Ležanje na plaži za mnoge je definicija odmora, a preplanuli ten dobrodošla nuspojava dugotrajnog izlaganja suncu. Nažalost, sunčevo zračenje, zahvaljujući ozonskim rupama i globalnom zatopljenju, s godinama postaje sve jače i samim time sve opasnije po naše zdravlje.

Kao što se većina imala prilike uvjeriti i na vlastitoj koži, neoprezno izlaganje sunčevim zrakama može rezultirati opeklinama - pa čak i teškim oblicima opeklina, preuranjenim starenjem, a u ekstremnim slučajevima i rakom kože. 

Ono što zabrinjava jest porast broja oboljelih od raka kože koji je vidljiv u čitavoj Europi (i ostatku zapadnog svijeta), a unatoč velikom broju sunčanih dana u zemlji, Hrvatska se po incidenciji nalazi među zemljama sa srednjom stopom incidencije i kod muškaraca i žena. U 2018. godini u Hrvatskoj je zabilježen 501 novodijagnosticirani slučaj malignog melanoma u muškaraca i 425 slučajeva u žena.

Srećom, negativne učinke izležavanja na suncu moguće je kontrolirati uz pomoć korištenja krema sa zaštitnim faktorom, koje bi treble biti dio svačije dnevne routine njege kože. Studija objavljena u rujnu 2018. u JAMA Dermatology otkriva da je redovita uporaba kreme za sunčanje kod mladih odraslih osoba snažno povezana sa smanjenim rizikom od melanoma. Slično tome, dugoročna studija objavljena u Journal of Clinical Oncology sugerira da redovita uporaba kreme za sunčanje sprječava pojavu melanoma kod odraslih.

Ipak, nisu sve kreme sa SPF-om jednake. Postoje dvije glavne vrste - one s kemijskim i mineralnim faktorom - i svaka vrsta ima svoje prednosti i nedostatke.

Što je SPF?

SPF je kratica za sun protecting factor, relativnu mjeru za vrijeme u kojem će vas krema za sunčanje štititi od ultraljubičastih (UV) zraka. 

UVB zrake prvenstveno utječu na vanjski sloj kože, epidermu. One su odgovorne za opekline od sunca i neke površinske karcinome kože. Sunce također emitira i UVA zrake koje mogu prodrijeti u nižu razinu kože, dermis. UVA zrake obično se povezuju sa "tamnjenjem". Međutim, tamnija boja kože znak je oštećenja stanica u dermisu. SPF brojevi obično se odnose samo na UVB zrake, ali neke kreme za sunčanje mogu štititi i od UVA zraka.

Koliko me dugo štiti SPF? 

Recimo da obično izgorite nakon pola sata izlaganja suncu bez zaštite i odlučite koristiti kremu za sunčanje sa SPF 15. Množenjem zaštitnog faktora s brojem minuta koliko podnosite izlaganje suncu bez neželjenih posljedica (u ovom slučaju 30 minuta), teoretski biste trebali biti zaštićeni 450 minuta ili sedam i pol sati. Međutim, većina krema za sunčanje istrošit će se mnogo ranije i to zbog nepravilnog nanošenja, znojenja te izloženosti drugim vremenskim i okolišnim uvjetima. Upravo zato, preporučuje se nanositi kremu sa zaštitnim faktorom svaka dva sata. 

Koje su razlike između mineralnog i kemijskog SPF-a?

Ključna razlika između kemijskog i mineralnog faktora je način na koji blokiraju sunčevo zračenje. Dok mineralni faktori stoje na površini kože, djeluju kao štiti i fizički blokiraju prodor sunčevih zraka u kožu, kemijski faktori se upijaju u kožu i poput spužve upijaju zračenje. 

Mineralni zaštitni faktor

Mineralne kreme za sunčanje djeluju stvarajući fizičku barijeru na koži koja je štiti od sunčevih zraka, a većina ih je formulirana s cinkovim oksidom i titanijevim oksidom. Pružaju zaštitu širokog spektra odbijajući UV zračenje od vaše kože i, također, pomažu u zaštiti kože od oštećenja UVA zraka, uključujući hiperpigmentacije i bore.

Mineralne kreme za sunčanje također mogu pomoći u blokiranju UVA zraka koje dolaze kroz prozore, što može uzrokovati pigmentaciju i razgradnju kolagena. Zato je važno nositi kremu za sunčanje svaki dan, čak i ako ne planirate izaći.

Uz niz prednosti, kreme s mineralnim SPF-om imaju jednu, uvjetno rečeno, negativnu stranu. Mogu biti "kredaste", jako su bijele i teško se razmazuju, a samim time mogu ostavljati i bijele tragove na koži. Također, mineralne kreme su rijetko vodootporne pa ih, ako ih koristite na plaži, treba češće obnavljati. 

Kemijski zaštitni faktor 

Kreme za sunčanje s kemijskim faktorom se ne zadržavaju na površini kože niti blokiraju prodor štetnih zraka. Umjesto toga, sadrže aktivne sastojke koji apsorbiraju UV zrake prije nego što ih koža može upiti. 

Budući da su dizajnirane za upijanje, kreme za sunčanje s kemijskim faktorom se jednostavno nanose, bez osjećaja ljepljivosti ili masnoće i ne ostavljaju bijeli trag. 

S druge strane, osobe s osjetljivom kožom mogu doživjeti neželjenu reakciju, poput crvenila ili upale. Također, neki sastojci ovakvih krema mogu pogoršati stanja kože poput rozaceje ili melazme.

Jesu li kreme za sunčanje s kemijskim faktorom sigurne?

Velik dio rasprave o kemijskim kremama za sunčanje odnosi se na same sastojke. Isti sastojci koji se tako dobro apsorbiraju potencijalno mogu biti i opasni po zdravlje. 

Sigurnost sastojaka u kremama za sunčanje se kontinuirano ispituje, a 2019. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) je, kao mjeru predostrožnosti, zabranila uporabu dvije kemikalije u proizvodnji krema za zaštitu od sunca: para-aminobenzojeve kiseline (PABA) te trolamin salicilata.

Također, Iako su neki izrazili zabrinutost da bi određene kemikalije u kremi za sunčanje, posebice oksibenzon i oktinoksat, mogle poremetiti određene endokrine funkcije, nedavna istraživanja nisu pronašla uvjerljive dokaze nepovoljnih zdravstvenih ishoda povezanih s kremama za sunčanje.