Ponedjeljak, 3. srpnja 2023., prema podacima američke Nacionalne meteorološke službe, bio je najtopliji dan ikad izmjeren na zemlji. Prosječna globalna temperatura je, naime, za vrijeme toplinskog udara koji je zahvatio velik dio svijeta dosegnula čak 17.1°C, nadmašivši tako dosadašnji rekord od 16.92°C.

S obzirom na rekordne temperature s kojima se posljednjih godina susrećemo, a s kojima ćemo se vjerojatno i u većoj mjeri nastaviti susretati i u budućnosti, sve je važnije naučiti se nositi s velikim vrućinama.

A dok ekstremna vrućina može doprinijeti iscrpljenosti od vrućine, toplinskom udaru, toplinskim grčevima pa čak i smrti, temperatura govori samo dio priče. Vlaga, pak,  može toplinske valove učiniti još opasnijima.

Naime, ljudsko se tijelo pokušava ohladiti i riješiti viška topline znojenjem - našim “unutarnjim klimatizacijskim sustavom”. Međutim, ovaj je proces u vlažnim okruženjima mnogo sporiji, zbog čega se pri visokoj vlazi manje znojimo. Kao rezultat ne možemo osloboditi dovoljnu količinu tekućine što pak može uzrokovati porast temperature tijela do opasnih razina. 

Da bi naš organizam optimalno radio, potrebno je da njegova unutarnja temperatura bude oko 37°C - sve više ili manje od toga potencijalno je opasno po zdravlje.  

Kako se mjeri vlaga u zraku?

Vlaga u zraku mjeri se, među ostalim, uz pomoć psihometra, mjernog instrumenta koji se sastoji od dva termometra - “mokrog” i suhog. Mokri termometar omotan je tkaninom te zatim namočen destiliranom vodom. Kako hlapi voda s tkanine mokrog termometra, tako se na njemu snižava temperatura, a što je manja relativna vlažnost zraka, to je i veća razlika temperature između vlažnog i suhog termometra. 

Ravnotežno stanje nastaje nakon četiri do pet minuta, a onda kada znamo temperaturu mokrog i suhog termometra, uz pomoć psihometrijskih tablica možemo odrediti relativnu vlažnost zraka, stvarni i ravnotežni tlak para. 

Kada vlaga postaje opasna po ljudsko zdravlje?

Kada je u pitanju rizik koji vlaga u zraku predstavlja za ljudsko zdravlje, uglavnom se govori o  “kritičnoj točki” mokrog termometra, temperaturi i vlazi na kojoj zdrava osoba može preživjeti tek šest sati. Tim kritičnim pragom se donedavno smatrala temperatura od 35°C mokrog toplomjera, što je približno ekvivalent temperaturi zraka od 40°C te relativnoj vlazi od 75%. 

Međutim, ovaj često citirani podatak potječe iz teoretske studije iz 2010., a noviji podaci, iz 2023. godine, donose mnogo crnije prognoze. Oni, pak, sugeriraju da je kritična točka za ljude zapravo temperatura mokrog toplomjera od 31.5°C što znači da je već sada znatno veći dio globalne populacije izložen temperaturama opasnim po zdravlje nego što se to do sada smatralo. 

Također, važno je napomenuti da toplina postaje opasna za ljude daleko prije dosezanja kritičnog praga mokrog toplomjera. 

Što učiniti kada nastupi vlažni toplinski val?

U ekstremnim ljetnim uvjetima svima se preporučuje da borave u klimatiziranim prostorima, piju mnogo vode kako bi se izbjegla dehidracija, tuširaju se hladnom ili mlakom vodom te da ograniče aktivnosti na otvorenom - ili ih obavljaju u rano ujutro ili iza 17 sati, kada vrućina počne popuštati. 

Ekstremne vrućine predstavljaju veći rizik za određene populacije, uključujući starije osobe, djecu, kao i osobe koje su, zbog svog radnog okruženja, načina rekreacije ili mjesta stanovanja izloženi visokim temperaturama.

Također, kako i koliko podnosimo vrućine ovisi i o mjestu stanovanja. Osobe koje žive u toplijim predjelima, primjerice, u Dalmaciji, lakše će se nositi s visokim temperaturama nego Gorani koji su, pak, navikli na ekstremno niske temperature.  

Osobe koje imaju zdravstvenih problema treble bi posebnu pažnju obratiti na to kako toplinski valovi utječu na njih, pogotovo one koje uzimaju lijekove za anksioznost i depresiju, s obzirom na to da takvi lijekovi mogu ometati regulaciju tjelesne temperature, a slična je situacija i s dijabetičarima. 

Ako primijetite da vas toplina smeta više nego što vam je ugodno i što možete podnijeti, razgovarajte sa svojim liječnikom. 

Kako prepoznati simptome pregrijavanja?

Ako počnete osjećati vrtoglavicu, slabost, nemoć ili tjeskobu, ako ste izrazito žedni ili vas jako boli glava, obavezno potražite pomoć, što prije se sklonite u hladniji prostor i obavezno izmjerite tjelesnu temperaturu te nadoknadite tekućinu - popijte vode, no ne izuzetno hladne, i pijte ju polagano. 

Ako osjećate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu - koji se mogu javiti nakon fizičkog rada ili rekreacije po vrlo vrućem vremenu, smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju. Popijte neku tekućinu koja sadrži elektrolite, poput juhe ili smoothieja od povrća, a u slučaju da grčevi potraju duže od jednog sata, obavezno potražite medicinsku pomoć.