02.09.2024
Kao i u ostatku svijeta, one su i u Hrvatskoj jedan od najvećih javnozdravstvenih problema: čak 23% svih prijevremenih smrti u Hrvatskoj je uzrokovala neka kardiovaskularna bolest, kao i 39% sveukupne smrtnosti. A iako je riječ o vrlo raširenom problemu, još uvijek postoji niz mitova o kolesterolu.
Mnogo se govori o visokom kolesterolu, no nije svaki kolesterol loš.
Kolesterol lipoproteina niske gustoće (LDL) nazivamo "lošim" kolesterolom, a nažalost, taj oblik čini većinu kolesterola u našem tijelu. LDL kolesterol se može zalijepiti za stijenke krvnih žila, a nakupljeni plak može povećati rizik od bolesti srca i moždanog udara.
Međutim, postoji i kolesterol lipoproteina visoke gustoće ili HDL kolesterol, koji je nazivamo "dobrim" kolesterolom. Za razliku od LDL kolesterola, HDL apsorbira taj "loš" kolesterol i odvodi ga u jetru, gdje se prerađuje. Na taj HDL smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Vodi aktivnu brigu o svom zdravlju
Znaš li da uz pomoć aplikacije Meddox možeš pratiti kretanje vrijednosti laboratorijskih parametara, pa tako i vrijednosti HDL i LDL kolesterola kroz vrijeme i tako u pravom trenutku uočiti odstupanje od referentnih vrijednosti? Besplatnu aplikaciju preuzmi na Google Playu, u App Storeu ili na linku.
Iako je uvriježeno mišljenje da hrana s visokim udjelom kolesterola povećava rizik od srčanog i moždanog udara, nova istraživanja donose neke nove spoznaje.
Naime, brojne namirnice bogate kolesterolom, poput crvenog mesa i mliječnih proizvoda, također sadrže i puno masnih kiselina povezanih s bolestima srca. Međutim, novo istraživanje ističe da hrana s visokim kolesterolom koja nema puno masnoće kao što su jaja, ne doprinosi srčanim bolestima.
Iako većina ljudi s visokim kolesterolom nema simptoma, postoji mali broj ljudi kod kojih se javljaju vidljivi znakovi da nešto nije u redu. U pitanju su uglavnom osobe koje imaju obiteljsku povijest hiperkolesterolemije kod kojih se mogu javiti masne naslage po cijelom tijelu ili ksantelazme, dobroćudne žućkaste tvorbe na ili u blizini očnih vjeđa. Međutim, činjenica je da je jedini način za saznati kolike su razine kolesterola u organizmu analiza krvi.
Osobe do 20 godina starosti treble bi provjeravati razine kolesterola u krvi svakih četiri, pet godina, a osobe starije od 45 jednom godišnje ili jednom u dvije godine. Razine kolesterola u krvi s godinama rastu, a s njima i kardiovaskularni rizik. Ako imate obiteljsku povijest visokog kolesterola ili drugih stanja poput dijabetesa, trebali biste razgovarati sa svojim liječnikom o tome trebate li češće pretrage.
Visoki kolesterol i kardiovaskularne bolesti nisu zdravstveni problem rezerviran za muškarce, od njih jednako često obolijevaju i žene. Štoviše, u 2020. godini je u Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti umrlo 22 886 osoba, od čega je 57.4 % umrlih žena.
Kod žena, k tome, rizik od od kardiovaskularnih bolesti, a pogotovo kada govorimo o moždanom udaru, raste nakon menopauze.
Količina i vrsta masti koje konzumiramo utječu na razine kolesterola. Naime, konzumiranje puno zasićenih i trans masti kakve nalazimo u prerađenoj, zaslađenoj i/ili prženoj hrani, gotovim pekarskim proizvodima, mesu i suhomesnatim proizvodima.
Ako pokušavate sniziti razinu kolesterola, potrudite se da ne više od šest posto dnevnog unosa kalorija dolazi iz zasićenih masti. Preporučeni unos trans masti je manje od jedan posto ukupnog dnevnog energetskog unosa.
Dijeta i tjelovježba su važni, no većini ljudi koji imaju ozbiljnijih problema s kolesterolom lijekovi su prijeko potrebni.
Ako imate obiteljsku povijest visokog kolesterola, dijabetes tipa 2 ili neku kardiovaskularnu bolest, vjerojatno ćete trebati lijekove za snižavanje kolesterola - statine.
Iako pretile osobe i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju značajno veću vjerojatnost za imati povišene masnoće u krvi, visok kolesterol nije rezerviran samo za njih. Ljudi bilo koje težine i razine tjelesne aktivnosti mogu imati visok kolesterol.
Ako imate visok kolesterol, LDL kolesterol možete smanjiti zdravom prehranom, tjelovježbom i lijekovima.
Određene promjene u načinu života, poput prestanka pušenja i ograničenje konzumacije alkohola također pomažu.
Ostali članci