mjeri se aktivnost srca, pluća i mozga, pokrete ruku i nogu, disanje te razinu kisika u krvi. 

Elementi polisomnografije su sljedeći:

• Elektroencefalogram (EEG): U pitanju je zapis moždane aktivnosti. Ova neinvazivna pretraga može identificirati faze spavanja i razdoblja budnosti.

• Elektrookulogram (EOM): Praćenje očnih pokreta radi određivanja REM faze spavanja. Obično se vaše oči pomiču dok sanjate, što pomaže u definiranju faze sna.

• Elektromiografija (EMG): Ovaj test mjeri funkciju mišića - na ruku ili nogu se postavlja metalna pločica kako bi se detektirali pokreti tijekom spavanja. Obično se pokreti mišića, poput bacanja i okretanja, događaju kada spavate i ne sanjate. Općenito, mišići se ne pomiču dok sanjate.

• Pulsna oksimetrija: Ovaj test mjeri približnu razinu kisika u krvi s pomoću plastičnog uređaja koji se stavlja na vrh prsta. Ovaj je test važan za otkrivanje epizoda niske razine kisika koje će se dogoditi kad god prestanete disati.

• Elektrokardiogram (EKG): Ovaj neinvazivni test uključuje postavljanje metalnih diskova na prsa za procjenu rada srca. 

U slučaju da imate opstruktivnu apneju u snu, polisomnografijom će se detektirati epizode gušenja ili plitkog disanja što dovodi do smanjene razine kisika u krvi. Količina epizoda tijekom noći ukazuje na ozbiljnost apneje.   

Kako se liječi apneja?

Apneja u snu se liječi različitim metodama, ovisno o težini i uzroku samog poremećaja. 

Kod blažih oblika apneje, pacijente se upućuje na promjenu načina života u cilju modifikacije rizičnih čimbenika na koje se može utjecati: 

• Mršavljenje u slučaju prekomjerne tjelesne težine

• Redovita tjelovježba

• Izbjegavanje alkohola i rekreacijskih droga te sedativa

• Prestanak pušenja

Također, oboljelima se savjetuje da spavaju s podignutim uzglavljem kreveta ili s podignutom glavom na jastucima. Također, postoje i lijekovi i biljni pripravci koje liječnik može prepisati.

Ako je u pozadini apneje neko zdravstveno stanje, liječenjem se teži ukloniti uzrok što može uključivati i kiruršku intervenciju u slučaju da su u pitanju neke strukturalne abnormalnosti  gornjih dišnih puteva. 

Također, raširena je i uporaba uređaja za kontinuirani pozitivni tlak u dišnim putovima (CPAP) koji se propisuje za osiguravanje blagog tlaka zraka za održavanje otvorenosti gornjih dišnih putova. Postoji i nekoliko oralnih pomagala, kao što je mandibularna udlaga i uređaj za zadržavanje jezika, a koja su se pokazala učinkovitima u slučajevima blage do umjerene apneje.

O mogućnostima liječenja razgovarajte sa svojim liječnikom - neki ljudi imaju koristi od terapijskih metoda koje možda neće pomoći drugima. Osim toga, možda ćete morati isprobati jedan ili više tretmana kako biste vidjeli koja vam opcija najviše odgovara.