Svakih par godina ispliva "nov", revolucionaran način prehrane, dijeta koje se nevjerojatno lako pridržavati i koja će vam pomoći da izgubite suvišne kilograme bez napora ili će vam omogućiti da kao od šale izgradite mišiće, zaštitite zglobove ili spriječite razvoj Alzheimerove bolesti. Ako vam se učini da je najnoviji trend u prehrani predobar da bi bio istinit - najvjerojatnije i jest tako. 

Posljednjih godina najviše se govori o visokoproteinskim dijetama i naglašava se važnost unosa velike količine proteina, bilo da se unose u obliku dodataka prehrani, kao što su, primjerice, proteinski shakeovi, ili se jednostavno unose u značajno većem postotku nego što je to propisano za "uravnoteženu" prehranu, kao što je to slučaj s Atkinsovom ili paleo dijetom. 

No, s obzirom na to da u većini drugih slučajeva vrijedi ona "što je previše je previše" - je li moguće da i je i preveliki unos proteina "previše" za naš organizam?

Koliko nam proteina treba?

Proteini su nam neophodni za život – gradivni su materijal svake ljudske stanice i uključeni u vitalne biokemijske funkcije ljudskog organizma. Proteini su nam osobito važni za rast, razvoj i obnovu tkiva - što ih čini ključnima za izgradnju, ali i očuvanje mišićne mase - te uz ugljikohidrate i masti predstavljaju jedan od tri glavna makronutrijenta. 

Koliko nam je zapravo proteina dnevno potrebno je diskutabilno i ovisi o nizu faktora:

• Uobičajena preporuka za unos proteina je otprilike 56 grama dnevno za muškarce i 46 grama dnevno za žene, odnosno 0.8 grama proteina po kilogramu tjelesna mase dnevno.

• Osobe koje pokušavaju izgraditi mišićnu masu treble bi unositi veću količinu proteina. U postocima, aktivne osobe trebali be unositi 10 posto kalorija u obliku proteina.

• Umjesto na količinu, važnije je obratiti pažnju na vrstu proteina koju konzumirano. Crveno meso - prvu namirnice koja nam pada na pamet kada govorimo o proteinima - zamijenite zdravijim oblicima proteina, kao što su grčki jogurt, losos ili grahorice. 

Neke znanstvene struje sugeriraju da su ove preporuke pogrešne i da bismo zapravo trebali konzumirati više proteina, čak dvostruko više od standardnih preporuka, međutim, vjerojatno to nesvjesno i činimo - zahvaljujući zapadnjačkom načinu prehrane. 

Može li mi previše proteina naštetiti?

Ukratko - može. Iako je idealan dnevni unos proteina nešto o čemu se još uvijek raspravlja, istraživanja pokazuju da osobe čija je prehrana bogata proteinima imaju veći rizik od bubrežnih kamenaca. Također, visokoproteinska dijeta koja sadrži puno crvenog mesa i veće količine zasićenih masnoća može dovesti do većeg rizika od srčanih bolesti i raka debelog crijeva. S druge strane, dijeta bogata biljnim proteinima ne nosi iste rizike. 

Koliko je proteina previše proteina?

S obzirom na to da se još uvijek provide brojna istraživanja kojima se pokušava dati odgovor na pitanje što je optimalan unos proteina, teško je dati odgovor na to "što je previše". Međutim, neki trenutačni konsenzus je da je 2 grama proteina na kilogram tjelesne mase za osobe koje se intenzivno bave sportom gornja granica.