Najčešće bolesti srca: kako ih prepoznati, spriječiti i liječiti

Bolesti srca i krvnih žila i predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova u svijetu. Suvremeni način života obilježen stresom, tjelesnom neaktivnošću i nepravilnom prehranom doprinosi njihovoj visokoj učestalosti.

Krvožilne, odnosno kardiovaskularne bolesti (KVB) i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu, pa i u Hrvatskoj, no zahvaljujući napretku medicine i povećanju svijesti u javnosti, uočavaju se pozitivni trendovi u ranoj dijagnostici, prevenciji i liječenju. Zahvaljujući tome, u posljednjih se nekoliko godina (u zapadnom svijetu) bilježi pad smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, ali i porast pobola žena srednje životne dobi.

O najčešćim bolestima srca, kao i o njihovom dijagnosticiranju i liječenju razgovarali smo s kardiologom iz Poliklinike Aviva, prof. prim. dr. sc. Hrvojem Pintarićem, specijalistom hitne i interne medicine.

Tri ključne činjenice o kardiovaskularnim bolestima

• Najčešće bolesti srca su arterijska hipertenzija, koronarna bolest srca, srčani udar, zatajenje srca i aritmije.
• Zdravlje srca najviše ugrožavaju povišeni krvni tlak i visoke razine masnoća u krvi, pušenje, dijabetes, pretilost, kronični stres i nedostatak kretanja.
• Genetsko naslijeđe povećava rizik od bolesti srca, ali on se može značajno smanjiti usvajanjem zdravih životnih navika.

Koji su čimbenici rizika i tko je posebno ugrožen?

Posebno su ugrožene osobe starije životne dobi, ali zabrinjava trend pojave srčanih bolesti i kod mlađih osoba zbog nezdravog načina života.

Općenito, postoje dvije grupe rizičnih čimbenika koje pogoduju nastanku kardiovaskularnih bolesti – oni na koje ne možemo utjecati te oni na koje možemo.

Nepromjenjivi čimbenici rizika

U nepromjenjive rizične čimbenike ubrajaju se genetska predispozicija, spol i dob.

Osobe s obiteljskim rizikom imaju povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, no promjenom stila života i utjecanjem na promjenjive faktore rizika mogu značajno odgoditi, pa čak i izbjeći pojavu bolesti.

Promjenjivi čimbenici rizika

Posebno značajna skupina rizika su oni na koje možemo utjecati, odnosno smanjiti ih određenim promjenama u životnom stilu i/ili medicinskom terapijom.

Promjenjivi rizični čimbenici koji pogoduju nastanku bolesti srca su:

• povišene vrijednosti masnoća u krvi,
• visok arterijski tlak,
• šećerna bolest,
• pušenje,
• alkohol,
• nezdrav način prehrane,
• debljina,
• nedovoljna tjelesna aktivnost,
• nepovoljne psihosocijalne okolnosti (kronični stres).

Posebno trebaju biti oprezne osobe s rizičnim čimbenicima s ove liste, a koje pritom imaju i povećan obiteljski rizik. 

Kako prepoznati bolest prije pojave simptoma?

Rano prepoznavanje bolesti iznimno je važno za uspješnost liječenja.

“Značajan napredak u dijagnostici ostvaren je u razvoju i široj primjeni neinvazivnih dijagnostičkih metoda, kao što su testovi opterećenja, ultrazvuk srca (ehokardiografija), CT koronarografija i MR srca. Digitalnim se tehnologijama, kao što su pametni satovi i aplikacije, mogu otkriti nepravilnosti ritma srca. Cilj je prepoznati bolest prije nego nastupe simptomi.“, naglašava dr. Pintarić.

U suvremenoj laboratorijskoj dijagnostici koriste se visoko osjetljivi troponini,krvni pokazatelji oštećenja srčanog mišića, koji pomažu u brzom otkrivanju ishemijske bolesti srca i srčanog udara. U dijagnostici srčanog zatajenja koristi se NT-proBNP, marker koji pokazuje koliko je srce opterećeno i koliko učinkovito pumpa krv. Koriste se i brojni noviji laboratorijski parametri koji se, uz klasični lipidni profil (vrijednosti masnoća u krvi), smatraju čimbenicima rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila: 

• upalni marker visoko osjetljivi C-reaktivni protein, 
• male LDL čestice, 
• homocistein, 
• lipoprotein Lp (a) ili fibrinogen. 

Tim se laboratorijskim testovima može predvidjeti ima li netko povišen rizik za srčani udar.

Povišen krvni tlak (arterijska hipertenzija)

Uz povišene vrijednosti masnoća u krvi, arterijska hipertenzija glavni je čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze i glavni neovisni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti.

Kod bolesnika s hipertenzijom osobito je povećana učestalost kliničkih posljedica ateroskleroze, prije svega srčanog i moždanog udara. Više od polovice pacijenata koji su doživjeli infarkt miokarda i čak dvije trećine pacijenata s preboljelim moždanim udarom bolovalo je od arterijske hipertenzije.

Koronarna bolest srca (angina pektoris)

Angina pektoris nastaje zbog suženja krvnih žila koje opskrbljuju srce krvlju (koronarnih arterija). Najčešći uzrok je ateroskleroza.

Simptomi angine pektoris uključuju:

• bol ili pritisak u prsima,
• nedostatak zraka,
• umor.

Dijagnosticira se EKG-om, testom opterećenja MSCT koronarografijom ili konvencionalnom koronarografijom.

Liječenje obuhvaća promjene životnih navika, lijekove, a nerijetko i ugradnju potpornice (stent) u koronarne arterije ili kardiokirurški zahvat.

Srčani udar (infarkt miokarda)

Događa se kada se protok krvi prema dijelu srčanog mišića naglo prekine, a uzrokuje ga iznenadno začepljenje koronarne arterije ugruškom.

Simptomi srčanog udara su:

• jaka bol u prsima koja se može širiti u ruku, vrat ili čeljust,
• znojenje,
• mučnina.

Riječ je o hitnom stanju koje zahtijeva brzu medicinsku intervenciju, koronarografiju uz ugradnju potpornice (stent) u prethodno začepljenu koronarnu arteriju ili kirurški zahvat.

Istraživanja pokazuju da se srčani udari nešto češće javljaju u jutarnjim satima, osobito početkom radnog tjedna, kada dolazi do naglog porasta hormona stresa i krvnog tlaka. Povezanost sa stresom je dobro poznata i dokazana – dugotrajni stres negativno utječe na krvne žile i srčani ritam.

Tihi srčani udar

Tihi srčani udar (tihi infarkt miokarda) javlja se u 30 do 40 % svih slučajeva. Prolazi s vrlo blagim ili nespecifičnim simptomima poput probavnih smetnji, umora, nelagode u prsima ili uz simptome slične gripi. Stoga ga osoba ponekad niti ne primijeti. Posebno je čest u bolesnika sa šećernom bolesti i u starijih osoba. U pravilu se otkriva naknadno, promjenama u EKG-u ili ultrazvukom srca. 

Zatajenje srca

Zatajenje srca označava stanje u kojem srce ne može učinkovito pumpati krv. Uzroci su neliječeni visoki krvni tlak (hipertenzija), oštećenja srčanog mišića uslijed prethodnog infarkta, bolesti srčanih zalistaka ili bolesti srčanog mišića (kardiomiopatije).

Simptomi zatajenja srca su:

• otežano disanje,
• oticanje nogu,
• kronični umor.

Liječi se kombinacijom lijekova, promjenom načina života, a u težim slučajevima i ugradnjom posebnih uređaja.

Poremećaji srčanog ritma (aritmije)

Aritmije se mogu očitovati kao preskakanje srca, ubrzan ili nepravilan rad, vrtoglavica ili gubitak svijesti. Bolesnici imaju različitu razinu osjetljivosti; dok neki osjećaju čak i pojedinačne preskoke (takozvane ekstrasistole), drugi nemaju izražene simptome.

Najčešća aritmija je fibrilacija atrija. Riječ je o nepravilnom i često ubrzanom radu srca koji značajno povećava rizik od moždanog udara. Zato je jako važno na vrijeme postaviti dijagnozu i započeti liječenje.

Aritmije se dijagnosticiraju EKG-om ili holterom, a liječe lijekovima ili minimalno invazivnim zahvatima.

Kada se obavezno javiti liječniku?

Simptomi koje nipošto ne smijemo ignorirati su:

• bol ili pritisak u prsima,
• otežano disanje,
• nagla slabost,
• lupanje srca,
• gubitak svijesti (sinkopa),
• vrtoglavica
• oticanje trbuha i/ili nogu.

Ako su simptomi iznenadni i intenzivni, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Trebamo li rutinski kontrolirati srce?

Preporuka je učiniti sistematski ili preventivni pregled već nakon 40. godine života, a ranije ako postoje rizični čimbenici ili obiteljska anamneza srčanih bolesti.

“Važno je naglasiti da je ovaj oblik pregleda temelj preventivne medicine – usmjeren je na očuvanje zdravlja i rano otkrivanje bolesti, vrlo često i prije nego što se pojave simptomi. Osnovni pregled jednom godišnje često je dovoljan, dok će liječnik odrediti treba li kontrole provoditi češće”, kaže dr. Pintarić.

Prevencija srčanih bolesti

“Jedini način prevencije jest izbjegavati i liječiti rizične faktore, a osobe koje ih nemaju trebaju se zdravo hraniti, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, rekreativno se baviti sportom ili brzo hodati (30 minuta dnevno) te izbjegavati kronični stres.”, savjetuje dr. Pintarić te nastavlja „Prema rezultatima brojnih kliničkih studija, prevencija i promjena životnog stila može smanjiti smrtnost od ove skupine bolesti za oko 44 do 76%, a terapijskim se intervencijama pripisuje smanjenje od 23 do 47%.“.

• Prehrana koja se posebice preporučuje za dobro zdravlje srca jest mediteranska prehrana bogata ribom, voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i maslinovim uljem.
• Pušenje bi se svakako moralo zaboraviti, a kada je riječ o alkoholu, dozvoljena je tek umjerena konzumacija.
• Kontrola krvnog tlaka, masnoća te šećera u krvi ključni su koraci u očuvanju zdravlja srca.
• Jednako je važna briga o mentalnom zdravlju; izbjegavanje kroničnog stresa te kvalitetan san.

Najčešća pitanja pacijenata

Trebam li redovito uzimati preporučenu terapiju?

Svakako! Uz povremene liječničke preglede i, prema potrebi, korekciju terapije.

Ako imam srčanu bolest smijem li se baviti tjelesnom aktivnošću?

U većini slučajeva odgovor je da, ali uz preporuku vašeg liječnika i prilagođen intenzitet.

Što se preporučuje jesti?

Iako nema “čudesne” i univerzalne dijete, preporučuje se mediteranska prehrana, uz potrebu pridržavanja medicinski opravdanih dijeta preporučenih za pojedinu bolest (npr. hipertenzija – DASH dijeta, giht – dijeta s manje purina, šećerna bolest – DBT dijeta i druge).