Za većinu ljudi krvna grupa je tek jedan zanimljiv podatak, međutim, novija istraživanja pokazuju da krvna grupa može utjecati na povećani odnosno smanjeni rizik od zaraze korona virusom, rizik od dobivanja moždanog udara i niz drugih faktora. Točan sastav krvi razlikuje se od osobe do osobe, a upravo je razlika u strukturi ono što čini nečiju krvnu grupu. 

Iako postoje i druge metode klasifikacije, najpoznatiji sustav za grupiranje krvnih grupa je ABO sustav, kao i rezus faktor koji može biti pozitivan ili negativan. Krvna grupa pojedinca ovisi o tome koje je gene naslijedio od roditelja. Unutar AB0 grupe postoje četiri glavne kategorije: A, B, O i AB.

Od čega se sastoji krv?

Glavne komponente krvi su:

• Crvena krvna zrnca (eritrociti), koja prenose kisik po tijelu

• Bijela krvna zrnca (leukociti), koja igraju ključnu ulogu u imunitetu

• Plazma, žućkasta tekućina koja sadrži proteine ​​i soli

• Trombociti, koji omogućuju zgrušavanje

Krvnu grupu nasljeđujemo od roditelja, a ona ovisi o tome koji se antigeni nalaze na površini crvenih krvnih stanica.

Što su antigeni?

Antigeni su tvari koje, unesene u tijelo čovjeka ili životinje, potiču organizam na stvaranje posebnih protutijela (antitijela). Antigeni su molekule, mogu biti proteini ili šećeri, a u krvi imaju različite funkcije uključujući:

• Transport drugih molekula u stanicu i iz nje

• Održavanje strukture crvenih krvnih stanica

• Otkrivanje neželjenih stanica koje bi mogle uzrokovati bolest

Koje sve krvne grupe postoje?

Za klasifikaciju krvnih grupa koriste se dvije vrste antigena; ABO antigeni i Rh antigeni.  

Slovo, odnosno broj krvne grupe ovisi o tri antigena koja nalazimo na crvenim krvnim zrncima. Prva dva antigena se zovu antigen A i antigen B. Osoba koja nema niti A niti B antigene, ima krvnu grupu 0. Treći antigen je Rh faktor ili rezus faktor. Ako je Rh faktor prisutan na eritrocitima, osoba je Rh pozitivna, ako ne onda je negativna - otud plus i minus uz krvnu grupu.

Razlikujemo osam krvnih grupa:

• 0 +

• 0 - 

• A+

• A-

• B+

• B-

• AB+

• AB-

Krvna grupa 0- je krvna grupa bez antigena zbog čega se smatra univerzalnim donorom i kompatibilna je sa svim ostalim krvnim grupama. S druge strane, krvna grupa AB+ ima i antigene A i B i antigen Rh, vrlo je rijetka i ima je otprilike dva posto svjetskog stanovništva.

Jedina rjeđa krvna grupa jest AB-, a nju ima manje od jedan posto stanovništva. Najčešća je, pak, krvna grupa 0+, tu krvnu grupu ima više od 35 posto svjetskog stanovništva, a najveći postotak Europljana ima krvnu grupu A.

Zašto su krvne grupe važne?

Zašto je važno da se pri transfuziji ili doniranju organa krvne grupe donora i primatelja poklapaju? Upravo zbog antigena: ako osoba dobije krivu krvnu grupu, njezin će imunološki sustav napasti doniranu krv, umjesto da ju prihvati kao svoju. Rezultat toga može biti zatajenje bubrega ili šok, a u rijetkim slučajevima, ishod može biti i fatalan. 

Rh faktor zapravo i nije pretjerano važan za zdravlje pojedinca, osim kod prve trudnoće. Velika većina ljudi, njih čak 85 posto, je Rh pozitivna. Iako su krvotok majke i djeteta odvojeni, u određenim okolnostima u trudnoći ili pri porođaju moguće je da dođe do miješanja krvi fetusa s majčinom krvi. Ako je majka Rh negativna, a dijete Rh pozitivno, majčin će imunološki sustav prepoznati djetetove stanice i reagirati na njih: razvit će antitijela. Ovaj proces se naziva senzibilizacija. Dospiju li, pak, ta antitijela u krvotok djeteta, počet će uništavati djetetova crvena krvna zrnca što može biti vrlo opasno za dijete.