HbA1c nalaz: Što govori o predijabetesu i riziku od dijabetesa

Nalaz HbA1c obično se radi u sklopu redovitog sistematskog pregleda krvi ili u situacijama kada liječnik želi provjeriti vaš rizik od dijabetesa – primjerice kod prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka ili obiteljske anamneze bolesti. Za razliku od glukoze u krvi, koja se izražava u mmol/L (milimolima po litri), HbA1c se često osim u mmol/mol izražava i u obliku postotka i za razliku od nalaza glukoze u krvi, koja mjeri trenutno stanje, mjeri nešto drugo – prosječnu izloženost šećeru u funkciji vremena, zbog čega se zove još i nalaz “tromjesečnog šećera”.

Prema podacima kojima raspolaže Hrvatski zavod za javno zdravstvo, samo 60 posto osoba sa šećernom bolešću u Hrvatskoj ima postavljenu dijagnozu, dok ostatak svog stanja nije ni svjesno – a upravo je HbA1c jedan od nalaza koji hiperglikemiju, odnosno povišen šećer u krvi, može otkriti i prije nego što se razvije u punokrvni dijabetes.

Zašto se HbA1c mjeri drugačije od šećera u krvi na tašte?

Glukoza se u krvotoku veže na hemoglobin, protein u crvenim krvnim stanicama (eritrocitima) zadužen za prijenos kisika, i to neenzimatski, dakle bez posredovanja nekog posebnog mehanizma, jednostavno ovisno o tome koliko je glukoze trenutačno prisutno u krvi. Budući da eritrociti u prosjeku žive od 90 do 120 dana, postotak “zašećerenog” odnosno glikoziliranog hemoglobina – što HbA1c mjeri – odražava prosječnu izloženost glukozi kroz cijelo to razdoblje, a ne samo u trenutku vađenja krvi.

Upravo zato HbA1c nalaz nije moguće “pokvariti” obilnim obrokom dan prije vađenja krvi, niti popraviti kratkotrajnom dijetom uoči pretrage – za razliku od mjerenja glukoze na tašte, koje takve kratkoročne oscilacije itekako bilježi.

Koje vrijednosti HbA1c znače normalan nalaz, predijabetes i dijabetes?

Prema europskim standardima (IFCC), vrijednosti HbA1c dijele se u tri kategorije:

• Normalna vrijednost – ispod 42 mmol/mol (ispod 6,0%).
• Predijabetes (blago povišena razina šećera) – 42 do 47 mmol/mol (6,0 do 6,4%).
• Dijabetes – 48 mmol/mol (6,5%) ili više.

Kod osoba bez simptoma dijagnoza dijabetesa se potvrđuje ponovljenim mjerenjem, no kod osoba s jasnim simptomima hiperglikemije (pojačana žeđ, učestalo mokrenje, neobjašnjiv gubitak težine) dovoljan je jedan povišen nalaz.

S druge strane, predijabetes pritom nije dijagnoza bolesti, nego signal da su mehanizmi regulacije šećera u krvi već pod opterećenjem i, važnije, označava period u kojem su promjene navika još uvijek dovoljne da se stanje vrati u normalu.

Tko bi trebao provjeriti svoj HbA1c?

Redovito mjerenje HbA1c ili glikozilirani hemoglobina osobito važno kod osoba koje imaju jedan ili više sljedećih rizičnih faktora:

• dob iznad 45 godina,
• prekomjerna tjelesna težina ili pretilost,
• obiteljska anamneza dijabetesa,
• povišen krvni tlak,
• preboljeli gestacijski dijabetes u trudnoći,
• sindrom policističnih jajnika (PCOS) odnosno poliendokri metabolički ovarijski sindrom (PMOS),
• pretežno sjedilački način života.

Što učiniti ako je nalaz povišen?

Kod blago povišenog HbA1c-a, stanja koje još nazivamo i predijabetes, promjena svakodnevnih navika može značajno usporiti ili zaustaviti napredovanje prema dijabetesu, a kod dijela osoba dovesti i do povratka vrijednosti u normalan raspon – no uspjeh ovisi o početnoj razini HbA1c-a i individualnim čimbenicima.

Najviše koristi donose smanjen unos jednostavnih šećera i prerađenih ugljikohidrata, veći unos vlakana – povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica – te redovita tjelesna aktivnost. Naime, čak i kratka šetnja od desetak minuta nakon obroka mjerljivo stabilizira razinu šećera u krvi. 

Kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i postupan gubitak suvišnih kilograma izravno utječe na smanjenje glikozilirani hemoglobina. 

Uz ove promjene, dodatnu podršku mogu pružiti i pojedini nutrijenti i minerali – prema regulatornoj izjavi Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), jedan od njih je i krom.

Kada HbA1c može dati netočan rezultat?

HbA1c je pouzdan nalaz u većine odraslih, no postoje stanja u kojima rezultat može biti lažno niži ili lažno viši od stvarne razine šećera u krvi – neovisno o prehrani ili načinu života.

Lažno niži HbA1c može se javiti kod:

• anemije (osobito hemolitičke ili anemije od gubitka krvi), jer eritrociti kraće žive i manje se izlažu glukozi,
• trudnoće, jer je u njoj skraćen vijek eritrocita, posebno u drugom tromjesečju (zbog čega se gestacijski dijabetes i dijagnosticira mjerenjem glukoznog opterećenja, a ne HbA1c-om),
• bolesti jetre i bubrega u određenim stadijima.

Lažno viši HbA1c može se vidjeti i kod nekih oblika anemije s usporenim nastankom eritrocita, kao što su, primjerice, anemija uzrokovana nedostatkom željeza ili vitamina B12.

Za većinu zdravih odraslih osoba koji dolaze na sistematski pregled ova ograničenja nisu relevantna, ali ih je korisno poznavati ako rezultat iznenadi ili ako je prisutna i neka od navedenih dijagnoza.

Kad ponoviti nalaz ili se javiti liječniku?

Jednokratan povišen nalaz nije razlog za paniku, ali ni za ignoriranje – vrijedi ga ponoviti prema uputi liječnika, obično unutar nekoliko mjeseci, kako bi se pratilo kreće li se vrijednost prema normali ili je trend kretanja uzlazan – što onda zahtijeva daljnju obradu.