Iako bismo o nutritivno bogatoj, uravnoteženoj prehrani i održavanju zdrave tjelesne mase trebali razmišljati čitave godine, većina na svoj fizički izgled pa tako i na prehranu počinje obraćati pažnju tek s porastom temperatura i približavanjem godišnjih odmora. Međutim, broj manji konfekcijski broj ne bi trebao biti jedina, a ni glavna motivacija za gubitak suvišnih kilograma.

Što je krono prehrana?

Održavanje optimalne tjelesne mase povezano je s nizom zdravstvenih benefita, a i sve je veći broj istraživanja koja dokazuju da je osim toga što jedemo, važno i kada jedemo. Naime, konzumacija hrane tijekom vremenski ograničenog razdoblja može imati pozitivan učinak na zdravlje i smanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti kao što su dijabetes i hipertenzija. Takav način prehrane zovemo krono prehrana.

Krono prehrana se temelji na utjecaju koji hrana ima na organizam u kontekstu cirkadijalnog ritma našeg tijela. Cirkadijalni ritam - unutrašnji sat našeg tijela - upravlja ciklusom fizioloških i bioloških procesa kao što su spavanje, temperatura tijela, mentalna budnost. Osim što pomaže u prevenciji kroničnih bolesti, krono prehrana ima i pozitivan učinak na kontrolu tjelesne mase i razine šećera u krvi, kao i na krvni tlak. 

Koja je razlika između povremenog posta i krono prehrane?

Pojednostavljeno, krono prehrana se svodi na smanjenje vremenskog okvira u kojem jedemo. Ako doručkujete u sedam ujutro, a večerate u osam sati navečer, cilj je smanjiti prozor u kojem jedete s 13 na 10 ili 11 sati. Iako zvuči kao da se radi o povremenom postu (intemittent fasting), krono prehrana ima drugačiju filozofiju. Dok povremeni post ograničava vremenski prozor unutar kojeg se jede što nerijetko znači i preskakanje obroka, pobornici krono prehrane smatraju da je takav tip restrikcije štetan i da treba jesti u skladu sa svojim unutarnjim satom i održavati normalan cirkadijalni profil tijekom čitavog dana. 

Izbjegavajte kasnonoćne obroke

Jedno od ključnih pravila filozofije krono prehrane je izbjegavanje kasnonoćnih obroka. Studija koju je grupa znanstvenika provela na više od 400 ljudi pokazala je da su osobe koje su posljednji obrok imale ranije u danu izgubile više kilograma od onih koje su posljednji obrok imale kasnije u danu - unatoč tome što su konzumirale gotovo identičnu hranu, imali slične razine tjelesne aktivnosti i spavali jednaku količinu sati. 

Tu pojavu objašnjavaju - hormonima. Naime, svaki put kad nešto pojedemo, tijelo pokreće hormonalni odgovor, a ako jedemo u razdoblju kada ne trošimo mnogo energije, povećavam glad i petit. Štoviše, konzumiranje hrane u kasnonoćnim satima povezano je s poremećajima u radu metabolizma - ako zadnji obrok u danu jedemo ranije, postići ćemo zdraviju razinu šećera u krvi, što može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa i pretilosti. 

Kako mogu uvrstiti elemente krono prehrane u svoj režim?

Naravno, nije uvijek moguće izbjeći kasnovečernji obrok, no kontinuirano grickanje prije spavanja ili preskakanje ručka radi obilne večere nepovoljno utječe na zdravlje. Velika prednost krono prehrane je da je njezin koncept vrlo jednostavan i da je elemente ovakvog tipa prehrane lako uklopiti u svakodnevni život. 

• Dovedite svoj ritam spavanja u red i držite ga se, jer upravo o vremenu kad se budimo i kada idemo spavati ovise i naši obroci. Pokušajte odlaziti na spavanje i buditi se svaki dan u podjednako vrijeme, pritom pazeći i na količinu sna - premalo sna može ostaviti teške posljedice na organizmu. 

• Pokušajte uspostaviti idealan vremenski okvir za redovite obroke. Ako je moguće, pokušajte doručkovati kasnije, a večerati ranije.

• Ako već morate jesti kasno navečer, izbjegavajte ugljikohidrate i masnu hranu. Umjesto toga, odlučite se za proteine

Iako je provedena već velika količina studija koja govore u prilog krono prehrani, potrebno je provesti dodatna istraživanja da bi se, osim onoga što jedemo, i vrijeme kada jedemo moglo smatrati znanstveno dokazanim elementom zdrave i uravnotežene prehrane.