Da, unatoč tome što nas se redovito podsjeća da "pijemo više vode", s hidratacijom je moguće i pretjerati. Iako se ne događa baš često - jer, statistički, nas većina pije značajno manje vode nego što bismo trebali - vodom se moguće i otrovati.
Kao i s većinom drugih stvari, “više” ne znači uvijek nužno i “bolje”. Kada u organizam unesemo previše vode, više vode nego što nam je fiziološki potrebno, govorimo o prekomjernoj hidrataciji. Voda nam je ključna za preživljavanje i održavanje tjelesnih funkcija, no unesena u prevelikim količinama, može biti i opasna po život.
Koliko mi dnevno treba vode?
Iako se osam čaša vode često spominje kao preporučena dnevna doza unosa vode u organizam, istina je da ne postoji neki univerzalni standard. Svaki je organizam različit i u skladu s tim ima različite potrebe za vodom, a neki prosjek je dvoje do dvije i pol litre dnevno.
Također, jedan od faktora koji utječu na dnevne potrebe za vodom je i spol. Naime, muškarci, s obzirom na to da uglavnom imaju veću mišićnu masu, a samim time i veću količinu vode u organizmu od žena, trebaju i unositi nešto veću količinu vode od žena. Osim toga, hormonske fluktuacije kod žena, osobito tijekom menstruacije i trudnoće, mogu utjecati na ravnotežu tekućine i potrebe za hidratacijom. Trudnice i dojilje često trebaju više vode kako bi podmirile dodatne potrebe svojih tijela.
Važno je imati na umu da ispijanje čaše vode nije jedini način na koji ona ulazi u naš organizam. Vodu konzumiramo i dok pijemo kavu, čaj ili smoothie, pa čak i putem hrane – pogotovo ako govorimo o namirnicama u kojima je postotak vode visok, kao što je većina svježeg voća i povrća. Procjenjuje se da čak 22 posto potrebnih količina vode zapravo unosimo putem hrane. I da, moguće je i “pojesti” previše vode.
Simptomi prekomjerne hidratacije
Pijenje previše vode može poremetiti ravnotežu elektrolita, uzrokujući stanje koje se naziva hiponatrijemija. U hiponatrijemiji, količina natrija u krvi postaje opasno niska, što može rezultirati paletom neželjenih simptoma koji pogađaju različite sustave organa.
Probavne poteškoće
Mučnina i povraćanje su među prvim znakovima da imate previše tekućine u probavnom sustavu.
Utjecaj na mozak
Preopterećenje tekućinom može utjecati na vaš živčani sustav te izazvati simptome kao što su:
- Zbunjenost
- Dezorijentiranost ili moždana magla
- Umor
- Glavobolja
- Razdražljivost
- Mučnina
- Napadaji
- Povraćanje
Utjecaj na kardiovaskularno zdravlje
Prevelika količina tekućine u organizmu može dovesti do preopterećenja srca te uzrokovati simptome kao što su:
- Kongestivno zatajenje srca (u teškim slučajevima)
- Oteklina ili edem
- Hipertenzija
- Ubrzan ili nepravilan rad srca
- Kratkoća daha
Problemi u radu bubrega
Uloga bubrega je uklanjanje toksina, otpada i viška tekućine iz organizma, a njihovo preopterećenje može se manifestirati kao:
- Pojačano mokrenje
- Neravnoteža elektrolita
- Hiponatrijemija (niska razina natrija)
- Hipermagnezijemija (previsoke razine magnezija)
Koje su potencijalne posljedice pretjerane hidracije?
Do pretjerane hidratacije dolazi kada konzumiramo više tekućine nego što to naše tijelo može procesuirati i eliminirati putem urina, znoja i drugih tjelesnih procesa. Mnogo je mogućih uzroka i čimbenika rizika za prekomjernu hidraciju.
Jedna od najvećih opasnosti kada je pretjerana hidratacija u pitanju odnosi se na neravnotežu elektrolita. Naime, znojenje, proljev ili povraćanje mogu dovesti do gubitka elektrolita koji se ne mogu nadoknaditi samo unosom vode – tako samo doprinosimo neravnoteži elektrolita.
Čimbenici rizika
U određenim situacijama prisutan je povećani rizik od prekomjerne hidratacije, uključujući:
- Intenzivna fizička aktivnost: kombinacija intenzivnog fizičkog napora i značajnog unosa tekućine mogu dovesti do hiponatrijemije.
- Poremećaji rada bubrega: zatajenje bubrega ili sindrom neodgovarajućeg antidiuretskog hormona (SIADH), poznat i kao Schwartz-Bartterov sindrom, uzrokuje zadržavanje tekućine u organizmu i snižavanje razine natrija u krvi razrjeđivanjem.
- Primjena određenih lijekova: pojedini lijekovi mogu utjecati na ravnotežu tekućina i povećati rizik od prekomjerne hidratacije.
- Dob: dojenčad i starije odrasle osobe osjetljive su na prekomjernu hidraciju zbog dobnih faktora koji utječu na regulaciju tekućine i percepciju žeđi.
Što ako popijem previše vode?
Ako osjetite simptome prekomjerne hidracije poput mučnine, glavobolje ili zbunjenosti, odmah prekinite s konzumacijom tekućine i bez odlaganja potražite liječničku pomoć.
Naime, u težim slučajevima hiponatrijemije koja je posljedica prekomjerne konzumacije vode, potrebna je hitna medicinska intervencija te žurna nadoknada elektrolita.
Najbolji savjet za optimalnu hidrataciju jest slušati svoje tijelo i što veću količinu vode u organizam unositi u njezinom originalnom obliku – u obliku tekućine.
