Prema nizu istraživanja koje je konzultantska tvrtka Kearney provela tijekom 2021. i 2022., čak 76% ljudi doživjelo je takozvani burnout na radnom mjestu.

Iscrpljuje li vas posao? Osjećate strah ili vam je mučno od pomisli da morate otići na radno mjesto? Ili ste došli do točke u kojoj jednostavno više ne marite za svoj posao? Ako je tako, možda doživljavate izgaranje - vrstu iscrpljenosti povezane s poslom koja se može proširiti na druga područja vašeg života. Posao nije jedino mjesto na kojem je moguće "izgorjeti" od previše stresa i pritiska.  

Što je to "burnout"?

Burnout ili sindrom izgaranja je vrsta iscrpljenosti do koje dolazi kada se suočavate s dugotrajnim stresom koji na kraju rezultira teškim fizičkim, mentalnim i emocionalnim umorom. 

Izraz "burnout" relativno je nov izraz, prvi ga je 1974. skovao Herbert Freudenberger u svojoj knjizi "Izgaranje: visoka cijena visokih postignuća" te ga definirao kao izumiranje motivacije ili poticaja, osobito kada nečija predanost cilju ili odnosu ne daje željene rezultate.

Osim s poslom, s kojim ga obično povezujemo, burnout može biti povezan s bilo kojim drugim područjem života u kojem se predugo suočavate s previše stresa, kao što je suočavanje s problemima skrbi, odnosa, roditeljstva ili financijskih izazova.

Simptomi sindroma izgaranja

Sagorijevanje nije psihološki poremećaj koji se može dijagnosticirati, ali to ne znači da ga ne treba shvatiti ozbiljno. Osjećaj izgaranja može pridonijeti mentalnim zdravstvenim stanjima kao što su tjeskoba i depresija, a kontinuirani stres koji doživljavate može uzeti ogroman danak i za vaše fizičko i mentalno zdravlje.

Simptomi izgaranja uključuju osjećaj iscrpljenosti, praznine i nesposobnosti nošenja sa svakodnevnim životom. U ekstremnim slučajevima te ako se ne tretira, sindrom izgaranja može otežati i svakodnevno funkcioniranje. Simptomi izgaranja mogu utjecati na vas i fizički i psihički.

Fizički simptomi burnouta

Kada doživite izgaranje, tijelo će vam to sasvim sigurno signalizirati. Istraživanja pokazuju da neki od najčešćih simptoma tjelesnog izgaranja uključuju:

• Probavni problemi

• Visok krvni tlak

• Loša imunološka funkcija (češće obolijevanje)

• Glavobolje koje se ponavljaju

• Problemi sa spavanjem

Budući da je izgaranje uzrokovano kroničnim stresom, korisno je biti svjestan kako stres općenito utječe na tijelo. Prisustvo kroničnog stresa u vašem životu ne znači nužno da izgarate, međutim, kronični stres koji se ne rješava na kraju može dovesti do izgaranja.

Kronični stres može se fizički osjetiti u smislu više bolova, niske razine energije i promjena u apetitu. Povezan je sa širokim rasponom negativnih zdravstvenih komplikacija i ishoda, uključujući bolesti srca, promjene težine, depresiju, visoki krvni tlak i sindrom iritabilnog crijeva. 

Istraživači su također povezali poremećaje povezane sa stresom s povećanim rizikom od smrti.

Simptomi mentalnog sagorijevanja 

Osim fizički, sagorijevanje također na nas utječe mentalno i emocionalno. Evo nekih od najčešćih mentalnih simptoma sagorijevanja:

• Problemi s koncentracijom

• Depresivno raspoloženje

• Osjećaj bezvrijednosti

• Gubitak interesa ili zadovoljstva

• Suicidalne misli

Ako se pronalazite u ovim simptomima, svakako potražite pomoć što prije. Traženje pomoći je važno jer osobe koje doživljavaju izgaranje mogu biti izložene većem riziku od razvoja depresije.

Razlika između depresije i burnouta

Sagorijevanje dijeli simptome s nekim psihičkim stanjima, poput depresije. Simptomi depresije također uključuju gubitak interesa za stvari, osjećaj beznađa, kognitivne i fizičke simptome, kao i misli o samoubojstvu. 

Ključne razlike između depresije i burnouta su gdje i kada osjetite simptome. Simptomi sagorijevanja uglavnom su usmjereni na posao (ili određeni izazov s kojim se suočavate), dok depresija utječe na sva područja vašeg života.

Ako ste depresivni, doživjet ćete negativne osjećaje i misli o svim aspektima života, ne samo na poslu.

Čimbenici rizika

Osobe koje rade u određenim stresnim profesijama - kao, primjerice, liječnici i medicinske sestre - mogu imati veći rizik od sagorijevanja, no rad na visokostresnom radnom mjestu ne dovodi uvijek do izgaranja. Ako dobro upravljate stresom i imate podršku bližnjih, možda nećete doživjeti posljedice.

Stres koji pridonosi sagorijevanju uglavnom potječe od posla, ali stresori iz drugih područja života također mogu povećati te razine. Na primjer, osobine ličnosti i obrasci mišljenja kao što su perfekcionizam, neuroticizam i pesimizam mogu pridonijeti stresu koji osjećate.

Ostali čimbenici koji mogu doprinijeti sagorijevanju uključuju:

• Loša komunikacija s poslodavcem

• Nejasnoća vaše uloge ili dužnosti na radnom mjestu

• Veliki pritisak i kratki rokovi

• Osjećaj gubitka kontrole nad svojim životom ili poslom

• Loši odnosi s nadređenim ili kolegama 

• Pretjerano opterećenje ili očekivanja

• Radite predugo bez dovoljno vremena za odmor

• Pretjerano dosadan ili stresan posao

• Nedostatak sna

• Nedostatak socijalne podrške

• Nedostatak priznanja za vaš trud

• Loša ravnoteža između posla i privatnog života

Kako spriječiti i liječiti izgaranje?

Iako izraz "izgaranje" sugerira da bi to moglo biti trajno stanje, ono je reverzibilno. Ako se osjećate iscrpljeno, možda ćete morati napraviti neke promjene u svom radnom okruženju.

Ovo su neki savjeti i tehnike koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma stresa i nošenju s izgaranjem: 

• Razgovarajte o problemima na poslu s odjelom za ljudske resurse vaše tvrtke ili svojim nadređenim

• Istražite manje stresne pozicije ili zadatke unutar svoje tvrtke

• Redovito radite pauze

• Usvojite tehnike za prakticiranje svjesnosti poput meditacije ili vježbi disanja

• Hranite se zdravo

• Puno vježbajte

• Prakticirajte zdrave navike spavanja

• Razmislite o odlasku na godišnji odmor

Važno je napomenuti da će kratkotrajni odmor osobama koje se suočavaju s burnoutom pružiti privremeno olakšanje, međutim, tjedan dana godišnjeg odmora neće biti dovoljne da pobijedite izgaranje. 

Socijalna podrška je također krucijalna, a ona može doći iz najrazličitijih izvora uključujući kolege s posla, prijatelje, obitelj i stručnjake za mentalno zdravlje.