Dijabetes je učestala kronična bolest današnjice. Zbog nejasnih simptoma početak bolesti dugo može biti neprepoznat. Rano postavljanje dijagnoze iznimno je važno zbog lakšeg postizanja kontrole. 

Dijabetes je kronična bolest kod koje je poremećen metabolizam šećera u našem tijelu, a njezino je glavno obilježje povišena koncentracija glukoze u krvi (hiperglikemija). Do njegove pojave dolazi kada je poremećeno lučenje ili djelovanje inzulina ili, pak, kombinacija oba poremećaja. Inzulin je hormon koji luči gušterača i koji regulira koncentraciju glukoze u krvi. 

Dijabetes je učestala kronična bolest u današnjoj civilizaciji s kojom živi 537 milijuna odraslih osoba. Najčešće govorimo o tri tipa dijabetesa (dijabetes tip 1, dijabetes tip 2 i gestacijski dijabetes) iako postoji i mnogo drugih vrsta. 

Početak bolesti dugo može biti neprepoznat jer su simptomi često nespecifični, nejasni, pa ih se zbog toga lako zanemari, a povišene vrijednosti glukoze u krvi mogu biti i slučajno otkrivene prilikom vađenja krvi zbog nekog drugog razloga. S odmicanjem vremena tegobe postaju jače izražene, što u mnogome može smanjiti kvalitetu i, u konačnici, skratiti životni vijek bolesnika. Ranim prepoznavanjem ove bolesti i pravodobnim učinkovitim liječenjem može se u znatnoj mjeri utjecati na tijek dijabetesa te bolesnika dulje održavati u dobroj kondiciji. 

Rjeđi je nagli nastup simptoma dijabetesa, kada se jako izraženi simptomi javljaju u kratkom razdoblju. Tada se opće stanje bolesnika obično poremeti u tolikoj mjeri da sami zatraže liječničku pomoć. Nagli je nastup šećerne bolesti češći u mlađoj životnoj dobi.  

Simptomi dijabetesa

Premda klasični simptomi dijabetesa obuhvaćaju učestalo i obilno mokrenje, žeđanje i pojačani osjećaj gladi, mogu se pojaviti i stalan umor i pospanost, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, utrnulost i žarenje u stopalima, usporeno zarastanje ozljeda, smetnje s vidom te tegobe vezane uz sustav spolnih organa. Na oprezu bi trebale biti osobe s prekomjernom tjelesnom težinom te one koje imaju krvne srodnike sa šećernom bolešću.

Kako biste mogli procijeniti svoj rizik za pojavu dijabetesa, potrebno je promotriti imate li vi ili netko u vašoj okolini izraženo nekoliko simptoma od ovih koje ćemo navesti.

Učestalo i obilno mokrenje

Klasičan simptom uznapredovale šećerne bolesti je učestalo i obilno mokrenje. Do pojave ovog simptoma dolazi zato što se veća neiskorištena količina glukoze iz krvi filtrira u mokraću i za sobom povlači vodu, što dovodi do znatnog gubitka i glukoze i vode. 

Učestalo mokrenje je možda najjednostavnije prepoznati po mokrenju tijekom noći. Naime, zbog povećane proizvodnje mokraće bolesnik nije u stanju izdržati noć bez mokrenja te ga nagon za mokrenjem budi iz sna.

Pojačana žeđ i glad

Tijelo reagira na navedene gubitke pojačanim osjećajem žeđi i gladi. 

Neobjašnjiv gubitak težine

Gubitak glukoze i tekućine dovodi do pada tjelesne težine, koji se ne može objasniti redukcijskom dijetom ili pojačanom tjelovježbom. Zbog nedostatka energije počinju se razgrađivati masti iz masnog tkiva, ali i bjelančevine iz mišićnog tkiva. Ipak je najjači i najbrži učinak na tjelesnu težinu povezan s gubitkom vode. U slučaju iznimno visokih vrijednosti glukoze u krvi, gubitak tjelesne težine može nastati brzo, bolesnik može izgubiti i više od desetak kilograma u roku od nekoliko tjedana. 

Umor

Premda je riječ o vrlo nespecifičnom simptomu koji se javlja i kod mnogih drugih bolesti, umor se razmjerno često javlja kod osoba oboljelih od dijabetesa. Uzrok su promjene u metabolizmu energije koje su posljedica manjka glukoze. Osjećaju iscrpljenosti pridonosi i dehidracija zbog gubitka vode. 

Prekomjerna tjelesna težina

Jedna od tri osobe koja ima dijagnosticiran dijabetes ima prekomjernu tjelesnu težinu. Jedna od deset osoba s dijagnosticiranim dijabetesom je pretila. 

Smetnje vida

Kod bolesnika sa šećernom bolešću moguća je pojava smetnji vida. Kratkotrajne smetnje vida javljaju se uglavnom na početku bolesti, a pogoršanje vida vjerojatno je posljedica povišene razine glukoze u plazmi - dolazi do pomaka tekućine u oku ili iz njega te mijenjanja oblika i optičkih svojstava leće. Ovo stanje je prolazno, može trajati do mjesec dana, a rješava se normalizacijom vrijednosti glukoze u krvi. Mnogo ozbiljnija je pojava promjena na malim krvnim žilama mrežnice oka koja se javlja uglavnom u kasnijoj fazi bolesti i posljedica je dugotrajne hiperglikemije. Kod bolesnika s dijabetesom se stoga savjetuju preventivni pregledi očne pozadine u redovitim intervalima. Tako će se na vrijeme uočiti i druge promjene na očima koje mogu dovesti do slabovidnosti, a češće se i ranije javljaju kod osoba oboljelih od dijabetesa, poput katarakte (mrena) i nekih vrsta glaukoma (povišeni očni tlak). 

Suhoća i svrbež kože

Osobe oboljele od dijabetesa zbog povišenih vrijednosti glukoze u krvi pojačano gube tekućinu iz tijela, što uzrokuje suhoću kože, osobito na nogama, stopalima i laktovima, ali i na drugim dijelovima tijela. Ako zbog suhoće dođe do pucanja kože, otvara se put za ulazak uzročnicima poput gljivica i bakterija te posljedično za pojavu infekcija. Svrbež kože može biti uzrokovan gljivičnom infekcijom, suhoćom kože ili lošom cirkulacijom kod koje su ponajviše zahvaćene noge. Iz svega navedenog vidljivo je da higijeni i njezi kože treba posvetiti osobitu pažnju.

Tegobe vezane uz sustav spolnih organa

Moguća je pojava erektilne disfunkcije kod muškaraca zbog promjena na krvnim žilama i živcima. Kod žena su promjene suptilnije, moguće je slabije lučenje vaginalne sluzi te posljedična pojava bolnosti pri spolnim odnosima. Kod oba spola dolazi do promjena u libidu, a zbog promjena na živcima moguće su promjene u doživljavanju orgazma. Učestalije su i infekcije zbog povećane koncentracije glukoze u tkivima.

Usporeno zarastanje ozljeda

Kod bolesnika s dijabetesom na nekim mjestima na tijelu rane lakše nastaju (poput stopala) zbog slabije cirkulacije krvi i slabijih osjeta zbog oštećenja živaca. Osim toga, ti bolesnici imaju veću sklonost infekcijama zbog više razine glukoze u tkivima, što predstavlja dobro hranilište za bakterije. Iz sličnih razloga mogu teže zacjeljivati i posjekotine, kao i operativni rezovi.

Utrnulost i žarenje u rukama i nogama

Ako bolest traje dulje, bez obzira na to je li prepoznata ili ne, može doći do razvoja kroničnih komplikacija koje zahvaćaju živce. Obično su zahvaćeni najduži živci, odnosno oni koji sežu do stopala, rjeđe do dlanova. Zbog promjena na živcima dolazi do slabljenja refleksa, ali i slabijeg osjeta cijelog niza senzacija poput dodira, temperature i boli. U kasnijoj fazi mogu se javiti neugodne senzacije poput utrnulosti, mravinjanja i sličnog. Važno je naglasiti da poremećeni osjeti dodira, temperature i boli mogu povećati rizik od ozljeđivanja, kao i rizik od amputacija dijelova nogu. 

Dijabetes prisutan kod drugih članova obitelji

Ako je dijabetes prisutan u široj obitelji, osoba ima znatno veću mogućnost za razvoj šećerne bolesti tijekom života. 

Šećer u krvi iznad 7,0 mmol/l natašte

Premda prisutnost nekih od navedenih simptoma može ukazivati na postojanje nekog od oblika šećerne bolesti, to i ne mora biti tako. Dijabetes je stanje sa striktno definiranim dijagnostičkim kriterijima, poput razine glukoze u plazmi natašte od 7,0 mmol/l i više, odnosno 11,0 mmol/L i više nakon jela ili u testu oralnog opterećenja glukozom.

ZA SAVJET O SVAKOM KONKRETNOM ZDRAVSTVENOM PROBLEMU OBRATITE SE IZRAVNO SVOJEM LIJEČNIKU ILI NADLEŽNOM ZDRAVSTVENOM RADNIKU. SANDOZ d.o.o. NE POSTAVLJA DIJAGNOZU NITI DAJE OSOBNE MEDICINSKE SAVJETE O BOLESTI I NAČINU LIJEČENJA.