Procjenjuje se da više od milijarda ljudi diljem svijeta ima neki oblik oštećenja vida koji se mogao prevenirati ili je barem djelomično izlječiv. Nažalost, otprilike 80 posto svih očnih bolesti u ranim fazama bolesti ne izaziva nikakve simptome pa tako većina ljudi prve znakove gubitka vida često zanemaruje ili pripisuje umoru ili starosti.

S druge strane, procjenjuje se i da se više od polovice slučajeva gubitka može spriječiti redovitim preventivnim pregledima i prepoznavanjem ranih simptoma očnih bolesti kao što su, primjerice, zamućenje vida, iznenadni gubitak vidnog polja ili osjetljivost na svjetlo.

S obzirom na to da otprilike 80 do 90 posto informacija iz okoline primamo očima, kvaliteta vida može biti presudna za kvalitetu života, ali i svakodnevnu sigurnost.

Koje su najčešći rani simptomi očnih bolesti koje ljudi često zanemaruju?

Jedan od najčešćih simptom koji ljudi obično zanemaruju su učestale glavobolje, a one mogu ukazivati na potrebu za korekcijom vida, ali i na povišen očni tlak. Gubitak perifernog vida također često prolazi neprimijećeno, a karakterističan je za glaukom. 

Povremeno ili stalno "zamućenje" vida može biti znak refrakcijskih grešaka i ukazivati na potrebu za naočalama, ali isto tako može biti znak ozbiljnih bolesti poput glaukoma, makularne degeneracije ili dijabetičke retinopatije. 

Plutajuće točkice i bljeskovi svjetla u vidnom polju su često benigni, ali mogu biti znak ablacije ili odvajanja mrežnice, hitnog i ozbiljnog te potencijalno osljepljujućeg stanja kod kojeg se mrežnica odvaja od podloge koja je hrani i održava funkcionalnom.

Iznenadna ili postepena promjena percepcije boja često se javlja kod bolesti optičkog živca i makularne degeneracije, najčešćeg uzroka gubitka vida u dobi iznad 55 godina.

Koje su najčešće očne bolesti koje mogu dovesti do gubitka vida, a u ranim fazama nemaju simptome?

Tri su "tihe" bolesti koje mogu uzrokovati gubitak vida, a svakako najtipičnija od njih je glaukom koji u ranoj fazi ne pokazuje nikakve simptome - nema boli, primjetnog zamućenja ni crvenila. Nažalost, kada se pojave prvi simptomi, dio vidnog polja već je trajno izgubljen.

Slična je situacija i s dijabetičkom retinopatijom, kroničnom komplikacijom šećerne bolesti kod koje povišene razine šećera u krvi oštećuju sitne krvne žile mrežnice, a koja godinama može biti u potpunosti bez simptoma. Kada se simptomi pojave - zamućen vid ili "mrlje" - bolest je već uznapredovala. 

Posljednja je makularna degeneracija, bolest koja zahvaća makulu ili žutu pjegu, središnji dio mrežnice odgovoran za centralni vid, prepoznavanje detalja i boja. Početne promjene na žutoj pjegi (makuli) obično ne utječu odmah na centralni vid, a pacijenti primijete da nešto nije u redu tek kad dođe do značajnijih promjena u centralnom vidu kao što su iskrivljene linije i tamne mrlje.

Koji su simptomi odnosno problemi s vidom koji zahtijevaju hitnu obradu? 

Uz ozljedu oka, zbog koje je uvijek nužno potražiti hitnu oftalmološku pomoć, još su neke situacije zbog kojih je potrebna hitna intervencija: 

• Iznenadno pogoršanje ili gubitak vida koje može biti i bezbolno ukazuje na odvajanje mrežnice, vaskularnu okluzija, optički neuritis ili čak na TIA-u (tranzitorna ishemijska ataka) poznatu i kao "mini moždani udar".

• Bljeskovi svjetla i nagli porast plutajućih mrljica odnosno "munje" u oku ili nagla pojava "kiše crnih točkica" mogu biti znak raslojavanja staklastog tijela ili odvajanje mrežnice.

• Zavjesa ili sjena preko dijela vidnog polja je znak ablacije (odvajanja) mrežnice.

• Bolno crveno oko, odnosno jaka, duboka bol praćena mučninom ili povraćanjem ukazuje na akutni glaukom otvorenog ugla, upale šarenice i cilijarnog tijela te teški keratitis.

• Nagla pojava dvostruke slike (dvoslike) može biti znak neuroloških problema, moždanog udara ili paralize očnog mišića.

• Intenzivno crvenilo, gnojni iscjedak i smanjeni vid ukazuju na bakterijsku upalu spojnice i rožnice, posebno opasne kod osoba koje nose kontaktne leće.

Kako i koje kronične bolesti utječu na vid?

Brojna stanja mogu utjecati i na kvalitetu vida, a kada govorimo o kroničnim bolestima to su prvenstveno dijabetes i povišeni krvni tlak.

Kada govorimo o dijabetesu, najčešće komplikacije su: 

• Dijabetička retinopatija, najčešća i najopasnija komplikacija koja je u početnim fazama bez simptoma, a može rezultirati gubitkom vida. U pitanju je slabljenje krvnih žila u oku koje zbog toga postaju podložnije pucanju i krvarenju.

• Makularni edem je oticanje i raslojavanje slojeva u žutoj pjegi koje uzrokuje izmaglicu, iskrivljenje linija i gubitak centralnog vida.

• Dijabetičari također imaju povećan rizik za kataraktu i glaukom.

Najčešće komplikacije hipertenzije koje se odnose na vid su:

• Hipertenzivna retinopatija, pri čemu žile postaju tvrđe, a arterije uže što može uzrokovati krvarenje, oticanje u žutoj pjegi i trajno oštećenje vida.

• Okluzija arterije ili vene mrežnice, poznata i kao "moždani udar oka", ako se dogodi iznenada, dovodi do naglog gubitka vida.

• Optička neuropatija, poremećaj cirkulacije prema vidnom živcu uslijed hipertenzije.

Ovdje je važno istaknuti važnost redovitog mjerenja tlaka jer kontrola tlaka ne štiti samo srce, nego i naše oči.

Osim dijabetesa i hipertenzije i niz drugih bolesti može oštetiti vid. Autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa, lupusa ili Sjögrenovog sindroma mogu uzrokovati uveitis, upalu rožnice ili episkleritis. Bolesti štitnjače poput hipertireoze dovode do izbuljenja očiju, suhoće, dvostrukog vida, boli i oštećenja površine oka, a bubrežne bolesti povezane s poremećajem regulacije tekućine i krvnog tlaka mogu uzrokovati krvarenja na mrežnici. Visoke masnoće u krvi povećavaju rizik od začepljenja krvnih žila mrežnice, a neurološke bolesti mogu uzrokovati paralizu očnih mišića i posljedično pojavu duple slike.

Koji su rizični faktori za razvoj očnih bolesti i oštećenje vida? 

Postoje neki "univerzalni" rizični faktori koji povećavaju rizik od raznih oboljenja pa tako i od razvoja očnih bolesti kao što su pušenje, koje povećava rizik za makularnu degeneraciju, kataraktu i suho oko, zatim pretilost i metabolički sindrom, koji nose rizike povezane s dijabetesom, te starija životna dob u kojoj se značajno povećava rizik od pojave katarakte i makularne degeneracije.  

Uz to, određene bolesti očiju imaju i nasljednu komponentu, a tu govorimo o glaukomu, makularnoj degeneraciji, retinitis pigmentosi te distrofiji mrežnice.

Dugotrajno korištenje kortikosteroida povećava rizik od glaukoma i katarakte, a prekomjerna izloženost UV zračenju sa sobom nosi rizik za razvoj pterigija (vanjska mrena na oku) i katarakte, ali i neke tumore oka.

Povećavaju li kontaktne leće rizik od infekcija?

Da, osobe koje nose kontaktne leće moraju paziti na održavanje higijene leća jer one sa sobom nose rizik za pojavu bakterijskih upala koje mogu trajno oštetiti rožnicu.

Najčešće infekcije koje se viđaju kod osoba koje nose kontaktne leće su: 

• bakterijski keratitis,

• acanthamoeba keratitis, rijetka, ali ozbiljna upala rožnice oka uzrokovana amebom Acanthamoeba,

• gljivične infekcije. 

Također, nošenje kontaktnih leća može doprinijeti sindromu suhog oka te ožiljcima rožnice ako se infekcije ne liječe pravovremeno.

7 savjeta za zdrave oči za osobe koje nose kontaktne leće

1. Obavezno operite ruke prije stavljanja leća
2. Nikada ne spavajte s lećama, osim ako nisu strogo medicinski propisane za produženo nošenje
3. Ne izlažite leće vodi (tuširanje, bazen, more) jer tako povećavate rizik od zaraze acanthamoebom
4. Redovito mijenjajte spremnik i otopinu
5. Poštujte rok trajanja - i leća i otopine
6. Ako se pojavi crvenilo, bol ili maglovit vid odmah prestanite nositi leće i hitno se javite oftalmologu
7. Koristite umjetne suze ako se javlja suhoća očiju

Koje preventivne korake za očuvanje vida možemo poduzeti? 

Postoji niz preventivnih mjera koje možemo poduzeti da bismo zaštitili svoje oči i prevenirali bolesti i oštećenja i kako starimo. 

Pušači bi se svakako trebali otarasiti te štetne navike jer je pušenje jedan od najvećih modificirajućih rizika za makularnu degeneraciju. Važno je redovito kontrolirati šećer i tlak - to je ključno za sprječavanje dijabetičke retinopatije i hipertenzivnih promjena, kao i redoviti pregledi očiju, osobito nakon 40. godine života. Umjerena fizička aktivnost poboljšava cirkulaciju i zdravlje mrežnice.

Kao i kožu, i oči treba štititi od štetnog UV zračenja i to nošenjem kvalitetnih sunčanih naočala s UV400 zaštitom jer UV oštećenje povećava rizik od katarakte i makularne degeneracije. Također, kada radite na računalu pazite da su ekrani od vas udaljeni barem 60 centimetara i da koristite pravilo 20-20-20 (svakih 20 minuta 20 sekundi gledati u nešto udaljeno minimalno 6 metara odnosno 20 stopa). Isto tako, osvijestite treptanje pri radu za računalom. Kada čitate, održavajte dobru rasvjetu. Čitanje u mraku ne oštećuje oko, ali uzrokuje zamor i glavobolju.

I kvalitetna prehrana je ključna za održavanje zdravlja očiju. Redovito konzumirajte namirnice bogate luteinom i zeaksantinom (špinat, kelj, blitva), omega-3 masnim kiselinama (losos, sardine, orasi), vitaminom C, vitaminom E i cinkom (citrusi, bademi, sjemenke, integralne žitarice). Ovi nutrijenti, naime, dokazano pridonose zdravlju mrežnice, posebno u starijoj dobi.