Kad govorimo o debljini, najčešće razmišljamo o suvišnim kilogramima, krvnoj slici i riziku od dijabetesa, kardiovaskularnih i raznih drugih bolesti. No, postoji i prekomjerne tjelesne mase o kojoj se govori puno manje, a novija istraživanja sve glasnije na nju upozoravaju. Debljina ne samo da povećava rizik od bolesti koje dolaze sa starenjem, ona ubrzava samo starenje, na staničnoj razini - i to mjerljivo.
Razlika između biološke i kalendarske dobi
Dok nam kalendarska dob govori u kojem je trenutku u godini red počastiti prijatelje pićem i obilježiti još jedan krug oko sunca, biološka dob nam govori koliko su stare naše stanice, neovisno o našem datumu rođenja. Starost tkiva mjerimo takozvanim epigenetskim satovima, algoritmima koji analiziraju obrasce u DNK i procjenjuju koliko brzo tijelo stari.
Pretilost se, dakle, sve više promatra kao bolest ubrzanog biološkog starenja – ne samo kao rizični čimbenik za kronične bolesti, nego kao stanje u kojem se temeljni stanični procesi starenja odvijaju brže nego što bi trebali.
Studije pritom pokazuju da utjecaj debljine na brzinu starenja ne ovisi o dobi: rezultati istraživanja provedenog 2022. na djeci u dobi od osam do 14 godina otkrili su da je viši ITM (indeks tjelesne mase) značajno povezan s ubrzanim epigenetskim starenjem, što sugerira da debljina počinje utjecati na starenje već u ranom djetinjstvu.
Ni kod odraslih situacija nije ništa bolje. Mladi odrasli s dugotrajnom pretilošću imaju biološku dob mjerenu epigenetskim satovima prosječno četiri do pet godina stariju od vršnjaka normalne tjelesne mase.
Utjecaj kronične upale na starenje
Jedan od ključnih mehanizama iza ubrzavanja starenja jest inflammaging, kronična upala niskog intenziteta koja tinja u tijelu bez vidljivih simptoma, ali neprestano oštećuje tkiva i ubrzava starenje.
Istraživači su uočili da su stanja poput pretilosti obilježena prisutnošću takozvanih senescentnih stanica, čak i kod mlađih osoba. Senescentne su stanice one koje su se prestale dijeliti i funkcionirati ispravno, a pritom luče proupalne molekule koje oštećuju okolno zdravo tkivo. U kontekstu pretilosti, masno tkivo – posebno ono visceralno, koje se nakuplja oko unutarnjih organa – postaje jedan od glavnih izvora te kronične upale.
Skraćivanje telomera
Svaka stanica u tijelu ima kromosome na čijim se vrhovima nalaze telomere – zaštitne strukture, “kapice” koje čuvaju stabilnost genoma. Funkcioniraju kao plastični vrhovi na vezicama za cipele, sprječavaju habanje i spajanje kromosoma. Svaki put kad se stanica dijeli, telomeri se malo skraćuju. Kad postanu prekratki, stanica prestaje ispravno funkcionirati.
Oksidativni stres, kojeg pretilost pojačava zbog viška slobodnih masnih kiselina i povišene razine šećera u krvi, može ubrzati skraćivanje telomera, što je jedan od temeljnih znakova staničnog starenja. Meta-analize dosljedno pokazuju da osobe s pretilošću imaju kraće telomere od osoba normalne tjelesne mase iste kronološke dobi.
Koji su organi na najgorem udaru?
Ubrzano starenje uzrokovano pretilošću nije ravnomjerno raspoređeno po tijelu. Neka su tkiva znatno osjetljivija od drugih i upravo tu se vide najranije i najteže posljedice.
Istraživanja su dokumentirala ubrzanu staničnu smrt uzrokovanu pretilošću u srcu, jetri, bubrezima, neuronima, unutarnjem uhu i mrežnici – a uz to, pretilost inhibira i prirodni proces čišćenja oštećenih stanica koji inače štiti od raka, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i Alzheimerove bolesti.
Jetra
Jetra je organ koji trpi najviše. Istraživanje objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu PNAS otkrilo je neočekivano snažnu korelaciju između visokog indeksa tjelesne mase i epigenetske dobi jetrenog tkiva – i upravo to može objasniti zašto osobe s pretilošću razvijaju bolesti jetre tipične za stariju dob, uključujući rak jetre, znatno ranije od prosjeka. Povećanje ITM-a za samo 2.7 bodova odgovara ubrzanju epigenetske dobi jetre za čak deset godina.
Srce
U srčanom mišiću pretilost potiče mitohondrijske promjene karakteristične za starenje. Mitohondriji su energetske centrale svake stanice, posebno važne u srčanom mišiću – jer srce nikad ne staje. Pretilost oštećuje njihovu funkciju: smanjuje im radni kapacitet, remeti strukturu i narušava sposobnost da proizvode energiju. Rezultat je srce koje stari brže nego što bi trebalo – i koje je podložnije bolestima.
Mozak
Istraživanja su pokazala smanjenu gustoću sive tvari u hipokampusu – dijelu mozga ključnom za pamćenje i prostornu orijentaciju – i malom mozgu, koji koordinira ravnotežu i motoriku, kod mladih pretilih odraslih osoba. Uz to, u njihovoj su krvi pronađeni povišeni biomarkeri živčanog oštećenja, što sugerira da pretilost može ubrzati kognitivni pad i povećati rizik od demencije već u mlađoj odrasloj dobi.
Možemo li utjecati na ubrzano starenje uzrokovano pretilošću?
Dobra vijest jest da biološko starenje nije jednosmjerna cesta. Istraživanja pokazuju da intervencije za gubitak tjelesne mase mogu usporiti ubrzano epigenetsko starenje povezano s pretilošću što znači da promjene u načinu prehrane i tjelesnoj masi imaju mjerljiv učinak ne samo na kilograme, nego i na to koliko brzo tijelo stari.
Gubitak samo pet do 10 posto tjelesne mase poboljšava biomarkere biološke dobi. Nije potrebna dramatična transformacija – dovoljan je pomak u pravom smjeru, uz pravu podršku.
Svačiji put do željene težine je drugačiji
Preuzmi Meddox, odaberi paket s uključenom terapijom prema svojim potrebama i kreni sigurno, uz podršku stručnjaka. Za narudžbe kroz Meddox gratis konzultacije nutricionista.
