Demencija je u porastu na čitavom svijetu, od nje pati čak 24 milijuna ljudi diljem svijeta, a očekuje se da će, samo ove godine, taj iznos porasti za još tri milijuna. Čak trećina ljudi starijih od 85 godina boluje od nekog tipa demencije. 

Također, danas znamo da demencija nije normalan dio starenja, već simptom bolesti, kao i da postoje određeni koraci koje možemo poduzeti da bismo spriječili njezin razvoj.  

U ovom članku doznajte: 

• Što je demencija

• Koje vrste demencije razlikujemo 

• Prevencija demencije

Što je demencija?

Demencija je gubitak kognitivnih sposobnosti - razmišljanja, pamćenja i donošenja zaključaka -  do te mjere da ometa svakodnevni život i aktivnosti osobe. Neki ljudi s demencijom ne mogu kontrolirati svoje emocije i njihove se osobnosti mogu promijeniti. 

Demencija varira u težini od najblažeg stadija, kada tek počinje utjecati na kognitivne funkcije, do najtežeg stadija, kada osoba mora u potpunosti ovisiti o drugima i za najosnovnije aktivnosti svakodnevnog života kao što je hranjenje.

Sve do 20. stoljeća demencija je bila relativno rijetka pojava - s obzirom na to da su ljudi u predindustrijskom društvu rijetko kad doživljavali duboku starost - a tek je sedamdesetih godina ovog stoljeća opisana kao pojava kakvu je poznajemo danas. 

Koje vrste demencije razlikujemo? 

Prema nekim izvorima, do danas je opisano više od 100 vrsta demencije, drugi ističu da je tipova više od 200, dok treći smatraju da je oblika i podtipova demencije čak 400. Ovo su samo neki od njih: 

Alzheimerova bolest

Iako se oko broja vrsta ne mogu usuglasiti, ono u čemu se svi stručnjaci slažu jest da je najčešći oblik demencije Alzheimerova bolest. Čak 60 do 80% ljudi s demencijom zapravo boluje od Alzheimerove bolesti. 

Simptomi bolesti su u početku su blagi i pogoršavaju se s godinama, a uključuju:

• Zbunjenost po pitanju dana ili godine te mjesta na kojem se nalazite

• Problemi s govorom ili pisanjem

• Gubljenje stvari 

• Promjene raspoloženja i osobnosti

• Loše procjenjivanje situacije u kojoj se nalazite 

Vaskularna demencija

Vaskularna demencija razlikuje se od demencije u Alzheimerovoj bolesti po početku, kliničkim značajkama i daljnjem tijeku. Preduvjet za razvoj ovakve demencije je teži moždani udar ili više manjih, “tihih” moždanih udara koji mogu proći neprimijećeno.

Simptomi ovise o tome koji je dio mozga zahvaćen moždanim udarom, a vaskularna demencija češće počinje s lošom prosudbom ili problemima u planiranju, organiziranju i donošenju odluka.

Ostali simptomi mogu uključivati:

• Problemi s pamćenjem koji ometaju svakodnevni život

• Problemi s govorom ili razumijevanjem govora

• Problemi s prepoznavanjem prizora i zvukova koji su nekad bili poznati

• Zbunjenost i uznemirenost

• Promjene u osobnosti i raspoloženju

• Problemi s hodanjem i česti padovi

Demencija Lewyevih tjelešaca

Lewyjeva tjelešca su mikroskopske naslage proteina koje se stvaraju u mozgu nekih ljudi. Kod osoba koje su razvile Lewyjevu demenciju, stvorile su se naslage u dijelu mozga koji nazivamo korteks.

Simptomi uključuju:

• Problemi s jasnim razmišljanjem, donošenjem odluka ili držanjem koncentracije

• Problemi s pamćenjem

• Vizualne halucinacije

• Neuobičajena pospanost tijekom dana

• Problemi s kretanjem, uključujući drhtanje, usporenost i probleme s hodanjem

Miješana demencija

Kombinacija dva tipa demencije, najčešće Alzheimerove bolesti u vaskularne demencije.

Frontotemporalna demencija

Skupina demencija koje nastaju kao posljedica nasljednih ili spontanih poremećaja koji uzrokuju degeneraciju frontalnog i temporalnog režnja mozga.

Simptomi uključuju:

• Promjene osobnosti i ponašanja

• Iznenadni nedostatak inhibicija u privatnim i društvenim situacijama

• Problemi s pronalaženjem pravih riječi za stvari tijekom govora

• Problemi s kretanjem poput drhtavice, problema s ravnotežom i grčenja mišića

Rano otkrivanje simptoma važno je jer se neki uzroci mogu uspješno liječiti, no u mnogim je slučajevima uzrok demencije nepoznat i ne može se učinkovito tretirati. Ipak, dobivanje rane dijagnoze može pomoći u upravljanju stanjem i planiranju. U ranim fazama demencije, ljudi mogu nastaviti sa svojim svakodnevnim aktivnostima, no kako bolest napreduje, i oboljeli i njihovi bližnji će morati usvojiti nove obrasce ponašanja kako bi se lakše prilagodili novonastaloj situaciji.

Prevencija demencije

Dok se zaboravljivost i problemi s razmišljanjem najčešće javljaju kod osoba starijih od 60 godina, istraživanja otkrivaju da bolest počinje stvarati promjene u mozgu mnogo, mnogo ranije.

Studija objavljena 2017. u časopisu JAMA Neurology istražila je odnos između pušenja, dijabetesa i povišenog krvnog tlaka i šansi za razvoja demencije tijekom 25 godina. Analizom medicinskih podataka gotovo 16 tisuća ljudi, otkriveno je da osobe srednjih godina s visokim krvnim tlakom imaju čak 25% veće šanse za razvoj demencije, a one s dijabetesom čak 80%. 

S obzirom na to da ne znamo što uzrokuje demenciju, ne znamo ni točno kako je prevenirati, no ono što je sigurno jest da donošenje zdravih odluka u četrdesetima i ranije može utjecati na rizik od razvoja demencije. 

• Kontrolirajte visoki krvni tlak

• Prestanite pušiti

• Postignite i održavajte zdravu težinu

• Više se krećite

Također, usamljenost je jedan od najvećih rizičnih faktora za razvoj demencije - društvena izolacija povezana je s 28% većim rizikom od razvoja demencije. Provodite što je više vremena moguće s obitelji i prijateljima i tako zaštitite svoj mozak od kognitivnog propadanja.