U prevenciji i kontroli dijabetesa pravilna prehrana ima ključnu ulogu. Ne postoji jedinstven način prehrane koji odgovara svim oboljelima od dijabetesa niti idealan omjer unosa ugljikohidrata, masti i proteina koji bi bio optimalan za sve oboljele od dijabetesa tipa 2. Međutim, treba slijediti stručne smjernice. 

Promjena prehrambenih navika i stila života djelotvoran je i siguran način za poboljšanje regulacije glikemije, a uključuje edukaciju, nutritivnu terapiju, tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i psihosocijalnu skrb. To se smatra "„prvom linijom" terapije pri postavljanju dijagnoze te „dodatnom terapijom“ za pacijente koji trebaju lijekove za snižavanje razine glukoze u krvi. 

Ne postoji jedinstven način prehrane koji odgovara svim oboljelima niti idealan omjer unosa ugljikohidrata, masti i proteina koji bi bio optimalan za sve oboljele od dijabetesa tipa 2. Međutim, treba slijediti stručne smjernice koje preporučuju individualno prilagođene načine prehrane koji potiču unos hrane s odgovarajućim pozitivnim utjecajem na zdravlje, a smanjuju unos hrane s dokazano štetnim djelovanjem. 

Mediteranska prehrana i blagotvornost hrane biljnog porijekla

Mediteranski način prehrane, DASH dijeta i prehrana temeljena na hrani biljnog porijekla primjeri su zdravih načina prehrane koji su u istraživanjima pokazali pozitivne rezultate, ali trebaju se temeljiti na individualnim preferencijama, potrebama i ciljevima. 

Mediteranska dijeta, bogata jednostruko nezasićenim mastima, može poboljšati metabolizam glukoze i smanjiti rizik za razvoj srčanožilnih bolesti. Za vegetarijanski način prehrane utvrđeno je da snižava razinu HbA1c, ali ne i razinu glukoze natašte.

Ciljevi nutritivne terapije

1. Promicati i podržavati zdrav način prehrane, naglašavajući važnost raznolike, nutritivno bogate hrane konzumirane u odgovarajućim veličinama serviranja, s ciljem poboljšanja sveukupnog zdravlja kako bi se:

• postigla i održavala ciljana tjelesna masa

• postigle odgovarajuće individualne vrijednosti glikemije, krvnog tlaka i lipida

• odgodile ili spriječile komplikacije koje uzrokuje dijabetes.

2. Zadovoljiti individualne nutritivne potrebe koje se temelje na osobnim i kulturološkim preferencijama, dostupnosti zdrave hrane, želji i sposobnostima za mijenjanje postojećih navika.

3. Zadržati užitak u konzumiranju hrane.

4. Osigurati oboljelima od dijabetesa praktične savjete kako bi primijenili zdrave prehrambene navike.

5. Odrediti specifične, mjerljive, realne i kroz određeno vrijeme dostižne ciljeve.

Gubitak tjelesne mase

Svi oboljeli od dijabetesa koji su pretili ili imaju prekomjernu tjelesnu masu trebali bi biti svjesni zdravstvene prednosti gubitka viška kilograma. 

Postoje čvrsti i dosljedni dokazi da i manji gubitak tjelesne mase može odgoditi napredovanje predijabetesa u dijabetes tip 2. Umjereni gubitak tjelesne mase dovodi do smanjenja HbA1c kod pacijenata sa šećernom bolesti tipa 2, ali i pridonosi kvaliteti života te smanjenoj potrebi za farmakološkom terapijom. 

Smanjenje tjelesne mase može se postići smanjenjem dnevnog energijskog unosa za 500 - 750 kcal, odnosno unosom 1200 - 1500 kcal/dan za žene i 1500 - 1700 kcal/dan za muškarce, prilagođeno početnoj tjelesnoj masi pojedinca.

Brojenje ugljikohidrata

Kod oboljelih od dijabetesa tipa 1 ili tipa 2 koji sami određuju potrebnu dozu inzulina ili su na oralnim hipoglikemicima edukacija o brojenju ugljikohidrata ili procjeni njihove količine u obroku može poboljšati kontrolu glikemije.

Pojedinci s fiksnom dnevnom dozom inzulina pri planiranju obroka trebali bi voditi računa o što ravnomjernije raspoređenom unosu ugljikohidrata po obrocima te poštovati ustaljeno vrijeme konzumacije obroka. Za osobe čiji raspored obroka i unos ugljikohidrata variraju iznimno je važno redovito savjetovanje kako bi dobro razumjeli kompleksnu povezanost unosa ugljikohidrata i potrebu za inzulinom.

Posebne skupine

Za oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koji nisu na inzulinu, starije su životne dobi i skloni su hipoglikemijama učinkovit i jednostavan pristup kontroli glikemije temelji se na izboru zdravije hrane i kontroliranju veličine porcija pomoću tanjura. 

Loša kontrola gestacijskog dijabetesa u trudnoći može dovesti do brojnih komplikacija, uključujući spontani pobačaj, anomalije fetusa, preeklampsiju, fetalnu smrt i sl. Nadalje, dijabetes u trudnoći povećava rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 kasnije tijekom života. Važno je da žene koje boluju od dijabetesa u trudnoći unose stalnu količinu ugljikohidrata usklađenu s količinom inzulina kako bi izbjegle hiperglikemiju i hipoglikemiju. Ključna komponenta je promjena prehrambenih navika i većini žena može biti dovoljna za kontrolu dijabetesa u trudnoći.

Svim oboljelima od šećerne bolesti tipa 1 i 2, predijabetesa i gestacijskog dijabetesa preporučuje se individualna nutritivna terapija, po mogućnosti kod registriranog dijetetičara.

Ugljikohidratne skupine

Glavni izvor ugljikohidrata trebaju biti cjelovite žitarice, povrće, voće, mahunarke i mliječni proizvodi, s naglaskom na hranu s višim udjelom vlakana koja pridonosi manjem glikemijskom opterećenju.

1. Kruh, žitarice, mahunarke 

Ove prehrambene namirnice izvor su vlakana, minerala i vitamina. Prisutnost određenih vrsta vlakana, osobito viskoznih (topivih) vlakana koja se nalaze u sjemenkama chije, zobi, ječma i u mahunarkama, odgađa apsorpciju glukoze iz tankog crijeva, usporava rast glukoze u krvi i smanjuje maksimalnu razinu u krvi. Općenito, prednost treba dati zobi, ječmu, grahu, grašku, slanutku, leći, heljdi, prosu, raži i sličnom, ali uvijek se pridržavati preporučene porcije serviranja jer, uz ugljikohidrate, ta je hrana važan izvor i proteina. Škrobno povrće ubraja se u zamjene za kruh i bogato je ugljikohidratima.

2. Voće

Voće je izvor vlakana, vitamina i minerala, ali uvijek treba paziti na porciju serviranja jer je voće, uz kruh, najkoncentriraniji izvor ugljikohidrata.

• Bobičasto voće (borovnice, kupine, maline) bogato je fitonutrijentima, polifenolima koji imaju preventivnu ulogu kod kroničnih bolesti kao što su bolesti srca i dijabetes. Siromašno je kalorijama, a bogato vlaknima i vitaminom C.

• Citrusi (grejp, naranča, mandarina) izvor su vitamina C, folata i kalija.

• Višnje sadrže antioksidanse.

• Jabuke su bogate vlaknima - pektinom te su izvor vitamina C.

• Breskve i marelice su izvor kalija, vitamina A i C te vlakana.

3. Mlijeko i mliječni proizvodi

Mlijeko i zamjene izvor su kalcija i proteina. Mlijeko i mliječni proizvodi su visokovrijedna hrana jer sadrže ugljikohidrate, proteine i masti. Izvrstan su izvor kalcija. Preporuka unosa je dvije porcije serviranja - jedna u obliku napitka te druga u obliku fermentiranog mliječnog proizvoda. Iako je sir mliječni proizvod, on se ubraja u zamjene za meso jer ne sadrži ugljikohidrate nego samo proteine i masti.

Neugljikohidratne skupine

Prednost treba dati ribi i nemasnom mesu te kvalitetnim masnoćama kao što su maslinovo ulje i orašasti plodovi.

1. Meso i zamjene

a) Losos sadrži omega-3 masne kiseline koje pomažu u prevenciji srčanožilnih bolesti i moždanog udara, smanjuju razinu triglicerida i krvni tlak. Losos je dobar izvor proteina s vrlo niskim sadržajem zasićenih masnoća i kolesterola.

b) Srdele, tuna i skuša izvor su omega-3 masnih kiselina.

c) Puretina, piletina i kunić sadrže lako probavljive proteine, izvor su mnogih minerala i vitamina.

2. Masnoće i zamjene

Od preporučenih masnoća maslinovo ulje je svakako na prvome mjestu. Od ostalih „dobrih“ masnoća preporučuju se ulje uljane repice, ulje i sjemenke bundeve, orasi, bademi i druge sjemenke.

Začini i napici, ako se ne prave sa šećerom i mlijekom, ne sadrže ugljikohidrate, a i nemaju gotovo nikakvu kalorijsku vrijednost.

3. Začini

a) Cimet može biti dio plana liječenja, ali ne može zamijeniti propisane lijekove.

b) Bosiljak, ima iznimno bogata nutritivna i antioksidativna svojstva.

c) Đumbir, kurkuma i kajenski papar imaju snažna antioksidativna svojstva.

Napici

Za oboljele od šećerne bolesti dobar je čaj od hibiskusa, kamilice, metvice, koprive, piskavice, stolisnika, maslačka, crni i zeleni čaj koji je bogat polifenolima. Svakodnevno se preporučuje uzimanje jedne do dvije šalice kave ili kavovine (divke).

Voda je esencijalni nutrijent. Svakodnevno je potrebna organizmu za održavanje normalnih funkcija i kemijskih procesa. Voda potiče probavu.

Preporučeni dnevni unos iznosi od 1,5 do 2,5 litre. Dio vode unesemo kroz napitke, voće i povrće (do 1 litre), a ostatak moramo unijeti tekućinom, najbolje običnom vodom.

ZA SAVJET O SVAKOM KONKRETNOM ZDRAVSTVENOM PROBLEMU OBRATITE SE IZRAVNO SVOJEM LIJEČNIKU ILI NADLEŽNOM ZDRAVSTVENOM RADNIKU. SANDOZ d.o.o. NE POSTAVLJA DIJAGNOZU NITI DAJE OSOBNE MEDICINSKE SAVJETE O BOLESTI I NAČINU LIJEČENJA.