Koliko je sigurno biti na suncu većina nas procjenjuje po osjećaju - ako ne gorim, u redu je. Međutim, crvenilo i bol nisu jedini znakovi da je štetno UV zračenje počelo “nagrizati” našu kožu - šteta nastaje puno prije.
Koliko dugo možemo biti na suncu bez zaštite ovisi o dva ključna faktora, UV indeksu na dan i u sat kada odlučimo izaći iz kuće, te tipu kože. Za većinu ljudi oštećenje kože počinje već unutar 15 minuta izlaganja suncu bez zaštitne kreme, no taj vremenski okvir značajno ovisi o tipu kože, UV indeksu, dobu dana i lokaciji.
Što je UV indeks?
UV indeks je međunarodni standard koji mjeri intenzitet ultraljubičastog zračenja na određenom mjestu u određeno vrijeme. Skala ide od 0 do 11+, a što je broj viši, to brže dolazi do oštećenja kože. Važno je razumjeti da UV indeks nije isti kroz cijeli dan – vrhunac doseže između 10 i 16 sati, a mijenja se i ovisno o nadmorskoj visini, naoblačenju i blizini reflektirajućih površina poput vode, pijeska i betona.
Koliki je UV indeks na mjestu gdje se nalazite moguće je provjeriti na stranica Državnog hidrometeorološkog zavoda, kao i u većini meteoroloških mobilnih aplikacija – ljeti bi to trebala biti prva stvar koju provjeravate prije negoli se zaputite na plažu ili bilo kakav drugi oblik boravka na otvorenom.
Koliko dugo možeš biti na suncu bez zaštite?
Navedene vrijednosti su okvirna procjena za osobu s umjerenim tipom kože – važno je računati na to da će nekome s vrlo svijetlom kožom gorjeti ranije, a neko s izrazito tamnom možda će izdržati i dulje bez pojave opeklina.
Na jadranskoj obali ljeti između 10 i 16 sati UV indeks redovito doseže 8 do 10 – što znači da nezaštićenoj koži treba manje od 15 minuta da počne trpjeti oštećenje.
| UV indeks | Razina rizika | Vrijeme do pojave opeklina (orijentir) |
| 0 - 2 | Nizak | 60 ili više minuta |
| 3 - 5 | Umjeren | 30 do 45 minuta |
| 6 - 7 | Visok | 15 do 25 minuta |
| 8 - 10 | Vrlo visok | 10 do 15 minuta |
| 11+ | Ekstremno visok | manje od 10 minuta |
Tipovi kože
Američki dermatolog Thomas Fitzpatrick još je 70-ih godina prošlog stoljeća razvio skalu tipova kože koja se i dan danas koristi kao međunarodni standard:
- Tip I: Vrlo svijetla koža, plave oči, crvena ili plava kosa, pjegice – gotovo uvijek izgori, nikad ne tamni.
- Tip II: Svijetla koža, često plave ili zelene oči – često izgori, rijetko se tamni.
- Tip III: Srednja koža, smeđe oči – ponekad izgori, postupno tamni.
- Tip IV: Maslinasta koža, tamne oči i kosa – rijetko izgori, uvijek tamni.
- Tip V–VI: Tamna do vrlo tamna koža koja vrlo rijetko ili nikad ne izgori.
Osobe s kožom tipa I i II trebaju biti posebno oprezne i primjenjivati zaštitu čak i pri nižim UV indeksima. Također, tamna koža ne znači otpornost na oštećenje – znači samo da do opekline ne dolazi jednako brzo.
Važno je imati na umu da je kremu za zaštitnim faktorom važno nanositi uvijek, pa čak i kad potamnimo. Naime, ten koji se razvije postupnim izlaganjem umjerenom UV zračenju pruža minimalnu prirodnu zaštitu, ali ne može spriječiti sve vrste oštećenja uzrokovanih UV svjetlom niti smanjiti rizik od raka kože.
Kada je sunce najopasnije?
Doba dana nije jedini pokazatelj koliko je sunce opasno u određenom trenutku. Nekoliko ključnih čimbenika zajedno određuje stvarni intenzitet UV zračenja:
- Doba dana: Intenzitet UV zračenja je najveći između 10 i 16 sati. Jutarnje i kasno popodnevno sunce znatno su blažeg intenziteta.
- Refleksija: Voda reflektira do 25 posto UV zračenja, pijesak do 15 posto, a snijeg i do 80 posto. Na plaži smo, dakle, izloženi ne samo izravnom suncu nego i onom koje se odbija od mora i pijeska oko nas. U sjeni smo zaštićeniji, ali ne i potpuno sigurni.
- Nadmorska visina: Na svakih 1000 metara nadmorske visine UV intenzitet raste za oko 10 posto – planinarenje bez zaštite zapravo je mnogo opasnije nego što se čini.
- Naoblačenje: Iako djeluje kontraintuitivno, oblaci ne filtriraju UV zrake baš značajno. Do 80 posto UV zračenja prolazi kroz oblake, što znači da se gori i na oblačan dan.
Kako se zaštititi od UV zračenja?
Nema univerzalnog odgovora na pitanje koliko dugo je sigurno biti na suncu, ali postoje mjere koje značajno produljuju to sigurno vrijeme i smanjuju kumulativno oštećenje koje se gomila godinama.
- SPF krema: Za optimalnu zaštitu, nanosi se 20 do 30 minuta prije izlaska na sunce, obnavlja sva dva sata i nakon svakog kupanja. SPF 30 blokira oko 97 posto UVB zraka, SPF 50 oko 98 posto – razlika nije dramatična, ali SPF 50 daje nešto više prostora za pogreške pri nanošenju.
- Odjeća: Odjeća s takozvanim UPF faktorom (eng. UV Protection Factor) najučinkovitija je zaštita. Obična pamučna majica ima UPF oko 5, a ako je mokra još i manje. Nije za očekivati da ćemo na plaži biti odjeveni, ali šešir sa širokim obodom koji će zaštititi najosjetljiviji dio tijela – lice – nešto je što ne bi smjelo biti problem ponijeti na kupanje.
- Boravak u hladu: Između 11 i 15 sati, hlad nije opcija nego preporuka. Naravno, i u sjedni je važno biti zaštićen SPF faktorom zbog reflektiranog zračenja.
- Sunčane naočale: UV zrake ne oštećuju samo kožu nego i oči. Medicinska je preporuka nositi sunčane naočale koje blokiraju UVA i UVB zračenje.
