žena u perimenopauzi leži na kauču

Hormonalne promjene, valunzi, nesanica, tjeskoba, debljanje i osjećaj gubitka kontrole nad vlastitim tijelom - sve to može biti dio perimenopauze, razdoblja koje prethodi menopauzi i koje kod nekih žena traje i do deset godina.

Pregled sadržaja:

S ulaskom u peto desetljeće života svakodnevica žene se mijenja – stres, umor i iscrpljenost postaju sve prisutniji, a hormoni stvaraju “nered” i na drugim područjima života. Tegobe se pritom često nastoje “pomesti pod tepih” i pripisati svakodnevnom pritisku, pa prođu mjeseci, ponekad i godine, prije nego žena shvati da je zapravo riječ o hormonalnoj tranziciji.

Što se točno događa u tijelu tijekom perimenopauze?

Tijekom perimenopauze jajnici postupno počinju usporavati svoj rad uslijed čega dolazi do velikih oscilacija u razinama spolnih hormona, prvenstveno estrogena i progesterona, prije nego što njihove razine počnu trajno padati. Budući da se estrogenski receptori nalaze gotovo u cijelom tijelu, ta hormonalna nestabilnost ne utječe samo na reproduktivni sustav, već izaziva širok spektar fizičkih i emocionalnih promjena. Naravno, ne moraju sve žene iskusiti iste simptome, niti će oni biti istog intenziteta.

Kada počinje perimenopauza?

Ako se govori o menopauzi, njezin je početak relativno jednostavno definirati – službenim početkom menopauze smatra se izostanak menstruacije tijekom 12 uzastopnih mjeseci. Kod perimenopauze nema tako jasnog pravila.

U perimenopauzu većina žena ulazi između 40. i 45. godine, no neke i ranije. Prema nekim izvorima, perimenopauza u prosjeku traje oko četiri godine, dok drugi navode da može potrajati i do osam godina, rijetko i dulje – ne postoji jedan univerzalan obrazac. 

Neke žene imaju blage simptome, dok drugima perimenopauza značajno narušava kvalitetu života. Genetika tu igra važnu ulogu, ali i čimbenici poput pušenja, kroničnog stresa, određenih bolesti ili kirurških zahvata na jajnicima i maternici.

Koji su prvi simptomi perimenopauze?

Iako je perimenopauza najpoznatija po valunzima, najčešći prvi znak uobičajeno su promjene menstrualnog ciklusa. Menstruacije mogu postati:

  • kraće ili dulje,
  • obilnije ili oskudnije,
  • češće ili rjeđe,
  • potpuno nepredvidive.

No postoje i simptomi koji se često javljaju i prije ozbiljnijih poremećaja ciklusa. Mnoge žene najprije primjećuju:

Kako znati jeste li u perimenopauzi?

Na tržištu se mogu naći kućni testovi čiji proizvođači tvrde da mogu otkriti približava li se žena menopauzi. Oni uglavnom mjere razinu FSH-a (folikulostimulirajućeg hormona) u urinu – hormona kojeg izlučuje hipofiza u mozgu, a koji kod žena potiče jajnike na razvoj jajnih stanica i proizvodnju estrogena.

Problem je što ne postoji jedan potpuno pouzdan test – ni kućni, ni laboratorijski – kojim se perimenopauza može sa sigurnošću potvrditi. Razine hormona tijekom ovog razdoblja snažno osciliraju iz dana u dan, pa liječnici dijagnozu najčešće postavljaju na temelju simptoma, dobi i promjena menstrualnog ciklusa, a ne samo laboratorijskih nalaza – jedan nalaz pokazuje samo trenutačno stanje, a ne cjelokupnu hormonalnu sliku.

Kućni testovi FSH-a iz urina mogu dodatno zbunjivati: povišena vrijednost ne mora nužno značiti perimenopauzu, jer FSH prirodno raste i neposredno prije ovulacije. Kod žena koje koriste hormonsku kontracepciju nalazi hormona uglavnom uopće nisu vjerodostojni, jer terapija potiskuje prirodni ciklus.

Međutim, krvne pretrage ipak imaju smisla – koriste se za isključivanje drugih stanja sa sličnim simptomima, poput bolesti štitnjače, anemije ili sindroma policističnih jajnika.

žena u perimenopauzi sjedi za otokomu kuhinji

Valunzi i noćno znojenje

Nagli naleti vrućine uz crvenilo lica i vrata, jako znojenje, lupanje srca i osjećaj nelagode ili panike – poznati kao valunzi – iznimno su neugodno iskustvo koje će, prema analizama objavljenima u International Journal of Women’s Health, doživjeti i do 80 posto žena tijekom prijelaza u menopauzu. Valunzi su uglavnom nepredvidivi – mogu trajati od nekoliko sekundi do desetak minuta, a kod nekih žena javljaju se i više puta dnevno.

Prema podacima SWAN studije, simptomi u prosjeku traju 7.4 godine, no kod žena kod kojih se jave već u ranoj perimenopauzi mogu potrajati i više od deset godina.

Noćna znojenja, naleti vrućine tijekom noći, najteže se podnose jer ozbiljno narušavaju san, što dodatno pojačava umor, razdražljivost i kognitivne poteškoće.

No nesanica u perimenopauzi nije samo posljedica valunga – hormonalne promjene same po sebi utječu na centre u mozgu koji reguliraju san. Žene se često bude usred noći, teško ponovno zaspu ili spavaju “plitko”, što dodatno pogoršava apetit i može dovesti do debljanja.

žena u perimenopauzi ima valunge i haldi se ispred ventilatora

Utjecaj perimenopauze na mentalno zdravlje

Perimenopauza može snažno djelovati na psihu, osobito kod žena koje su ranije imale iskustvo s izraženim PMS-om, kod žena s poviješću postporođajne depresije ili anksioznog poremećaja. 

Oscilacije hormona utječu na neurotransmitere u mozgu, uključujući serotonin i dopamin, koji upravljaju raspoloženjem, motivacijom i osjećajem sreće.

Zato se mogu pojaviti:

  • pojačana tjeskoba,
  • napadaji panike,
  • osjećaj emocionalne nestabilnosti,
  • depresivnost,
  • nagle promjene raspoloženja,
  • osjećaj preplavljenosti,
  • smanjena tolerancija na stres.

Stručnjaci upozoravaju da se ovi simptomi ponekad pogrešno tretiraju isključivo kao psihijatrijski problem, bez prepoznavanja hormonalne pozadine – zbog čega se perimenopauza često pogrešno dijagnosticira. To ne znači da psihički simptomi nisu stvarni, nego da organizam istovremeno prolazi kroz složenu neuroendokrinu tranziciju.

“Brain fog” ili moždana magla

Jedan od simptoma o kojem se sve više govori jest takozvani “brain fog”, u hrvatskom poznat i kao “moždana magla”.

Žene ga opisuju kao zaboravljivost, poteškoće s koncentracijom, sporije razmišljanje, mentalnu iscrpljenost i probleme s pronalaženjem pravih riječi – što je veli izazov u profesionalnom životu, a posebno za žene koje su navikle na visoku razinu mentalne učinkovitosti.

Brojne se žene pritom uplaše da je riječ o prvim znakovima demencije, međutim, osjećaj magle u glavi privremeno je i reverzibilno stanje mentalne usporenosti, dok je demencija progresivna i nepovratna neurološka bolest.

Ako su simptomi jako izraženi ili se stanje naglo pogoršava, svakako je potrebno potražiti savjet liječnika.

žena u perimenopauzi leži na krevetu

Promjene u tijelu i metabolizmu

“Imam osjećaj da se debljam od gledanja u hranu” – rečenica je koju žene redovito izgovaraju kad se počnu suočavati s hormonalnim promjenama. 

Na težini se počinje dobivati lakše nego u mladosti, a mijenja se i raspodjela masnog tkiva – povećava se masnoća u području trbuha, dok se mišićna masa polako gubi. Paralelno s tim usporava se i metabolizam.

Istodobno raste rizik za:

Seksualnost i intimno zdravlje

Hormonalne promjene utječu i na seksualnost te intimno zdravlje. Pad razine estrogena uzrokuje stanjivanje vaginalnog tkiva, gubitak elastičnosti i suhoću, zbog čega spolni odnosi mogu postati bolni i neugodni.

Istodobno se u perimenopauzi nerijetko smanjuju i libido i seksualno uzbuđenje, što otežava postizanje orgazma, a ne pomažu ni česta noćna znojenja, iscrpljenost i promjene raspoloženja.

Lokalna estrogenska terapija te vaginalni ovlaživači i lubrikanti mogu značajno pomoći.

Kada se javiti liječniku?

Nisu sve promjene automatski “samo perimenopauza”, pa je sa simptomima ipak potrebno biti oprezan.

Liječniku se svakako treba javiti ako se pojave:

  • izrazito obilna krvarenja,
  • krvarenja između menstruacija,
  • krvarenje nakon spolnog odnosa,
  • naglo pogoršanje simptoma,
  • jaka depresija,
  • bol u prsima,
  • izražene palpitacije,
  • neobjašnjiv gubitak težine.

Liječnika vrijedi posjetiti i kod vaginalnog svrbeža, pečenja ili neuobičajenog iscjetka, jer oni mogu imati i druge uzroke.

Hormonska nadomjesna terapija

Perimenopauza je prirodni dio životnog ciklusa i sama po sebi nije bolest koju treba liječiti. No kod nekih su žena simptomi toliko izraženi da ozbiljno otežavaju svakodnevni život – a s obzirom na to da razdoblje traje godinama, a ne tjednima ili mjesecima, potraga za olakšanjem ima smisla.

Najistraživanija i najučinkovitija opcija je hormonska terapija. Pristup je danas individualiziran – u obzir se uzimaju dob, simptomi, kardiovaskularni rizik, obiteljska anamneza i vrijeme proteklo od početka menopauzalnih promjena. Prema kliničkim smjernicama, estrogenska terapija i je dalje najučinkovitiji način liječenja valunga i noćnog znojenja. Kod žena koje imaju maternicu estrogen se kombinira s progesteronom radi zaštite sluznice maternice. 

Ako se započne unutar određenog vremenskog okvira, hormonska terapija može pomoći i u zaštiti kostiju te smanjenju rizika od pojedinih kardiovaskularnih problema.

Mogu li pomoći fitoestrogeni?

Vrlo popularna tema vezana uz perimenopauzu i menopauzu su takozvani fitoestrogeni – biljni spojevi s blagim estrogenskim djelovanjem koji nekim ženama mogu pomoći kod valunga i noćnog znojenja, uz određenu potporu zdravlju kostiju i srca.

Njihov je učinak ipak znatno slabiji od hormonske nadomjesne terapije, a rezultati istraživanja nisu uvijek jednoznačni. Unos fitoestrogena kroz prehranu smatra se generalno korisnim, no stav prema dodacima prehrani ostaje suzdržaniji – prije uzimanja bilo kojeg pripravka vrijedi se posavjetovati s liječnikom, jer mogu imati hormonalne učinke ili interakcije s lijekovima. Kod snažno izraženih simptoma na dodatke prehrani ne bi se trebalo oslanjati kao na zamjenu za hormonsku terapiju.

Najpoznatiji prirodni izvori fitoestrogena su soja i proizvodi od soje:

  • tofu,
  • edamame mahune,
  • sojino mlijeko,
  • lanene sjemenke,
  • mahunarke,
  • pojedine klice (soja, alfalfa, piskavica).

Nehormonske mogućnosti ublažavanja simptoma

Neke žene ne mogu ili ne žele koristiti hormone. Tada se, uz liječničku procjenu, mogu razmotriti:

  • određeni antidepresivi,
  • terapija za nesanicu,
  • psihoterapija,
  • tehnike opuštanja,
  • tjelesna aktivnost,
  • promjene životnog stila.

Postoje i brojni dodaci prehrani (osim fitoestrogena), no za mnoge od njih ne postoji dovoljno kvalitetnih dokaza o učinkovitosti i sigurnosti.

Životne navike za dobro zdravlje

Iako životne navike ne mogu “zaustaviti” perimenopauzu, kod nekih žena mogu značajno ublažiti njezine simptome, a svakako pridonose i dugoročnom zdravlju.

Najčešće preporuke uključuju:

Tjelovježba dodatno pomaže kod raspoloženja, sna, gustoće kostiju i regulacije tjelesne težine.

Biološka tranzicija koja zaslužuje pažnju

Dugo se o perimenopauzi govorilo vrlo malo. Mnoge su žene osjećale da pretjeruju, da su samo iscrpljene ili da je problem samo u njihovoj glavi.

Danas liječnici sve više naglašavaju da je riječ o važnoj biološkoj tranziciji koja zaslužuje ozbiljan pristup i kvalitetnu medicinsku podršku, pa potraga za stručnim savjetom i pomoći ima smisla.

Meddox