Makularna degeneracija, poznata i kao senilna makularna degeneracija (eng. ARMD – age-related macular degeneration), kronična je degenerativna bolest stražnjeg dijela mrežnice – žute pjege ili makule.

Ovo područje je odgovorno za centralni vid, prepoznavanje lica, čitanje i razlikovanje detalja. Proces starenja i drugi čimbenici dovode do oštećenja makule i gubitka vidne oštrine. Incidencija značajno raste nakon 65. godine života, a etiologija je multifaktorijalna: genetski, metabolički i okolišni čimbenici utječu na promjene u makuli.

Vrste makularne degeneracije

Razlikujemo dvije glavne vrste makularne degeneracije:

• Suha (atrofična) ARMD (oko 85–90% slučajeva): polagano propadanje vida tijekom godina, napreduje polako uz postupni gubitak vidne oštrine. Potpuna sljepoća je rijetka, ali može doći do značajnog smanjenja kvalitete života.

• Vlažna ARMD (10-20% slučajeva): dovodi do brzog gubitka centralne vidne oštrine; bez liječenja može brzo dovesti do ozbiljnog gubitka vida. Uz suvremenu terapiju pacijenti mogu stabilizirati vidnu oštrinu.

Simptomi makularne degeneracije i znakovi koje ne smijete ignorirati

ARMD se obično otkriva često slučajno, jer početni simptomi mogu biti nenaglašeni.

Najčešći znakovi uključuju:

• zamućenje središnjeg vida,

• teškoće pri čitanju ili prepoznavanju lica,

• potrebu za jačim osvjetljenjem,

• tamne ili prazne točke (skotome) u središnjem vidnom polju,

• iskrivljenje ravnih linija,

• slabiju percepciju boja,

• nemogućnost fokusiranja,

• smanjen kontrast,

• spora adaptacija iz svijetlog u tamno.

Kako se dijagnosticira makularna degeneracija?

Dijagnozu makularne degeneracije postavlja oftalmolog kroz standardne postupke: ispitivanje vidne oštrine, Amsler test, pregled očne pozadine (fundusa), OCT (optička koherentna tomografija) – najvažnija metoda za uvid u strukturu makule i zlatni standard za praćenje i dijagnostiku obje vrste, te fluoresceinsku angiografiju.

Tko je u najvećem riziku od makularne degeneracije?

Rizik od ARMD raste kombinacijom genetskih, okolišnih i zdravstvenih čimbenika: dob je najjači čimbenik (preko 75 godina rizik naglo raste), genetska predispozicija (pozitivna obiteljska anamneza, specifične varijante gena), pušenje (udvostručuje do utrostručuje rizik i ubrzava napredovanje), kardiovaskularne bolesti (hipertenzija, ateroskleroza), povišene razine kolesterola, pretilost i sjedalački način života, spol (žene imaju nešto veću pojavnost, djelomično zbog duljeg životnog vijeka), izloženost UV svjetlu (dugoročno) te loša prehrana siromašna antioksidansima.

Koliko često rizične osobe trebaju na preventivne preglede?

Osobe starije od 55 godina bez simptoma, ali s rizičnim faktorima, trebaju na pregled jednom godišnje. Osobama starijim od 65 godina preporučuje se pregled jednom godišnje, čak i bez posebnih faktora rizika. Osobe s blagim promjenama na makuli kontroliraju se prema procjeni oftalmologa. Za sve kategorije korisno je samostalno testirati vid Amslerovom mrežicom jednom mjesečno.

Prognoza makularne degeneracije: Što pacijenti mogu očekivati?

Prognoza ovisi o vrsti AMD-a. Kod suhe AMD bolest sporo napreduje godinama; u ranoj fazi vid je stabilan, a u kasnoj fazi kada se razvije geografska atrofija dolazi do značajnog gubitka centralnog vida, dok periferni vid uglavnom ostaje očuvan. Kod vlažne AMD bez liječenja može brzo doći do ozbiljnog gubitka vida, ali uz suvremenu terapiju mnogi pacijenti mogu stabilizirati vid.

Preventivne mjere koje mogu smanjiti rizik ili usporiti progresiju

Uz prestanak pušenja kao najvažnije preventivne mjere za smanjenje rizika od bolesti, makularna degeneracija se u najvećoj mjeri kontrolira načinom života pa se tako preporučuje:

• Prehrana bogata antioksidansima: zeleno lisnato povrće, riba bogata omega-3 masnim kiselinama, orašasti plodovi

• Održavanje zdrave tjelesne težine

• Redovita tjelesna aktivnost

• Nošenje naočala za zaštitu od UV i plavog svjetla

• Kontrola kroničnih bolesti poput hipertenzije, dijabetesa, dislipidemije

• Redoviti oftalmološki pregledi, posebno nakon 60.godine

• Uzimanje suplementa koji sadrže lutein, zeaksantin, astaksantin, cink, bakar, vitamin C i vitamin E

Koliko ljudi ima makularnu degeneraciju u svijetu i u Hrvatskoj?

Prema velikim pregledima i metaanalizama, u 2020. procijenjeno je da globalno ima oko 196 milijuna ljudi s nekim oblikom AMD-a, a do 2040. predviđa se porast na 288 milijuna. To znači da je makularna degeneracija značajan globalni javno-zdravstveni problem s trendom rasta zbog starenja stanovništva. Ne radi se samo o "starim" osobama u smislu 80+, već i ljude iz dobi 60–75 mogu razviti AMD, što znači da je populacija u riziku prilično široka. Veliki broj slučajeva su oni s ranim ili umjerenim oblikom bolesti koji možda nemaju simptome – stoga službeni broj "oboljelih" vjerojatno podcjenjuje stvarnu učestalost oštećenja makule.

• Prema najnovijim podacima, udio stanovništva Hrvatske starog 65 i više godina trenutačno iznosi oko 23-24%.

• Prema projekcijama demografa, do 2050. godine udio stanovništva u dobi 65+ mogao bi porasti za oko 30 do 33%.

• Istovremeno, zbog smanjenja nataliteta i iseljavanja mladih, ukupni broj stanovnika se smanjuje, a struktura naglo stari što znači da će se i broj oboljelih od makularne degeneracije povećati.